Ako niste stručna osoba i niste poslušali razgovor s Vedranom Kružićem, ravnateljem Prigode – regionalne razvojne agencije PGŽ, vjerojatno ste poput mene, imali krivi dojam što je to pametan grad.
Sada znam da to nije samo tehnologija i digitalizacija usluga ili izgradnja komunalne infrastrukture. Pametan grad je puno više od toga, a potrebno je prije svega pametno i učinkovito planiranje. Svakako, javni sektor i država trebaju biti prethodnica razvoja, ali ključno je i da građani dobiju informaciju što se od tehnologija primjenjuje i razvija u njihovog gradu ili mjestu. Jedino se tako grad može razviti prema potrebama zajednice.
Cilj je da građani upravljaju svojom zajednicom ali isto tako da imaju odgovornost prema njoj. Građani trebaju demokratski odlučiti koji su im prioriteti i dobiti kvalitetno održavanje infrastrukture. U konačnici im ta infrastruktura ne bi bila na teret već financijski isplativa. Vrlo je važno obrazovanje stanovništva za stjecanje kompetencija i vještina za nova zanimanja. Dio financiranja treba usmjeriti na osposobljavanje radnog stanovništva, na poticanje privatnog sektora tj. malih obrta i firmi te obrazovnog sustava. Takav poduzetnički i obrazovni eko sustav nudi bolje uvjete života, bolja radna mjesta i na taj način zadržava svoje talente i tehnologije.
Iako je Primorsko goranska županija zahtjevna kao regija napravljen je pomak u uvođenju novih tehnologija, ali još nije uhvatila korak sa europskim gradovima i regijama. Da bi se razvoj poboljšao treba podići razinu informiranosti, naći nove i podržati pametne i održive projekte. Treba napomenuti da 80% svih javnih projekata u RH je financirano iz EU fondova. Najveći dio sredstava trenutno ide na projekte vezane uz klimatske promjene, digitalizaciju, mobilnost i zdravlje.
Potpuno se slažem da stvaranje pametnih gradova i regija budućnosti mora uključivati jasnu viziju, otvorenu suradnju i kompetentno vodstvo.
Pitanje je tko je spremniji – građani ili javne ustanove?
Kristina Babić, voditeljica Društvenog centra Drenova