Kategorije
Aktualno

Riječki jezični Babilon – što smo saznali o riječkim govorima

Naši gosti/domaćini doc.dr.sc. Benedikt Perak i dr.sc. Mirjana Crnić – Novosel govorili su o temi očuvanja ugroženih dijalekata i jezika te o riječkom i drenovskom jezičnom Babilonu.

Drugo predavanje iz ciklusa Sveučilište na svježem zraku

U četvrtak, 15. travnja 2021. godine Društveni centar Drenova pružio je građanima Drenove i Rijeke osvrt na Riječki jezični Babilon. Da nema pandemije, naši bi se prostori orili svim mogućim drenovskim i riječkim jezičnim varijantama i podvarijantama, a veseli bi posjetitelji dupkom ispunili Društveni centar Drenova. Tako je bilo do 2020. godine i tako će biti opet. U međuvremenu Teams, Facebook i YouTube su nam utočišta za gledanje i slušanje sadržaja koje pruža mala, ali vrijedna grupa DCD-ovaca.

U ponedjeljak smo snimili razgovor doc.dr.sc. Benedikta Peraka s Odjela za kulturologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr.sc Mirjane Crnić Novosel s Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Podružnice Rijeka. Saznali smo da Riječani svakodnevno međusobno razgovaraju riječkim urbanim idiomom koji je razgovorni stil standardnoga jezika, ali brojne riječi, naglaske i konstrukcije baštini iz autohtonog čakavskog i fijumanskog govora. Rječina dijeli riječke čakavce na one s desne obale prema zapadu čiji govor je u osnovi ekavski i na čakavce sa sušačke i trsatske strane čiji govor ima također ekavsku osnovu s većim udjelom ikavizama kao i većina govora koji ih okružuju (ikavski čakavci su tek u Dalmaciji, a ovi u našem primorju su: ili ekavski s vise ikavizama ili i-e kao recimo na Grobniku). Uz autohtono stanovništvo Rijeke i brojne doseljene stanovnike nakon Drugog svjetskog rata iz svih krajeva Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, bitan je podatak da u Rijeci postoje i 22 nacionalne manjine. Sve to slaže naš šarolik jezični i kulturni mozaik koji Rijeku čini bogatom.

Iako su nas naši znanstvenici opskrbili brojnim informacijama, mi smo smatrali da mikrofon i kameru Društvenog centra Drenova zaslužuju i Drenovčani koji njeguju svoj dijalekt i govor. Vesna Lukanović okupila je grupu Drenovčanki i Drenovčana kojima smo u utorak pružili mogućnost da nam na svom dijalektu ili govoru kažu što misle o ovoj temi. Prvi je bio Livio Smilović od kojeg smo čuli kako zvuči fijumanski. Nakon njega je Silvana Šuperina govorila (i pjevala) na drenovskoj čakavici. Nataša Klarić je baštinila gerovski govor i s ponosom ga, jako dobro, govori i danas. Christian Grailach koji je rođen u Beču, kao dijete živio u Boki Kotorskoj, a veći dio života živi u Rijeci, tipičan je predstavnik Riječana koji govore riječkim urbanim govorom, a kojeg smo od njega mogli čuti. S njima je razgovarala Iva Črnjar Ivančan, a sve je snimio i kasnije obradio Damir Medved.

U četvrtak smo ove snimke pustili na platformama Društvenog centra Drenova. Nakon snimki, na platformi Teams Mirjana Crnić Novosel i Benedikt Perak odgovarali su na postavljena pitanja. Naše je virtualno druženje potrajalo skoro dva sata, a mnogi od vas pratili su nas u to vrijeme na Facebook stranicama DCD-a što mogu učiniti i ostali zainteresirani, naknadno. Snimka je dostupna i na našem YouTube kanalu . Zahvaljujemo svima na iskazanom interesu.

Jezik bitno određuje naš identitet, a posebno onaj jezik kojeg naučimo u najranijem djetinjstvu. Zato ga zovemo materinskim. Ukoliko na svoja buduća pokoljenja prenesemo taj govor, pomoći ćemo očuvanju dijalekta i jezika. Ukoliko to ne činimo, jezici su nužno osuđeni na propast. Jesu li odgovor na ovaj problem nove tehnologije ili je takav pristup dehumanizacija onog najhumanijeg u nama? Koje su nam opcije? Teška pitanja. Šta da? Ča ne? Ili – šta ne da da?


Želim znati više


Lenta DCD partneri