Istraživanje i mapiranje potreba i potencijala lokalne zajednice Drenova

Zahvala

1. O projektu Društveni centar Drenova

2. Metodologija istraživanja

3. Istraživanje putem anketnog upitnika za građane

3.1. Ispitanici

3.2. Provođenje slobodnog vremena

3.3. Aktivnosti Društvenog centra Drenova

3.4. Prijedlozi tema i aktivnosti

4. Kvalitativno istraživanje – fokus grupe

4.1. Fokus grupa 1 – Drenova jučer, danas i sutra

4.2. Fokus grupa 2 – Drenova danas, Drenova sutra

5. Istraživanje putem anketnog upitnika za organizacije

5.1. Dosadašnja suradnja s udrugama Bez granica i Dren

5.2. Interes i prijedlozi za buduću suradnju

6. Zaključci i preporuke za daljnji rad i razvoj Društvenog centra Drenova

Zahvala

Udruge Bez granica, Dren i SMART najljepše se zahvaljuju svim građanima i građankama te organizacijama koje su sudjelovale u Istraživanju i mapiranju potreba i potencijala lokalne zajednice Drenova bez čijeg doprinosa ovaj izvještaj ne bi bio ovako sadržajan i zanimljiv.

O projektu Društveni centar Drenova

Projekt „Društveni centar Drenova“ provodi se u razdoblju od 17. studenog 2020. do 17. studenog 2022. godine. Projekt provode Udruga Bez granica iz Rijeke u partnerstvu s Udrugom za očuvanje i promicanje drenjule Dren Rijeka, Udrugom za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke te Gradom Rijeka. Projekt se provodi(o) u sklopu operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. te su sredstva za provedbu osigurana iz Europskog socijalnog fonda u okviru natječaja „Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Dodijeljena sredstava za provedbu projekta iznose 1.989.150,74 HRK.

Ciljevi projekta su: 1. Obogaćen društveno-kulturni život lokalne zajednice i 2. Uspostavljen društveni centar vođen lokalnom zajednicom. Primarni korisnici projekta su članovi i članice Bez granica, kao prijavitelja projekta, i Dren Rijeka kao partnera na projektu, te članovi i članice drugih organizacija civilnoga društva s područja Drenove i susjednih naselja odnosno organizacija s područja Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije čije je djelovanje usmjereno na ukupni razvoj lokalne zajednice i uspostavljanje i/ili upravljanje društvenim centrom. Također, ciljanu skupinu projekta čine i stanovnici Drenove i susjednih naselja, ko-kreatori i sudionici programskih aktivnosti.

Glavne aktivnosti projekta podijeljene su u tri međusobno povezane skupine, elementa projekta koji uključuju:

EP 1. Razvoj i provedba programa društvenih centara u zajednici: i) Edukacijsko-mentorski program izgradnje kapaciteta organizacija civilnoga društva“ i ii) Program razvoja zajednice u društvenom centru,

EP 2. Osmišljavanje, razvoj i uvođenje suvremenih inicijativa za sudjelovanje građana u procesu upravljanja prostorima u javnom vlasništvu u lokalnoj zajednici i/ili na regionalnoj razini: i) Istraživanje i mapiranje potreba i potencijala zajednice, ii) Razvoj suradničkog i sudioničkog modela upravljanja društvenim centrom, iii) Razvoj alata za neposredno sudjelovanje građana u upravljanju društvenim centrom

EP 3. Prilagodba prostora u javnom vlasništvu za organiziranje odabranih projektnih aktivnosti: aktivnosti adaptacije odnosno uređenja prostora društvenog centra (npr. rekonstrukcija cijelog krova zgrade, obnova fasade na sjevernom dijelu zgrade, zamjena postojeće vanjske stolarije na sjevernom dijelu zgrade i sl.).

Metodologija istraživanja

Istraživanje i mapiranje potreba i potencijala lokalne zajednice Drenova osmislili su i proveli članovi projektnog tima udruge Bez granica, Dren i SMART, uz pomoć i podršku Maje Močibob, dipl. psiholog – prof. Istraživanje je primarno usmjereno na građane – stanovnike Drenove i susjednih naselja, a sekundarno na lokalne organizacije civilnoga društva (udruge i građanske inicijative) koje su aktivne u različitim područjima djelovanja, lokalne obrazovne i kulturne ustanove i lokalne poslovne subjekte.

Istraživanje se temelji na kombiniranom, kvantitativnom i kvalitativnom istraživačkom pristupu i metodologiji.

Dio istraživanja usmjeren građanima imao je za cilj ispitati društvene, kulturne, socijalne i druge potrebe, probleme i interese građana (primarno stanovnika Drenove i susjednih naselja) koji se odnose na strukturirano provođenje slobodnog vremena. Provedeno je istraživanje putem anketnog upitnika na većem uzorku ispitanika (primijenjena je kvantitativna i kvalitativna analiza prikupljenih podataka) i dvije fokus grupe kojima je kvalitativnom metodom dubinski ispitano mišljenje manjeg uzorka ispitanika o zadanim temama.

Dio istraživanja usmjeren organizacijama imao je za cilj ispitati potrebe lokalnih aktera za korištenjem prostorne i druge infrastrukture radi provede aktivnosti koje su od općeg interesa za građane odnosno kojima se unapređuje kvaliteta življenja u lokalnoj zajednici te utvrditi prilike za razvoj postojećih i uspostavljanje novih suradnji i partnerstava prijavitelja i partnera s drugim akterima u lokalnoj zajednici. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom i obrađeni kvantitativnom i kvalitativnom analizom.

U ovom su izvještaju prikazani rezultati istraživanja provedenog u svrhu utvrđivanja prilika za daljnji razvoj i nadogradnju programa Društvenog centra Drenova i postizanje njegove programske i financijske održivosti.

Istraživanje putem anketnog upitnika za građane

Za potrebe istraživanja osmišljen je anketni upitnik kojim su prikupljeni podaci o provođenju slobodnog vremena, upoznatosti s radom udruga Bez granica i Dren i dosadašnjem sudjelovanju u aktivnostima navedenih udruga. Također, prikupljeni su prijedlozi za teme i aktivnosti koje bi se mogle odvijati u Društvenom centru Drenova. Za analizu podataka korištena je kvantitativna deskriptivna analiza i kvalitativna analiza.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 25. lipnja do 11. srpnja 2021. godine. Većina ispitanika je ispunila online upitnik, a manji dio je sudjelovao u terenskom anketiranju. Poziv za sudjelovanje u istraživanju s poveznicom za pristup online upitniku bio je distribuiran putem: web stranice i Facebook stranice Društvenog centra Drenova, mailing liste Gradske knjižnice Rijeka – Ogranak Drenova, Facebook grupe Drenova4EVER, komunikacijskih kanala mjesnih odbora, tiskanih letaka s QR kodom i drugih kanala.

Ispitanici

U istraživanju su sudjelovala 173 ispitanika (analizirani su odgovori ispitanika koji su u potpunosti ispunili upitnik, odnosno odgovorili na sva obavezna pitanja).

Na pitanje o kanalu putem kojeg su bili pozvani sudjelovati u istraživanju odgovorilo je 77% ispitanika. Od prethodno navedenih kanala kojima je distribuiran poziv za sudjelovanje u istraživanju, najviše ispitanika (21%) je istraživanju pristupilo putem poveznice na Facebook stranici Društvenog centra Drenova. Udio ispitanika koji su pristupili istraživanju putem ostalih (prethodno navedenih) kanala prikazan je na slici. 28% ispitanika je navelo da su bili pozvani sudjelovati u istraživanju na druge načine. Od toga je 6% ispitanika sudjelovalo u terenskom istraživanju, a preostali su naveli sljedeće odgovore: putem prijatelja ili obitelji, e-mail, Facebook (stranica Grada Rijeke, oglas, Udruga Smart), Viber (poruka, grupa od zgrade u kojoj stanujem), web (stranica Grada Rijeke), Twitter račun grada Rijeke, Drenovski list. S obzirom da je samo jedan ispitanik naveo poziv putem mailing liste Gradske knjižnice Rijeka – Ogranak Drenova, taj je odgovor svrstan u kategoriju „ostalo“.

U nastavku su prikazani osnovni sociodemografski podaci o ispitanicima (N=173).

S obzirom na spol, veći je udio žena (N=124) nego muškaraca (N=49). Najviše je ispitanika u dobnoj skupini od 36 do 45 godina (37%). Otprilike petina ispitanika ima između 26 i 35 godina, a petina između 46 i 55 godina. Manji je udio ispitanika u preostalim starijim i mlađim dobnim skupinama.

S obzirom na stupanj obrazovanja, većina ispitanika je visoko obrazovana. 62% je završilo fakultet ili višu školu, a 10% znanstveni magisterij ili doktorat. Manje od trećine ispitanika ima završenu srednju školu, a 1% osnovnu školu.

S obzirom na radni status, sudjelovalo je najviše zaposlenih osoba (78%). 12% ispitanika su umirovljenici, a manji je udio nezaposlenih osoba (6%) i studenata ili srednjoškolaca (4%).

Većina ispitanika (73%) ima djecu. Pri tome 16% ima djecu različite dobi, a preostali imaju djecu koja pripadaju samo jednoj dobnoj skupini. Kada se u obzir uzmu ukupni podaci o ispitanicima koji imaju djecu, četvrtina ispitanika ima dijete/djecu predškolske dobi, 27% osnovnoškolske dobi, 9% srednjoškolske dobi, a 29% odrasle dobi.

Većina ispitanika (87%) nema unuke. 5% ispitanika ima unuke različite dobi, a preostali unuke koji pripadaju samo jednoj dobnoj skupini. Kada se u obzir uzmu ukupni podaci o ispitanicima koji imaju unuke, 9% ima unuke predškolske dobi, 6% osnovnoškolske dobi, 2% srednjoškolske dobi, a 2% odrasle dobi.

Većina ispitanika (69%) stanuje na Donjoj Drenovi^[1]. Na Gornjoj Drenovi stanuje 13% ispitanika, a 12% u susjednim naseljima (Škurinje, Škurinjska Draga, Brašćine-Pulac, Kozala, Saršoni, Viškovo).

6% ispitanika navelo je da stanuje drugdje (Belveder, Gornji Zamet, Jelenje, Kantrida, Klana, Krnjevo, Sušak, Svilno, Trsat, Zamet).

Od stanovnika Donje Drenove (N=119), 63% stanuje na području koje je na slici označeno plavom bojom (Muzej, O.Š Fran Franković, Cvetkov trg, Sveučilišno naselje), a 36% na području označenom zelenom bojom (O.Š. Fran Franković, Paškinovac, Bok, Drenovski put). Jedan ispitanik nije označio područje.

Od stanovnika Gornje Drenove (N=23), 52% stanuje na području koje je na slici označeno plavom bojom (Muzej, Kablari, Lokva), a 48% na području označenom crvenom bojom (Lokva, Podbreg, Benaši).

Provođenje slobodnog vremena

Pod slobodnim vremenom, u okviru ovog istraživanja, podrazumijeva se onaj dio vremena u životu pojedinca, izvan radnih i obiteljskih obaveza, koje pojedinac odlučuje iskoristiti za dobrovoljno uključivanje u organizirane aktivnosti koje su usmjerene učenju, društvenoj uključenosti i stvaralaštvu. U dijelu anketnog upitnika kojim je ispitano provođenje slobodnog vremena, navedeno je ovo pojašnjenje.

Ispitanici su odgovorili koje doba dana/tjedna predstavlja njihovo slobodno vrijeme koje provode na navedeni način. Za najveći udio ispitanika (63%) subota poslijepodne predstavlja njihovo slobodno vrijeme. Nešto više od polovice ispitanika je navelo da je njihovo slobodno vrijeme subotom ujutro, a polovica je navela subotu navečer. Nešto manje od 60% ispitanika navelo je da je njihovo slobodno vrijeme nedjeljom ujutro, kao i nedjeljom poslijepodne, dok je manji udio naveo nedjelju navečer (43%). Radni dani navečer predstavljaju slobodno vrijeme za 55%, a poslijepodne za polovicu ispitanika. Radni dani ujutro predstavljaju slobodno vrijeme za samo 17% ispitanika.

Najveći udio ispitanika (56%) slobodno vrijeme najčešće provodi u krugu obitelji. S prijateljima slobodno vrijeme najčešće provodi 29% ispitanika, a manji udio sami (13%). Nekoliko ispitanika je navelo druge odgovore (sve navedeno, plesna udruga i osoba s invaliditetom).

Većina ispitanika najviše slobodnog vremena provodi u kvartu u kojem živi (65%). Mali udio (14%) provodi najviše slobodnog vremena u centru Rijeke, a 21% ispitanika je navelo ostale odgovore: izvan Rijeke (npr. bližoj i daljoj okolici; u široj okolici Rijeke; Opatija i okolica; na Krku; izvan RI; Zagreb; kad mogu uglavnom putujem), u prirodi/ izletima, šetnji (npr. odlazak u šumu ili na izlet u prirodu; izleti, šetnje), u kvartu i izvan kvarta (podjednako u kvartu u kojem živim, šumama i plaži; na plaži po ljeti, zimi u kvartu), u drugom kvartu (Pećine; na Zametu) i neodređene odgovore (npr. gdje ima kakvih događanja; svuda po malo; gdje nas put nanese; nema pravila).

Kada se u obzir uzmu samo odgovori ispitanika koji stanuju na Donjoj Drenovi (N=119), 71% ispitanika najviše slobodnog vremena provodi u kvartu u kojem živi, 14% u centru Rijeke, a 15% je navelo ostale odgovore. Kada se u obzir uzmu samo odgovori ispitanika koji stanuju na Gornjoj Drenovi (N=23), 65% ispitanika najviše slobodnog vremena provodi u kvartu u kojem živi, 9% u centru Rijeke, a 26% je navelo ostale odgovore. U skupni ispitanika koji ne stanuju na Drenovi (N=31), 42% ispitanika najviše slobodnog vremena provodi u kvartu u kojem živi, 16% u centru Rijeke, a 42% je navelo ostale odgovore.

Navedeno je nekoliko stavki za koje su ispitanici odgovorili (odgovorima da, donekle ili ne) predstavljaju li one za njih svrhu provođenja slobodnog vremena.

Provođenje slobodnog vremena u svrhu brige o tjelesnom i mentalnom zdravlju (npr. bicikliranje, planinarenje, šetnje, trčanje, boravak u prirodi) naveo je najveći udio ispitanika (68% ispitanika je odgovorilo da, a 27% donekle). Prema učestalosti potvrdnih odgovora slijedi provođenje slobodnog vremena u svrhu osobnog rasta i razvoja u kulturno-umjetničkom području (npr. kreativno-stvaralačke radionice, koncerti, izložbe) (43% je odgovorilo da, a 32% donekle) i u svrhu usvajanja novih znanja i vještina nevezanih za posao (npr. edukacija za potrebe hobija ili drugih interesa) (41% je odgovorilo da, a 42% donekle). Provođenje slobodnog vremena u svrhu ostvarivanja novih kontakata/umrežavanja zastupljeno je kod nešto manjeg udjela ispitanika (četvrtina je odgovorila da, a 47% donekle). Mali udio ispitanika provodi slobodno vrijeme u svrhu pomaganja drugima i djelovanja/aktivnosti za opće dobro (npr. volontiranje), zbog promocije i očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa (npr. očuvanje tradicijskih zanata i običaja, prikupljanje povijesne građe), kao i zbog usvajanja novih znanja i vještina vezanih za posao (npr. edukacija za potrebe stručnog usavršavanja); između 40% i 50% ispitanika ne provodi slobodno vrijeme u ove svrhe.

Ispitanici su odgovorili koliko često provode slobodno vrijeme baveći se određenim aktivnostima. Za svaku navedenu aktivnost odgovorili su na skali od pet stupnjeva (od nikad do jednom ili više puta tjedno).

U prosjeku se najčešće bave aktivnostima u prirodi/na otvorenom. 41% ispitanika provodi slobodno vrijeme na ovaj način jednom ili više puta tjedno, a 28% nekoliko puta mjesečno.

Većina ispitanika rijetko (nekoliko puta godišnje ili rjeđe) provodi slobodno vrijeme na filmskim projekcijama, koncertima, predavanjima, predstavama, izložbama i radionicama, a određeni udio ispitanika je naveo da nikad ne provodi slobodno vrijeme baveći se ovim aktivnostima. Otprilike trećina ispitanika nikada ne provodi slobodno vrijeme na radionicama (uživo ili online), predavanja u slobodno vrijeme nikad ne posjećuje/sluša oko četvrtine ispitanika, izložbe nikad ne posjećuje petina ispitanika, predstave 17%, filmske projekcije 16%, a koncerte 11%. Relativno mali udio ispitanika se u slobodno vrijeme često (nekoliko puta mjesečno ili češće) bavi ovim aktivnostima (predavanja posjećuje/sluša 23%, filmske projekcije 22%, radionice 18%, predstave 18%, koncerte 17%, a izložbe 15%).

Volontiranjem se u slobodno vrijeme bavi najmanje ispitanika (manje od 50%), a većina onih koji volontiraju čini to nekoliko puta godišnje ili rjeđe.

Aktivnosti Društvenog centra Drenova

Većina ispitanika (57%) je čula za Zavičajni muzej Drenova, ali ne zna puno o tome. Oko trećine ispitanika je dobro upoznato sa Zavičajnim muzejom Drenova.

Kada se u obzir uzmu samo odgovori ispitanika koji stanuju na Donjoj Drenovi (N=119), 30% navodi da je dobro upoznato, 61% da su čuli, ali ne znaju puno, a 9% da ne znaju ništa o Zavičajnom muzeju Drenova. Kada se u obzir uzmu samo odgovori ispitanika koji stanuju na Gornjoj Drenovi (N=23), 43% navodi da je dobro upoznato, a 57% da su čuli, ali ne znaju puno o Zavičajnom muzeju Drenova. U skupni ispitanika koji ne stanuju na Drenovi (N=31), 32% je dobro upoznato, 45% je čulo, ali ne zna puno, a 23% ne zna ništa o Zavičajnom muzeju Drenova.

Za Društveni centar Drenova je čulo 56% ispitanika, pri čemu je 14% dobro upoznato, a 42% ne zna puno o Društvenom centru Drenova.

U skupini ispitanika koji stanuju na Donjoj Drenovi (N=119), 10% navodi da je dobro upoznato, 45% da su čuli, ali ne znaju puno, a 45% da ne znaju ništa o Društvenom centru Drenova. U skupini ispitanika koji stanuju na Gornjoj Drenovi (N=23), 22% navodi da je dobro upoznato, 30% da su čuli, ali ne znaju puno, a 48% da ne znaju ništa o Društvenom centru Drenova. U skupni ispitanika koji ne stanuju na Drenovi (N=31), 26% je dobro upoznato, 39% je čulo, ali ne zna puno, a 35% ne zna ništa o Društvenom centru Drenova.

Većina ispitanika (56%) do sada nije čula za udrugu Bez granica. Trećina je čula za udrugu, ali ne zna puno o aktivnostima udruge, a 11% ispitanika je dobro upoznato s radom udruge.

U skupini ispitanika koji stanuju na Donjoj Drenovi (N=119), 61% nije čulo za udrugu Bez granica, 33% je čulo za udrugu ali nije dobro upoznato s njenim radom, a 6% je dobro upoznato s radom udruge. U skupini ispitanika koji stanuju na Gornjoj Drenovi (N=23), 35% nije čulo za udrugu, 43% je čulo za udrugu ali nije dobro upoznato s njenim radom, a 22% je dobro upoznato s radom udruge Bez granica. U skupini ispitanika koji ne stanuju na Drenovi (N=31), za udrugu Bez granica nije čulo 52% ispitanika, 26% je čulo za udrugu ali nije dobro upoznato s njenim radom, a 22% je dobro upoznato s radom udruge.

Većina ispitanika (60%) je čula za udrugu Dren, ali ne zna puno o aktivnostima udruge, a 17% je dobro upoznato s radom udruge. Za udrugu Dren do sada nije čulo 23% ispitanika.

U skupini ispitanika koji stanuju na Donjoj Drenovi (N=119), 21% nije čulo za udrugu Dren, 66% je čulo za udrugu ali nije dobro upoznato s njenim radom, a 13% je dobro upoznato s radom udruge. U skupini ispitanika koji stanuju na Gornjoj Drenovi (N=23), 13% nije čulo za udrugu, 70% je čulo za udrugu ali nije dobro upoznato s aktivnostima udruge, a 17% je dobro upoznato s radom udruge Dren. U skupini ispitanika koji ne stanuju na Drenovi (N=31), za udrugu Dren nije čulo 39% ispitanika, 32% je čulo za udrugu ali nije dobro upoznato s njenim radom, a 29% je dobro upoznato s radom udruge.

Ispitano je dosadašnje sudjelovanje u programima koje su održavale udruge Bez Granica i Dren. Većina ispitanika (78%) nije sudjelovala u dosadašnjim programima. Do sada je sudjelovalo 22% ispitanika, pri čemu je 14% sudjelovalo samo u programima uživo (u Zavičajnom muzeju Drenova), a 8% u programima koji su bili održani uživo i programima koji su se održali online.

Analiza odgovora ispitanika koji stanuju na Donjoj Drenovi (N=119) pokazala je da 81% ispitanika nije sudjelovalo u dosadašnjim programima. U programima uživo je sudjelovalo 12%, a u programima uživo i online 7% ispitanika. Analiza odgovora ispitanika koji stanuju na Gornjoj Drenovi (N=23) pokazuje da 70% ispitanika nije sudjelovalo u dosadašnjim programima, da je u programima uživo sudjelovalo 17%, a u programima uživo i online 13% ispitanika. U skupni ispitanika koji ne stanuju na Drenovi (N=31), 74% nije sudjelovalo u dosadašnjim programima, 19% je sudjelovalo u programima uživo, a 7% u programima uživo i online.

Ispitanici koji su sudjelovali u dosadašnjim programima udruga Bez granica i Dren (N=38) odgovorili su u kojim programima su sudjelovali.

Najviše je ispitanika sudjelovalo u izložbama (53%), predstavama (50%) i predavanjima koja su bila održana u Zavičajnom muzeju Drenova (50%). Nešto manje od polovice (47%) ispitanika je sudjelovalo u filmskim projekcijama i u „Noći muzeja“. Manje od trećine ispitanika sudjelovalo je na koncertima, radionicama i online predavanjima.

Ispitanici koji su sudjelovali u dosadašnjim programima udruga Bez granica i Dren (N=38) odgovorili su putem kojih su se izvora informirali o aktivnostima udruga Bez granica i Dren. Najveći udio ispitanika bio je informiran putem Facebook stranice udruge Bez granica (58%), a nešto više od polovice ispitanika o aktivnostima udruga informirali su prijatelji/poznanici. Oko petine ispitanika bilo je informirano putem web stranica i putem e-maila. Putem novina je bilo informirano 11% ispitanika, a putem radija samo 3% ispitanika. Naveli su i dva dodatna izvora informiranja: Drenovski list i plakat na Zavičajnom muzeju.

Ispitanici koji do sada nisu sudjelovali u programima koji su bili održani u Zavičajnom muzeju Drenova (N=135) odgovorili su koji su razlozi za to.

Najveći udio ispitanika (84%) je kao razlog naveo neinformiranost. Nešto manje od polovice ispitanika (45%) nije bilo slobodno u vrijeme održavanja programa. Trećina u programima nije sudjelovala zbog nedostatka interesa. Manji udio je kao razlog nesudjelovanja u dosadašnjim programima naveo to što nisu imali s kime ići i što nisu bili u mogućnosti doći do Zavičajnog muzeja Drenova.

Ispitanici koji do sada nisu sudjelovali u online programima (N=160) odgovorili su koji su razlozi za nesudjelovanje.

Najveći udio ispitanika (81%) je kao razlog naveo neinformiranost. Manji udio ispitanika nije bio slobodan u vrijeme održavanja programa (39%), nema interes za aktivnosti u online formatu (36%) i/ili nije bio zainteresiran za program (31%). Nesudjelovanje u dosadašnjim online programima zbog nedostatka adekvatne opreme navelo je 10% ispitanika, a 6% je kao razlog nesudjelovanja navelo da ne vlada novim tehnologijama.

Osim sudjelovanja u prethodno navedenim programima udruga Bez granica i Dren, ispitano je jesu li ispitanici sudjelovali u nekoliko akcija udruge Dren.

U navedenim akcijama sudjelovao je mali udio ispitanika. Najviše je ispitanika sudjelovalo u akciji „Kvartovsko“ druženje i osvještavanju zajednice o važnosti uzgoja i konzumacije lokalno uzgojenih namirnica (14%). U revitalizaciji nasada drena na području Mjesnog odbora Drenova i „Šumskom vrtiću“ sudjelovalo je manje od 10% ispitanika, a u revitalizaciji drenovskih šterni 3% ispitanika.

Ispitanici su izrazili svoje mišljenje o prostoru Zavičajnog muzeja Drenova (budućeg Društvenog centra Drenova u nastajanju). Navedeno je nekoliko tvrdnji koje se odnose na prostor, a ispitanici su na skali od pet stupnjeva (1 – uopće se ne slažem , 5 – u potpunosti se slažem) procijenili koliko se slažu s pojedinom tvrdnjom.

Iz prikazanih rezultata vidljivo je da oko 20% ispitanika nije znalo/moglo procijeniti slaganje s većinom tvrdnji, odnosno izraziti svoje mišljenje vezano za prostor Zavičajnog muzeja Drenova. Iznimka je osiguranost pristupa za invalidska kolica koju nije moglo/znalo procijeniti 58% ispitanika. Ispitanici se, u prosjeku, u relativno visokoj mjeri slažu da je do prostora lako doći iz drugih dijelova grada (62% je ovu tvrdnju procijenilo vrijednostima 4 i 5) i da je lako pješice doći do muzeja (56% je ovu tvrdnju procijenilo vrijednostima 4 i 5). Relativno visoko su ocijenili i tvrdnju da je prostor dobro ishodište za šetnje u prirodi (54% je ovu tvrdnju procijenilo vrijednostima 4 i 5) i da je prostor na dobroj lokaciji (52% je ovu tvrdnju procijenilo vrijednostima 4 i 5). U prosjeku su nešto niže procjene dodijelili tvrdnjama koje se odnose na dostupnost parkinga u blizini i osiguranost pristupa za invalidska kolica, a u procjenama ovih tvrdnji je vidljiv i veći varijabilitet odgovora ispitanika.

Ispitan je interes ispitanika za nekoliko područja/tema. Za svako od navedenih područja/tema odgovorili su koliko ih zanima, putem skale procjene od 5 stupnjeva (1 – uopće me ne zanima, 5 – izrazito me zanima). Najveći su interes izrazili za temu digitalnih, pametnih, održivih i zelenih gradova i naselja/kvartova (79% ispitanika je interes procijenio vrijednostima 4 i 5). Relativno visok interes izrazili su i za kulturu i umjetnost u svakodnevnom životu (59% je interes procijenio vrijednostima 4 i 5), kao i za kulturno-povijesnu baštinu Drenove (57% ispitanika je interes procijenio vrijednostima 4 i 5).

Ispitan je interes ispitanika za sudjelovanjem u aktivnostima koje se planiraju provoditi u Društvenom centru Drenova u narednih godinu dana. Za svaku navedenu aktivnost ispitanici su izrazili svoj interes za sudjelovanjem odgovorima da, možda i ne.

Najveći interes izrazili su za kazališne predstave (60% ispitanika je zainteresirano), a nešto više od polovice ispitanika zainteresirano je za filmske projekcije za odrasle (dokumentarne filmove) i izložbe. Nešto više od 40% iskazalo je interes za filmske projekcije za djecu, manifestaciju „Dani Drenjule“ i lutkarske predstave.

Interes za koncerte, brige o nasadima drena, radionice (npr. građansko novinarstvo, umjetna inteligencija, likovne radionice), predavanja i rasprave (npr. Priroda, neurologija i nova percepcija prostora, Važnost očuvanja jezika i lokalnog narječja, Urbanizam i održiva eksploatacija prostora, Ekonomija pametnog grada, Pametna mobilnost), i međunarodni skup o zdravstvenim i nutritivnim svojstvima drena izrazilo je između 30 i 34% ispitanika.

Najmanji je interes ispitanika za aktivnosti prikupljanja i promocije čakavskog jezika, sudjelovanje u prikupljanju i digitalizaciji građe o povijesti drenovskog kraja i sudjelovanje u izradi online fanzina.

Osim navedenih rezultata (iskazanog interesa), određeni dio ispitanika je naveo da je možda zainteresiran za sudjelovanjem u pojedinim aktivnostima.

Prijedlozi tema i aktivnosti

Ispitanici su naveli vlastite prijedloge za teme ili aktivnosti koje bi se mogle odvijati u Društvenom centru Drenova (DCD). Postavljeno je pitanje otvorena tipa: Imate li prijedlog za dodatne teme ili aktivnosti koje bi se mogle odvijati u Društvenom centru Drenova? Slobodno predložite teme, predavače, aktivnosti i sl., ono što bi bilo zanimljivo (Vama, Vašoj obitelji, prijateljima, poznanicima) i u čemu biste htjeli sudjelovati. Prijedloge je navelo 79 ispitanika, pri čemu je većina navela nekoliko prijedloga.

Provedena je kvalitativna analiza prikupljenih odgovora kojom su pojedini prijedlozi za teme/aktivnosti koje bi se mogle odvijati u DCD-u kodirane i zatim svrstane u nekoliko kategorija. Analizom su izdvojene sljedeće kategorije: održavanje radionica i tečajeva razne tematike (kreativnih, likovnih i fotografskih, glazbenih i plesnih, iz područja psihologije, iz područja ekologije, informatičkih, vezanih za razvijanje praktičnih vještina, učenje stranih jezika), predavanja iz raznih područja (zdravstvenog, iz područja psihologije i popularne psihologije, ekologije, popularno znanstvena predavanja, predavanja o kućnim ljubimcima, prometu i pravima potrošača), aktivnosti za djecu različite dobi i obitelji (razne aktivnosti u prirodi, izviđači, radionice koje bi bile namijenjene djeci i/ili obiteljima, predstave za djecu i drugi oblici dječje zabave, aktivnosti u koje bi se djeca mogla uključiti tijekom školskih praznika, aktivnosti iz STEM područja), upoznavanje i njegovanje kulturno-povijesne baštine Drenove (različite aktivnosti koje su tematski vezane za povijest Drenove i okolice i mogućnost njenog razvoja, održavanje vođenih šetnji, održavanje koncerata i predavanja na čakavskom dijalektu, uspostavljanje folklorne grupe), ekološke aktivnosti i akcije (akcije čišćenja okoliša i briga za okoliš, poticanje samoodrživosti naselja i uspostavljanje gradskih vrtova, izgradnja i uređenje šetnica i staza), film, glazba, književnost i predstave (održavanje filmskih projekcija, koncerata, predstava, predstavljanja knjiga, čitateljske grupe), održavanje sajmova i drugih manifestacija, sportske aktivnosti i rekreacija, uključivanje različitih skupina u aktivnosti i mogućnost korištenja prostora DCD-a, i bolje informiranje građana o događanjima (programima i aktivnostima DCD-a). U nastavku je detaljni prikaz pojedinih kategorija, uz navedene primjere prijedloga ispitanika.

Osim brojnih, prethodno navedenih prijedloga, ispitanici su naveli i aktiviranje građana kako bi se uredio i unaprijedio kvart u kojem žive (građanski aktivizam, unapređenje kvarta, predavanje i zajedničko sastavljanje ideja za izvođenje projekata koje financira MO Drenova, odnosno Grad Rijeka (radi uređenja kvarta)). Predlažu da se DCD bavi i pitanjima i aktivnostima koje su vezane za mjesnu samoupravu. Naveli su i nedostatke u infrastrukturi (prometni problemi; s obzirom na veliki broj djece i mladih na području Drenove izgradnja sportskog centra i sportskih terena je od izrazitog značaja za njihovu dobrobit) i prijedlog organiziranja besplatne psihološke pomoći za građanstvo.

Ispitanici su, nakon anonimnog odgovaranja na pitanja iz anketnog upitnika, mogli ispuniti kontakt obrazac DCD-a gdje su mogli navesti svoje kontakt podatke putem kojih bi htjeli primati informacije o aktivnostima, programima i događanjima u DCD-u. Također, mogli su navesti žele li se aktivno uključiti u daljnji rad i razvoj DCD-a. Kontakt obrazac su ispunile 43 osobe. Želju za uključivanjem u osmišljavanje i davanje prijedloga za program rada DCD-a izrazilo je 14 osoba, za pripremu i/ili provedbu aktivnosti, programa i događanja u DCD-u kao volonter/ka 21 osoba, za održavanje predavanja, radionice ili sličnog događanja tematski povezanog s programom DCD-a 14 osoba, a za korištenje DCD-a (prostora, opreme i sl.) za osmišljavanje i provedbu aktivnosti koje mogu doprinijeti razvoju/unaprjeđenju kvalitete života na Drenovi 15 osoba.

Kvalitativno istraživanje – fokus grupe

Provedene su dvije male fokus grupe kako bi se ispitalo mišljenje stanovnika Drenove o kvaliteti provođenja slobodnog vremena na Drenovi i kako se ona može poboljšati. Pitanja su bila usmjerena na pozitivne i negativne strane života na Drenovi, upoznatost s Društvenim centrom Drenova (DCD), prijedloge za sadržaje i aktivnosti DCD-a u kojima bi htjeli sudjelovati, i načine informiranja o njima. Fokus grupe su provedene 8. srpnja 2021. godine u prostoru DCD-a, a trajale su između 60 i 90 minuta.

Ovom kvalitativnom metodom ispitanici su kroz opuštenu komunikaciju i interakciju mogli izraziti svoja mišljenja i iskustva. Za svaku su grupu pripremljena pitanja koja su moderatorici služila kao smjernice za vođenje razgovora. Razgovori su, uz pristanak sudionika, snimani i zatim transkribirani, a na temelju transkripata je provedena analiza. U nastavku su prikazani rezultati analize prema temama razgovora, za svaku grupu.

Fokus grupa 1 – Drenova jučer, danas i sutra

U ovoj fokus grupi sudjelovali su umirovljenici koji duži dio života žive na Gornjoj Drenovi. Sudjelovale su tri osobe, dvije ženskog i jedna muškog spola. Dob sudionika je između 69 i 75 godina. Dvije osobe na Drenovi žive od rođenja, a jedna posljednjih 30 godina. Teme koje su pokrivene razgovorom uključuju nekadašnji život na Drenovi, pozitivne i negativne strane života na Drenovi, sadržaje i prostore kojih nema dovoljno (čega bi trebalo biti više kako bi se poboljšala njihova kvaliteta života), i informiranost o DCD-u.

Kako je nekad izgledao život na Drenovi

Svoje djetinjstvo na Gornjoj Drenovi opisali su kao pozitivno i različito od djetinjstva današnje djece (kad gledamo kad smo bili deca bilo nam je super; va školu smo išli hodeć, korijera je bila morda 3 put na dan i super nan je bilo…još je kumpanija va školu, još kad je daž padal po letu bosi po kanalu; mislim to se sa našeg stanovišta naše djetinstvo ne more usporedit sa današnjim). U prisjećanju na nekadašnji život na Gornjoj Drenovi izdvojili su bolji društveni život nego danas (a društveni život – vavik je prije bil bolji; društveni život je bil bolji, kratko i jasno). Naveli su da su se ljudi općenito više družili, bez obzira na dob (mi ko deca smo bili više povezani, a i stariji; omladina se više skupljala, se više družila; nekako jednostavno više se družili nego se danas; više je bilo druženja, mislim i velih i starijih a i mlađih). Družili su se putem raznih grupnih aktivnosti, kao što su maškare, ples, sport (bile su te grupe različite, bile su maškarane grupe, plesovi su bili; mi smo znali ko kad smo bili mulac, omladinac igrat nogomet i z Grobničani i z Kastavci, itd. nalazili smo se, gore va domu i dole va Plovanije). Jedan od načina druženja i zabave koji su spomenuli je igranje tombole (neki put onako ki je imal veće dvorište pa bi došli po subote, nedeje, pogotovo ženske starije pa bi se malo družili…bilo je malo zezanja, sve je to bilo nekako opuštajuće, više nego sad). Naveli su da su ljudi nekada imali više vremena, odnosno da je radno vrijeme bilo drugačije nego danas (radno vreme se promenilo…na 3 ure si finil i šal doma; imel si vremena i za oko vrta). Smatraju da u smislu komunalne infrastrukture i djelatnosti na Gornjoj Drenovi nije došlo do velikih promjena (od onda kad sam došla na Drenovu ništa se nije promijenilo, zadnjih 30 godina…onako kako sam došla tako je i danas…nastojimo nešto riješit barem što se tiče čistoće i ovakvih stvari, međutim nekako smo odvojeni od svega gore).

Nekadašnje aktivnosti koje bi htjeli obnoviti

Od aktivnosti koje su se nekada održavale, a za koje bi htjeli da se ponovno održavaju naveli su grupno vježbanje/ rekreaciju (bilo je ono u domu na Lokve, bile su vježbe; tjelesne vježbe, ne to sad teretana, ma ono da se malo ljudi i druže). Smatraju da trenutno nema dostupnog odgovarajućeg prostora za ponovno organiziranje vježbi i nedostaje im neka vrsta društvenog doma gdje bi se održavale aktivnosti za starije i gdje bi se mogli družiti, igrati društvene igre kao što je tombola (svako mesto ima svoj društveni dom; mjesto više-manje za starije ljude, evo to nam fali; družit pa igrat nekakove igre po zimi, pogotovo tombola).

Pozitivne i negativne strane života na Drenovi

Kao pozitivne strane života na Drenovi naveli su da je Gornja Drenova mirno naselje (pozitivna strana je da nema gužve; nema buke), naveli su prirodu i privatne vrtove (zelenila imamo, koliko god hoćemo; imaš malo vrta pa radiš), i povezanost sa susjedima (imaš susjedu malo dalje di se možeš na nekoga oslonit; susjedi su super).

Od negativnih strana života na Drenovi naveli su udaljenost od centra Rijeke (ako nemaš auto moraš poć autobusom u grad, malo smo odcjepljeni od grada), a s druge strane smatraju da su preblizu centru Rijeke kako bi u naselju imali dostupne potrebne sadržaje (problem Drenove je zato ča je preblizu Reki…Recimo Viškovo, Čavli, Jelenje to je malo dalje pa su i frizeri i ovo i ono… preblizu smo gradu da bi nekakav sadržaj dobili). Nedostaju im osnovni sadržaji (u stvari generalno nema ničega; nemamo niš, jedino ča sada imamo tu butežicu, prije nismo ni to imeli jedno vreme; nemamo ni pošte; svi bi mi voleli da nam je na 50 metri od vrati i frizer i butega i bankomat), a posebno su naglasili komunalne probleme vezane za promet i čistoću (komunalni problemi su u stvari nama starijima najvažniji jer teško ti je preći cestu tamo, pogotovo kod nas, nigdje tratoara, nigdje pješačkog; cesta da ne govorim opasna, raskršće i sve to skupa, a sve su tamo ljudi već preko 80, od 70 do 90…isto je to što ima male djece, školske djece; gledam razliku dole na dolnjoj Drenove, recimo čisti tamo ulice neki čistač…gore nema nikoga…gore nema ki porezat ono osnovno ča na čestu ni ne morete hodit; nemamo čekaonicu; moraš tuđe čistiti ako ne će ti graja va kuću doć…možda bi trebalo vlasnike tih terena i zemljišta ipak nekako makar prisilit da jednom godišnje to očiste; komunalnog redara nikad gore nisam videla… a na groblju ima svašta; najviše nas interesira ta čistoća i taj pješački prijelaz).

Sadržaji i prostori koji nedostaju

Iako nema puno djece i mladih (nema baš puno ni omladine, ni dece; na žalost, dece je sve manje, mi smo sve stariji…svi su se odselili) smatraju da nedostaje prostor u kojem bi se djeca i mladi mogli družiti i baviti se raznim aktivnostima (bilo bi lepo kad bi se moglo organizirat, iako ni dece puno, da se i oni moru družit, da moru igrat šah…ovako su prepušteni ulici ili kompjuteru i mobitelu), a nedostaju i sportske aktivnosti za djecu (peljaju decu na grobnišćinu da treniraju nogomet, sve okolo ljudi moraju poć…da imaju tu nešto organiziramo morda bi se ta deca i tu zanimala, pogotovo sad kad su dva meseca praznici).

Od sadržaja i prostora koji nedostaju za umirovljenike naveli su organizirano vježbanje (jedino kažem vam te malo vježbice) i prostor za druženje i zajedničke aktivnosti (kakav prostor da se more igrat tombola, neki vole šah, ko vole karte, malo podružit po subote, po nedeje).

Zadovoljni su djelovanjem postojećeg pjevačkog zbora koji koristi prostor DCD-a, i smatraju da umirovljenici koji su motivirani mogu naći neke aktivnosti za sebe kao što je, na primjer, zbor ili boćanje (kega je malo od kuće volja poć, evo bil je sad pjevački zbor, bil je super…kad se gleda va tih 15 let koliko je prodefiliralo ljudi, sigurno 80; ako je voja, evo jedanput, dvaput na šetimanu ima kamo poć; muški nisu formalno boćarija, ali zaboćaju na Lokvi).

Upoznatost s Društvenim centrom Drenova

O DCD-u su donekle informirani, iako ne u velikoj mjeri (nisan previše tako da ne moren reć puno kad ne znan; čul sam neč ali detalje ne znam, to ča se neč renovira). Primijetili su radove na zgradi (to je sad, valjda, zadnjin mjesec, dva aktuelno, kako su ove skele krenule tako je to nekako isplivalo; ne znam, osim ča vidin tu da se neke promjene delaju; vidjela sam da se ovo uređuje) i informirani su da će to biti društveni centar u kojem će se održavati događanja (neč sam pročital u novinama da će to postat nekakav društveni centar; vjerojatno će biti nekakva događanja, bila su i do sada), financiran sredstvima Europske unije (čula sam da su se dobila sredstva Europske unije).

Prijedlozi za sadržaje i aktivnosti DCD-a

Nadaju se da će DCD nuditi prostor za druženje/aktivnosti (sad će se valjda to neć moć, uvjet za nekakvo druženje, tombolu, prikazivanje kad ča, kad se to stori). Ponovili su želju za uključivanjem u organizirane vježbe (vježbice za starije ljude, pa i za mlade), interes za mjestom za druženje (kakva organizacija tog društvenog života, možda kakav šah, tombulica), nastavkom djelovanja pjevačkog zbora (mi se bavimo malo za sada tim pjevanjem; isto tu bi bilo lijepo da se, jer ima dosta ljudi koji imaju dobar glas, lijep glas, da se malo uključe; može se i kakva klapica). Predložili su organiziranje filmskih projekcija (morda nekakvo kino; filmić ili dokumentarni ili nešto ča bi ljudima bilo zanimljivo i tako nešto) i koncerata (neki koncertići mali).

Smatraju da se u vanjskom prostoru DCD-a mogu odvijati grupne vježbe i predavanja (more bit i predavanja, ovdje je zaklonjeno, i te nekakve vježbe…sve se to more delat po letu), aktivnosti pjevačkog zbora i koncerti, a kao prijedlog za vanjski prostor spomenuli su i bazen.

Jedan od prijedloga za predavanja odnosi se na starije osobe i njihove mogućnosti (neka predavanja o mogućnostima starijih osoba), a istaknuli su potrebu za dnevnim boravkom za starije, odnosno prostorom u kojem bi stariji ljudi mogli boraviti uz potrebnu skrb (da li bi postojao neki dnevni boravak za starije osobe…ko ča imaju tamo na Turniću… za tih 8 ur dok stariju su doma sami, mladi delaju, nimaju ih kamo dat, a ne moru sve dat ni va dom, možda bi negde moglo se organizirati, da postoji ko ća je dječji vrtić da postoji dom za starije, tako za čuvanje; jednostavno da nisu toliko zapušteni doma sami i prepušteni sami sebe; možda bi se moglo recimo organizirat kako vrtić ima hranu pa da se tu dopelje).

Informiranje o aktivnostima DCD-a

Naveli su da redovito čitaju novine (Novi list) pa bi na taj način preferirali dobivati informacije o događanjima/ aktivnostima DCD-a. Osim novina, kao izvor informiranja predložili su radio (Radio Rijeka). Također, kao jedan od načina informiranja o događanjima navode osobni kontakt (imamo određenu komunikaciju tako da…mi jedan drugome kažemo).

Fokus grupa 2 – Drenova danas, Drenova sutra

U ovoj fokus grupi sudjelovali su radno aktivni ispitanici koji imaju djecu i koji su za mjesto stanovanja odabrali Donju Drenovu (jedna osoba kraće od tri godine stanuje na Gornjoj Drenovi, a prije toga je 39 godina živjela na Donjoj Drenovi). Sudjelovale su tri osobe, dvije muškog i jedna ženskog spola. Dob sudionika je između 46 i 51 godine, a na Drenovi žive duži niz godina (7, 16 i 42 godine). Imaju jedno ili dvoje djece, čija je dob između 7 i 16 godina. Teme koje su pokrivene razgovorom uključuju razloge doseljenja na Drenovu, pozitivne i negativne strane života na Drenovi, sadržaje i prostore kojih nema dovoljno (čega bi trebalo biti više kako bi kvaliteta života na Drenovi bila bolja), i informiranost o DCD-u.

Razlozi doseljenja na Drenovu

Kao razlozi doseljenja na Drenovu, odnosno odabira Drenove za mjesto stanovanja, navedeni su projekti sveučilišnih stanova (sveučilište je krenulo u taj projekt stanova za svoje, ja sam bio asistent) i POS-ovih stanova (projekt POS-ovih stanova zapravo odabrao mene…u istom tom POS-ovom ciklusu gradnje, dakle bilo je na Drenovi i bilo je na Pehlinu…stjecajem okolnosti tako je ispalo, nismo mi tu zapravo birali), to što je izvan gradske gužve (da imamo gdje parkirati), blizina centra grada i blizina prirode (na rubu šume na kraju grada, a opet u urbanom dijelu i kratki put do nekog centra ili do nekog sadržaja u gradu) i opći dojam da je Drenova dobar kvart za život (bio sam tu i prije, prolazio, činilo mi se dobro; smatrao da je to dobro mjesto za život). Sudionica koja je je od djetinjstva na Drenovi odabrala je nastavak života na Drenovi zbog prirode i čistog zraka (Drenova jako dobro mjesto za život zbog puno zelenila, zbog svježeg zraka, zato što vi kad gledate s Drenove u grad, vidite onaj pravi smog koji dole pritišće grad iznad kojega smo mi).

Sudionici su naveli da nisu požalili što su odabrali Drenovu za mjesto stanovanja (grad mi je pružio tu mogućnost i ja sam to iskoristio i nisam požalio; ja sam i 15 godina kasnije još uvijek zadovoljan i mislim da je ovo vrlo lijepi dio grada; sada da biram opet bi gledala na Drenovu).

Pozitivne i negativne strane života na Drenovi

Glavna pozitivna strana života na Drenovi vezana je za blizinu prirode i nezagađenost (blizina šume, šetnja, svjež zrak; nije zagađena ni bukom ni zrak nije zagađen).

Od drugih pozitivnih aspekata života na Drenovi naveden je veliki broj djece (meni se sviđa što ima puno djece…to otvara jedan potencijal za cijeli kvart koji je za sad neiskorišten) i povremena događanja (knjižnica, povremeno se nešto u njoj događa; škola isto nudi neke sadržaje djeci doduše preko ljeta baš i ne…ali čini mi se pretprošlo ljeto da su bile neke radionice preko ljeta u knjižnici pa je moj sin išao). Naveden je i dojam otvorenosti stanovnika (taj osjećaj imam prema Drenovi da su nekako ljudi kao otvoreniji nego možda u nekim drugim područjima, možda je to samo zato što ja ovdje puno ljudi poznam).

Sudionici su se u dijelu razgovora koji je bio usmjeren na nedostatke života na Drenovi usmjerili na infrastrukturu. Izdvojili su problem prometne sigurnosti (prometna sigurnost možda nije na razini na kojoj bi trebala biti; postoje problemi s gornjom cestom, nešto je to malo riješeno ispod crkve, to je možda zadovoljavajuće, a ova velika cesta dole to je i dalje problem; ne prođe sedam dana ili 15 dana da neko ne izleti s ceste, a tamo je i škola i vrtić i to je nešto što bi trebalo malo ozbiljnije shvatiti). Naveli su da im nedostaju dućan, banka i restoran (nemamo dućan kakvog treba, trgovina u svakom slučaju nije adekvatna pogotovo za ovaj broj ljudi; nemamo neke druge sadržaje poput banke ili nešto što je već u standardu u gradskom životu; ti neki i sadržaji za koji moramo otići u grad, a koji nikada nisu uspjeli se nekako na Drenovi probiti). Smatraju da škola nije dovoljno velika i kao nedostatak navode održavanje nastave u dvije smjene (ona je premala, ona bi mogla, trebala bi biti veća, ne bi trebala biti dvosmjenska nastava, tu ima prostora za bitno unapređenje).

Sadržaji i prostori koji nedostaju

Izdvojili su nedostatak sportskih igrališta (nema na Drenovi igrališta za igru loptom, ne samo da ih nema, nego ih ima izrazito malo na području na količinu ljudi, u usporedbi na druge kvartove; ima jako puno i novosagrađenih i staro sagrađenih igrališta dječjih, za malu djecu, ali nema sportskih igrališta za igru loptom; ovaj kvart je toliko prostorno velik da djeca koja nisu blizu šume ili nemaju neku livadu, zapravo se nemaju gdje igrati; nekima je daleko otići sa Kablara i bilo gdje do ovog igrališta – to je toliko daleko da moraju ići busom ili autom) i smatraju da se zbog toga djeca igraju na neodgovarajućim mjestima (ispred moje zgrade se igraju na travici nekoj, što je već postalo malo problem; na onom parkingu se igraju, tamo gdje je slijepa ulica se isto igraju i voze bicikle, role). Nema sportske dvorane koja se slobodno može koristiti (dvorana fali, sportska dvorana; mislim da se školska dvorana koristi samo za školski sadržaj i za sport koji ide u sklopu škole). Navode potrebu za multifunkcionalnom dvoranom (dvorana, multifunkcionalna dvorana o kojoj se pričalo svojevremeno; neki društveni centar sa sadržajima raznorodnim, a kojima treba zatvoreni prostor i krov nad glavom).

Općenito im nedostaje sadržaja u kvartu. Stavljaju naglasak na sadržaj namijenjen djeci i smatraju da ga treba biti više (to što nemamo puno sadržaja…postoji u gradu veliki broj sadržaja, međutim za nas koji radimo mi ne možemo djecu voziti tamo i nazad; neke radionice za djecu svih vrsta; što više sadržaja za djecu generalno i nešto više, sad to zvuči kao da ih ima puno pa bih ja više, nego ih nema skoro ništa). Smatraju da je sadržaj namijenjen djeci veći prioritet nego sadržaj za odrasle (mislim mi smo dovoljno veliki da kažem, možemo otići kad hoćemo i gdje hoćemo), a dosadašnji sadržaj i program smatraju kvalitetnim (ljetno prikazivanje filmova tu, u ljetnom kinu, koncerti i one stvari su mi bile jako dobre, izuzetno).

Upoznatost s Društvenim centrom Drenova

Dosadašnja informiranost sudionika o DCD-u je raznolika: od slabe informiranosti (nisam ja jako upućena u zbivanja, jer kako me posao dosta odvukao na drugu stranu ne družim se više baš previše na Drenovi; stvarno nisam znala…znam za udrugu Dren ne mogu se sjetiti po čemu znam za njih), djelomične upućenosti (ja sam znao za ovaj prostor i za ove aktivnosti, bio sam tu u nekoliko navrata, kao muzej sa nekakvim OK dešavanjima…bilo je za djecu, pa projekcije filmova, ali sam uvijek to shvaćao da su to neke popratne aktivnosti oko muzeja… ali mi jako drago da se sad priča malo tu širi i mislim da je to jako dobro za kvrat; nisam znao za ideju društvenog centra, do evo nedavno), do aktivnog praćenja dosadašnjeg programa koji se održavao u DCD-u (ja sam pratio sve ovo što je bilo na Drenovi, što je išlo preko udruge Dren i Bez granica…ja sam redovno pratio i kino predstave i malo kino gore, i koncert je bio i svašta je bilo; ja znam za Društveni centar Drenova). Navode zadovoljstvo dosadašnjim programom koji su popratili (meni je to izuzetno bilo kvalitetno i dobro za otići pogledati; podržavam takve vrste aktivnosti i u budućnosti).

Prijedlozi za sadržaje i aktivnosti DCD-a

Predložili su da DCD organizira aktivnosti za djecu (meni je odmah palo na pamet za djecu; učenje kroz igru; povremeno nekakve radionice napraviti za djecu). Naveden je primjer edukativne radionice (to sam čula jer mi je mali prepričavao kako su to u knjižnici imali, pretpostavljam da to mora biti neka osoba koja je profesor ili možda iz prirodoslovnog muzeja…klince jako zanimalo nešto o mineralima…malo povijesti, malo ubaciš kojeg dinosaura, malo minerala i oni su s tim sretni i pamte te neke stvari koje će im poslije trebati možda u prirodi, u sklopu njihovih predmeta, u sklopu povijesti).

Predložili su suradnju s odredom izviđača „3.Maj“ (oni su prepoznali Drenovu kao kvart koji nije uopće pokriven njihovim aktivnostima, oni su jedan nemali broj djece uspjeli privući; oni svakako žele intenzivirati svoje aktivnosti na ovom dijelu grada i oni su u potrazi za prostorom…oni bi mogli biti potencijalni korisnici prostora, na neki način).

Od aktivnosti koje nisu usmjerene samo na djecu predložili su održavanje radnih akcija kroz koje bi se ljudi družili (ljudi se podruže i naprave nešto korisno). Naveden je primjer uređivanja kružnog toka/okretišta ispred škole (ako bi se nešto u tom smislu moglo organizirati, bilo bi odlično, baš ono krasne ljude upoznaš…to je nešto u čemu mi nismo ni verzirani, pa eto nešto i naučiš).

Smatraju da je potrebno nastaviti s održavanjem dosadašnjih programa (sve ovo što je do sada bilo, znači predavanja, izložbe, predstave), uz napomenu da bi unatoč većoj popularnosti online sadržaja trebalo zadržati aktivnosti “uživo“.

Predložili su da se omogući korištenje prostora DCD-a od strane drugih aktera (mislim da možda bi bilo najbolje ako bi se centar, uspio sam sebe organizirati i ustrojiti i organizacijski, tehnički i tako dalje, da on bude prostor na raspolaganju za neke ljude koji mogu ga napuniti sadržajem; da se nudi ta infrastruktura i onda bi se pojavile neke zainteresirane strane koje bi htjele koristiti ovaj prostor; ne može sam DCD osmisliti sve sadržaje, ali može biti prostor u kojem će drugi dislocirati svoj sadržaj). Kao primjer su naveli odred izviđača i Centar tehničke kulture Rijeka (možda bi oni (CTK) bili zainteresirani da neki svoj program ovdje dislociraju gdje bi možda imali veći broj korisnika ili bi bili jednostavno korisnicima fizički bliže).

Smatraju da bi se prostor DCD-a mogao koristiti i kao mjesto za druženje za umirovljenike, ali i ostalih stanovnika (možda nekakvu kao čitaonicu i onda bi se tu oni susretali…ja bi isto možda došla da je neka čitaonica…tipa knjiga, par šahovskih ploča, par špilova karata; kao neki dnevni boravak) gdje bi se mogle igrati i društvene igre (ovdje bi možda nešto poigrao, neku društvenu igru; znam da se vrlo rijetko možeš naći s drugom obitelji koja recimo ima interes igrati čovječe, ne ljuti se… u takvim prostorima mislim da bi se lako našli ljudi sličnih interesa).

Za vanjski prostor su predložili da se koristi za odvijanje programa (da se koristi u onim periodima godine kada je bolji nego unutrašnji) i da se postave sprave za vježbanje na otvorenom.

Informiranje o aktivnostima DCD-a

Dosadašnje informiranje o aktivnostima smatraju nedovoljnim (nije bilo razglašeno da će se ovdje nešto događati ali znali smo naletjeti). Predložili su da se za informiranje o aktivnostima DCD-a koristi što više raspoloživih kanala (mislim da bi trebalo koristiti sve kanale na raspolaganju koliko god se ima živaca i volje i kapaciteta; poslati na sve kanale komunikacije, pa će jedan kanal doći do osobe). Naveli su mailing liste, Viber, WhatsApp, društvene mreže (Facebook), informiranje putem plakata (dok nije bilo Facebooka su se znali plakati stavljat), informiranje djece putem škole – usmenim putem, putem školskog maila, oglasne ploče, Viber grupa (čak i preko maila, pa mislim da naša djeca svi od sedme, osme godine oni imaju mail; oglasna ploča; Viber grupa od škole…mislim da je jako puno ljudi u toj Viber grupi, mislim da se dosta kroz to može plasirati).

Sudionici su imali potrebu naglasiti problem fizičke dostupnosti prostora DCD-a, zbog prometnih problema (veliki problem je neprohodnost ove ceste (Drenovski put) za pješake…i meni je to malo problem ako moram to proći pješke, a za djecu je to vrlo ozbiljan problem…to ograničava dostupnost, fizičku dostupnost prostora).

Istraživanje putem anketnog upitnika za organizacije

Za potrebe istraživanja osmišljen je anketni upitnik kojim su prikupljeni podaci o dosadašnjoj suradnji ispitanih organizacija s udrugama Bez granica i Dren kao i mogućnostima i interesima za nastavak te suradnje ili za uspostavljanje suradničkih odnosa u budućnosti. Također, prikupljeni su kontakt podaci za svaku organizaciju.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 6. srpnja do 10. rujna 2021. godine. Poziv za sudjelovanje u istraživanju s poveznicom za pristup online upitniku distribuiran je putem e-mail adresa 34 organizacije s kojima udruge Bez granica i Dren žele nastaviti i dodatno razviti suradnju ili s kojima se suradnja tek želi uspostaviti.

Anketni upitnik je ispunilo 15 osoba koje predstavljaju sljedeće organizacije:

• CTK Rijeka
• Dječji vrtić Nazaret
• Dječji vrtić Rijeka – Vrtić Drenova
• Dom mladih
• Društvo arhitekata rijeka – udruga
• Gradsko kazalište lutaka Rijeka
• Odred izviđača “3.maj”
• Osnovna škola Fran Franković Rijeka
• Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
• Smart RI d.o.o. za upravljanje i strateški razvoj
• Udruga 051
• Udruga Filmaktiv
• Udruga LFF
• Udruga Praputnjak – kulturni krajolik
• Udruga Žmergo

Na pitanje koja je njihova funkcija u organizaciji za koju ispunjavaju anketni upitnik, 5 ispitanika je odgovorilo ravnatelj/ravnateljica, 4 ispitanika predsjednik/predsjednica, a preostali odgovori su: izvršna direktorica, voditeljica projekata, distribucije i suradnje, producentica organizacije, stručni suradnik pedagog, tajnica i istraživač.

Dosadašnja suradnja s udrugama Bez granica i Dren

Do sada je s udrugom Bez granica surađivalo 7 ispitanih organizacija, a s udrugom Dren 5 ispitanih organizacija. Pri tome su 4 organizacije surađivale s obje udruge.

Za procjenu dosadašnje suradnje korištena je skala procjene od 5 stupnjeva (1 – izrazito loša, a 5 – izvrsna). Sve su organizacije ocijenile dosadašnju suradnju s udrugom Bez granica i suradnju s udrugom Dren najvišom ocjenom, odnosno kao izvrsnu suradnju.

Aktivnosti na kojima su ispitane organizacije do sada surađivale s udrugama Bez granica i Dren uključuju suradnju u okviru projekta Rijeka 2020 – EPK (EPK, 27 susjedstava (Festival susjedstava); Kroz programe u organizaciji Rijeka 2020 EPK često smo se družili i surađivali u programima edukacija, konferencijama i okruglim stolovima od čega bih posebno istaknula susret u Kastvu uz pogovore o budućnosti čakavskog govora; Posjet delegacije arhivskog centra Mundaneuma iz Monsa PPMHP-a u kojem su razgledali izložbu D’Annunzieva mučenica), interaktivne predstave i radionice (Riječ je bila o izvedbama kazališnih i lutkarskih predstava manjih formi Gradskog kazališta lutaka Rijeka, koja su gostovala i u unutarnjem i u vanjskom prostoru Udruge; rado smo gostovali i s nekoliko radioničkih programa koji su namijenjeni mlađem uzrastu djece kao i obiteljskim programima; većina navedenoga bila je interaktivnog tipa, a sami programi su naišli na sjajan odaziv).

Dosadašnja suradnja s udrugom Bez granica uključivala je i organiziranje izložbe u Zavičajnom muzeju Drenova (NA GRANICI (Zavičajni muzej Drenove, Drenovski put 138A Rijeka) 29.siječanj – 11. veljače 2016; izložba u suradnji PPMHP i udruge “Bezgranica” otvorena na Noć muzeja 2016. ostvarena je izlaganjem eksponata Zbirke oružja, vojnog pribora i militarije , autor izložbe: Ivo Mileusnić, te prigodno predavanje Tee Perinčić) i organiziranje filmskog programa i radionica (Liburnia uplovljava – filmski program; Kroz projekt Žiroskop, Filmaktiv je održao dva ciklusa radionica videa za osobe starije životne dobi). Također, navedeno je sudjelovanje u dosadašnjem programu kroz posjećivanje izložbi (Posjetili projekte koje zavičajni muzej Drenova stvara: “Nonićeva tiramola”, “stol profesora Frana Frankovića” i sačuvan primjerak Hrvatske početnice iz 1907.godine., Izložba “Obrisi stvari koje dolaze” – Google prije Googlea), predavanja (Čakavska umjetna inteligencija – sustav s kojim se može komunicirati na čakavskom narječju) i filmskih projekcija (pogledali dokumentarac Pijana ulica, redatelja Marina Lukanovića).

Dosadašnja suradnja s udrugom Dren uključivala je i aktivnosti vezane za upoznavanje djece s drenjulom i njeno očuvanje (Dogovarali smo i koordinirali aktivnosti u vrtiću u kojima su se djeca upoznavala s drenom – biljkom ovog područja: informacije i edukacija o ljekovitoj biljki drenjini, drenjuli, značenje za Drenovu i drenovski kraj, prikupljanje ploda, priprema pripravaka/ploda: sok, marmelada, donacija sadnice i sadnja na vanjskom prostoru vrtića) i sudjelovanje udruga u programima (Udruga Dren je sudjelovala u programu „Krajolici budućnosti“ koje organiziramo već 4 godine u Praputnjaku; članice naše Udruge posjetile su 2018. Udrugu Dren u sklopu Dana drenjule).

Interes i prijedlozi za buduću suradnju

Ispitan je interes organizacija za suradnju s udrugama Bez granica i Dren u narednom razdoblju, u okviru Društvenog centra Drenova (DCD). Ispitanici su iskazali interes njihove organizacije za pojedine oblike buduće suradnje odgovorima da, možda i ne.

Vidljivo je da su ispitane organizacije izrazile interes za buduću suradnju kroz sve navedene oblike suradnje. Pri tome je najviše organizacija odgovorilo da je zainteresirano (11 da, a 4 možda) za Planiranu suradnju na pojedinim/konkretnim aktivnostima u suradnji s udrugama Bez granica i Dren. Postoji interes za izradu, prijavu i provedbu zajedničkih projekata, kao i za sudjelovanje u ulozi vanjskih suradnika, organiziranje aktivnosti u prostoru DCD-a i suradnju na inicijativama/aktivnostima u lokalnoj zajednici.

Također, postavljeno je otvoreno pitanje u kojem su ispitanici mogli navesti jesu li njihove organizacije zainteresirane za neki drugi oblik suradnje, na koje je odgovorilo 8 organizacija. Većina odgovora se može svrstati u kategoriju planirane suradnje na pojedinim konkretnim aktivnostima. Predložili su provođenje radionica (priprema i provođenje kreativnih radionica i rasprava sa djecom, mladima, ali i svim uzrastima koji žele sudjelovati u programskim sadržajima), aktivnosti u prostoru vrtića (vaša prisutnost uz neku aktivnost sa našom djecom u prostorijama ili igralištu vrtića), ekološke aktivnosti/aktivnosti u prirodi (svi oblici suradnje na temelju ekoloških aktivnosti, aktivnosti očuvanja prirode i edukacije, života u prirodi i sa prirodom; sudjelovanje i organiziranje radionica iz domene izviđačkih i prirodnjačkih vještina sa djecom i mladima u lokalnoj zajednici), organizaciju zajedničkih evenata, informatičko i tehničko opismenjavanje i stručno usavršavanje, prikupljanje foto građe, suradnju u sklopu muzejskog vijeća i suradnju na projektima razvoja zajednice (community building).

Za pojedine je teme ispitano vide li organizacije u njima priliku za suradnju s udrugama Bez granica i Dren u narednom razdoblju, u okviru DCD-a (odgovorima da, možda i ne).

Vidljivo je da većina organizacija vidi priliku za suradnju u području svih navedenih tema, posebno Održivih i zelenih gradova i naselja/kvartova. Više od polovice organizacija je dalo potvrdni odgovor (da) za sve četiri navedene teme, a uz to je i određeni udio organizacija odgovorio da možda vidi priliku za suradnju.

Kako bi se prikupili dodatni prijedlozi za teme/područja u kojima organizacije vide priliku za buduću suradnju s udrugama Bez granica i Dren u okviru DCD-a, postavljeno je pitanje otvorena tipa u kojem su ispitanici mogli navesti prijedloge u ime svoje organizacije. Također, mogli su navesti bilo kakve dodatne prijedloge/pitanja/komentare. Prikupljeni odgovori mogu se dijelom svrstati u prethodno navedene teme za koje je procijenjena prilika za suradnju.

Predložili su teme i aktivnosti iz područja arhitekture/urbanizma/prostornog planiranja (Bilo koja tema koja obuhvaća arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, ali i krajobraznu arhitekturu u vidu educiranja javnosti čemu ta područja služe i kako biti aktivniji u provođenju odluka ili usmjeravanju istih.; Kontekst čovjeka i prostora), kulturno-povijesne baštine Drenove (Zainteresirani smo propitivati kulturno-povijesnu baštinu Drenove, koju potom možda možemo integrirati kroz formu radionica, pripovjednog kazališta i sl.; Kulture, običaji, tradicija, povijest, čakavština; Možda povijesni pregled i kultura zadnjih 100 godina. Promjene koje su nastale migracijom i naseljavanjem; Čakavsko narječje; Sudjelovanje u kakvim predavanjima o granici, fotografije na projektoru, vođeni obilasci bunkera na Drenovi) i ekologije (Zeleni svijet – uređenje šetnjica i staza na Drenovi. Izrada mapa i kartografiranje; U suradnji sa lokalnom zajednicom predlagati mapiranje i pozicioniranje ilegalnih odlagališta, ekološke aktivnosti za njihovo uklanjanje, izrada znakovlja od prirodnog materijala s upozorenjima o održavanju okoliša (metodom mudrih izreka utjecati na šetače) i pozicioniranje na sve postojeće šetnjice; poljoprivreda, održivost). Također, predložili su i neke oblike edukacije (edukacijski projekti iz područja AV umjetnosti; Informatičko i tehničko opismenjavanje i stručno usavršavanje) i temu gastronomije.

Izrazili su interes za projektnu suradnju s udrugama (do sada nismo imali većih iskustava sa izradom i sudjelovanjem na projektima međutim smatram da je većina djelatnika zainteresirana učiti i sudjelovati na njima za dobrobit ustanove i lokalne zajednice; …povezivanje i uspostavljanje suradnje kako kroz edukacijski program tako i kroz suradnju na mogućim budućim prijavama na različite EU i slične projekte, sa kojima vi imate nešto više uspješnog iskustva nego mi).

Zaključci i preporuke za daljnji rad i razvoj Društvenog centra Drenova

Istraživanje i mapiranje potreba i potencijala lokalne zajednice Drenova provedeno je u svrhu utvrđivanja prilika za daljnji razvoj i nadogradnju programa Društvenog centra Drenova i postizanje njegove programske i financijske održivosti.

Zaključci istraživanja strukturirani su prema postavljenim ciljevima, a na njih se naslanjaju i preporuke za daljnji rad i razvoj Društvenog centra Drenova, osobito programski i financijski aspekt rada.

U kontekstu cilja – ispitati društvene, kulturne, socijalne i druge potrebe, probleme i interese građana (primarno stanovnika Drenove i susjednih naselja) koji se odnose na strukturirano provođenje slobodnog vremena – rezultati istraživanja temelj su sljedećih zaključaka i preporuka:

i) Rezultati pokazuju da većina ispitanika aktivno provodi slobodno vrijeme subotom, nedjeljom ujutro i poslijepodne, i radnim danima poslijepodne i navečer. S obzirom da dosadašnji programi udruge Bez granica i Dren, pa posljedično i Društvenog centra Drenova, primarno ulaze u domenu slobodnog vremena građana preporuka je voditi se navedenim nalazima u daljnjem planiranju programa i aktivnosti za građane.

ii) Najveći udio ispitanika slobodno vrijeme najčešće provodi u krugu obitelji te je sugestija pri daljnjem planiranju rada DCD-a promišljati o povremenom organiziranju aktivnosti koje će osigurati uključivanje članova iste obitelji, naravno imajući u vidu glavnu svrhu DCD-a i njegovu programsku orijentaciju.

iii) Rezultat koji pokazuje da većina stanovnika Drenove slobodno vrijeme provodi na Drenovi ukazuje da DCD predstavlja potencijal za zadovoljavanje potrebe građana Drenove za strukturiranim provođenjem slobodnog vremena. Navedeni potencijal bi valjalo postepeno graditi, uzimajući u obzir sve ostale resurse kojima DCD trenutno raspolaže i koje je potrebno graditi u budućnosti, uključujući i postojeće i/ili nove suradnje i partnerstva.

iv) Kao tri najučestalije svrhe provođenja slobodnog vremena građani su istaknuli 1) brigu o tjelesnom i mentalnom zdravlju 2) osobni rast i razvoj u kulturno-umjetničkom području i 3) usvajanje novih znanja i vještina nevezanih za posao. Međutim, navedeno treba promotriti imajući u vidu učestalosti posjećivanja događanja koja su vezana za ova područja. Iako se dosadašnji program rada i većina provedenih aktivnosti udruga Bez granica i Dren prepoznaje u navedenim svrhama koje ističu građani, preporuka je u daljnjem promišljanju i definiranju svrhe i programa rada DCD-a utvrditi u kojoj mjeri DCD može i treba zadovoljiti navedene svrhe, te kako istovremeno djelovati na izgradnju i povećanje udjela publike koja posvećuje programe i događanja koja zadovoljavaju navedene svrhe.

v) Većina ispitanika do sada nije sudjelovala u programima koje su održavale udruge Bez granica i Dren, a kao razlog su naveli neinformiranost. Preporuka je stoga u daljnjoj promociji rada DCD-a, osobito promociji programa i aktivnosti namijenjenih građanima koristiti kombinaciju različitih komunikacijskih kanala DCD-a (udruga Bez granica i Dren), ali i drugih dionika u zajednici (GKRi – ogranak Drenova, Mjesni odbor Drenova, prikladne Facebook grupe, Osnovna škola Fran Franković Drenova, tiskani materijali itd.) koji će osigurati kvalitetno širenje informacija prema potencijalnoj publici te veći doseg publike od uobičajenog. Također, preporuka je prilagoditi komunikacijske kanale skupini publike kojoj se DCD obraća, uzimajući u obzir njihove navike korištenja različitih komunikacijskih kanala u svrhu informiranja o događanjima u sferi slobodnog vremena.

vi) Prostor DCD-a je relativno dobro procijenjen u smislu jednostavnog dolaska do prostora pješice i iz drugih dijelova grada i lokacije prostora, a nešto lošijom je procijenjena dostupnost parkinga u blizini DCD-a. Međutim, stanovnici Drenove koji su sudjelovali u fokus grupama istaknuli su problem fizičke dostupnosti prostora zbog nedostatka prometne sigurnosti. Iako navedeni infrastrukturni i prometni problemi nadilaze ulogu DCD-a, DCD se može pozicionirati kao relevantan dionik u komuniciranju i prenošenju navedenih problema prema Mjesnom odboru Drenova i gradskoj vlasti, a u cilju osiguravanja prostora koji će uz kvalitetan program nuditi i sigurno mjesto za provođenje strukturiranog slobodnog vremena građana Drenove i šire.

vii) Iskazan relativno visok interes za aktivnosti koje se planiraju provoditi u DCD-u u narednih godinu dana, osobito za kazališne predstave, filmske projekcije za odrasle (dokumentarne filmove), izložbe, ali i za druge aktivnosti (npr. aktivnosti za djecu) dobar je temelj koji DCD ima. Preporuka je osigurati adekvatno informiranje građana o nadolazećim aktivnostima, iskoristiti nadolazeće aktivnosti za snažniju promociju DCD-a, kao i za prikupljanje povratne informacije građana o zadovoljstvu navedenim događanjima, što može poslužiti za daljnje unaprjeđenje istih ili sličnih aktivnosti i programa DCD-a.

viii) U daljnjem planiranju programa rada DCD-a posebnu pažnju treba posvetiti kvalitativnoj analizi prijedloga aktivnosti i sadržaja/tema koje su ponudili građani, a koji ukazuju na raznolike interese ispitanika. Iskazali su interes za sudjelovanjem u radionicama, tečajevima i predavanjima različite tematike, aktivnostima za djecu/obitelji, aktivnostima kojima će bolje upoznati kulturno-povijesnu baštinu Drenove, za događanjima iz područja kulture i drugo. Prikupljeni prijedlozi s jedne strane potvrđuju vrijednost i primjerenost dosadašnjih aktivnosti i sadržaja/tema koje je DCD nudio, a s druge strane ukazuju na prilike i mogućnosti za razvoj i provedbu novih aktivnosti kojima će se zadovoljiti dio iskazanih potreba građana. Preporuka je utvrditi u kojoj su mjeri pojedini prijedlozi usklađeni s postojećim programskim usmjerenjem DCD-a te koji prijedlozi predstavljaju potencijal za njegov daljnji programski rast i razvoj. Sve prikupljene prijedloge treba promotriti iz perspektive postojećih resursa DCD-a (ljudskih, financijskih, prostornih, tehničkih) te daljnjih mogućnosti za financijskim i programskim rastom i razvojem, kao i prilikama za postojeće/nove suradnje i partnerstvo.

ix) Rezultati kvalitativne analize malih fokus grupa dali su uvid u potrebe umirovljenika i radno aktivnih roditelja djece školske dobi koje se odnose na strukturirano provođenje slobodnog vremena. U skupini umirovljenika istaknula se potreba za organiziranim tjelesnim vježbama i prostorom za organizirano druženje. U skupini roditelja istaknuo se primarni interes za aktivnosti koje su namijenjene djeci, ali su navedeni i brojni drugi prijedlozi za aktivnosti, događanja i prostore. Preporuka je u budućim programima DCD-a posebnu pažnju posvetiti programima koji će ići u smjeru zadovoljenja potreba ovih skupina publike DCD-a (umirovljenika i radno aktivnih roditelja školske djece), ali i programima koji mogu osigurati povezivanje i međusobno druženje različitih skupina publike. Naravno, ako je navedeno u skladu s misijom i programskim usmjerenjem DCD-a.

U kontekstu cilja – ispitati potrebe lokalnih aktera za korištenjem prostorne i druge infrastrukture radi provedbe aktivnosti koje su od općeg interesa za građane odnosno kojima se unapređuje kvaliteta življenja u lokalnoj zajednici te utvrditi prilike za razvoj postojećih i uspostavljanje novih suradnji i partnerstava prijavitelja i partnera s drugim akterima u lokalnoj zajednici – rezultati istraživanja temelj su sljedećih zaključaka i preporuka:

i) Organizacije koje su surađivale s udrugama Bez granica i Dren procijenile su dosadašnju suradnju kao izvrsnu. Navedeno može ukazivati na identitet i povjerenje koje su udruge Bez granica i Dren izgradile u zajednici te na potencijal za nastavkom dosadašnjih uspješnih suradnji, ali i izgradnjom novih, posebno u vidu Društvenog centra Drenova.

ii) Izražen je interes za buduću suradnju s udrugama (u okviru DCD-a) na pojedinim aktivnostima i suradnju putem zajedničkih projekata. Postoji određeni interes i za druge oblike suradnje. Imajući u vidu sve ostale nalaze (aktivnosti i teme za suradnju te prijedloge organizacija), preporuka je DCD-u da definira i osmisli različite oblike suradnje i aktivnosti/teme za suradnju s pojedinim organizacijama, imajući u vidu i rezultate istraživanja koji se odnose na građane. Modus suradnje i partnerstva može biti različit i prilagođen pojedinoj organizaciji koju se ima u vidu (dugotrajna ili kratkotrajna suradnja, projektna ili strateška suradnja, suradnja u konkretnim aktivnostima, provedba programa i aktivnosti suradnih organizacija u prostoru DCD-a itd.). Također, preporuka je preuzeti inicijativu u uspostavljanju onih suradnji i partnerstva u aktivnostima i temama od zajedničkog interesa. Preporuka je i utvrditi moguće izvore financiranja u sklopu kojih bi se takvi oblici suradnje i partnerstva mogli realizirati.

iii) Organizacije vide priliku za suradnju, a građani iskazuju visok interes za teme održivih i zelenih te digitalnih i pametnih gradova i naselja/kvartova. Također, ne treba zanemariti prilike za suradnju s organizacijama i interes građana u područjima kulture i umjetnosti u svakodnevnom životu i kulturno-povijesne baštine Drenove. Spomenuti nalazi mogu biti relevantni u daljnjem utvrđivanju svrhe i programskog rada Društvenog centra Drenova.

1. Naselje Drenova je u jednom povijesnom razdoblju, između dva svjetska rata, bilo podijeljeno na dva lokaliteta, Gornju i Donju Drenovu. Ti su se nazivi zadržali do danas. Za potrebe anketnog upitnika za lokalitet Donja Drenova odlučeno je koristiti lokalni toponim Dolnja Drenova kako bi se istaknuo identitet ovog lokaliteta. ↑

---