Kategorije
Aktualno

Socijalna inkluzija u praksi – što smo saznali?

Pojam socijalne uključivosti možemo promatrati iz različitih perspektiva, a mi ćemo ga sagledati iz perspektive osoba s invaliditetom. Predavanje i razgovor održat će se 27. svibnja 2021. godine u 18 sati. Razgovor će voditi doc.dr.sc. Sarah Czerny docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, pročelnica Odsjeka za Kulturalne studije. Njezini gosti bit će Sanja Polić, diplomirana ekonomistica, dobitnica nagrade HASS-a za 2017. godinu u kategoriji pojedinaca sportaša s invaliditetom u ženskoj konkurenciji i Tino Vodanović student kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Kategorije
Aktualno

Kako živjeti inkluzivnost?

Socijalna inkulzivnost u svakodnevnom životu.

Pojam socijalne inkluzivnosti možemo promatrati iz različitih perspektiva, a mi ćemo ga sagledati iz perspektive osoba s invaliditetom. Želimo razmotriti što točno znači pojam socijalna inkluzivnost te kako možemo biti socijalno inkluzivni u svakodnevnom životu. Hoće li inkluzivno ponašanje uvijek imati pozitivne rezultate? Primjer inkluzivnosti može biti i otklanjanje arhitektonskih barijera, a što je tek jedan mali dio ove kompleksne problematike.

Predstaviti će se primjeri dobre prakse iz područja sporta i plesa, razgovarat ćemo o temi inkluzivnosti u obrazovanju te istaknuti važnost razgovora o temi mikroagresije u svakodnevnom životu.

Predavanje i razgovor održat će se 27. svibnja 2021. godine u 18 sati. Razgovor će voditi doc.dr.sc. Sarah Czerny docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, pročelnica Odsjeka za Kulturalne studije. Njezini gosti bit će Sanja Polić, diplomirana ekonomistica, dobitnica nagrade HASS-a za 2017. godinu u kategoriji pojedinaca sportaša s invaliditetom u ženskoj konkurenciji i Tino Vodanović student kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tino je dvije godine zaredom dobitnik nagrade za najboljeg studenta s invaliditetom Sveučilišta.

Kategorije
Aktualno

Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice

Pozdrav proljeću na Drenovi

Je li proljeće na Drenovi zelenije, rascvjetanije ili ljepše nego u drugim dijelovima Rijeke?

U čemu je specifičnost proljeća na Drenovi? Kako su učenice i učenici Osnovne škole “Fran Franković” kroz svoje male projekte pridonijeli ljubavi prema drenovskoj drenjuli, mogli smo vidjeti na jučerašnjoj izložbi “Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice”.

Već vrlo rano, u veljači cvatu stabla i grmovi drena kojeg zovu i gorska mimoza na kojoj se mogu vidjeti vrijedne drenovske pčelice. Dren je medonosna biljka, prva zimsko-proljetna biljka koja daje pčelama i nektar i pelud. Drenov cvat, u doba vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta, kada nema nikakve hrane za pčelinje zajednice koje polako počinju izlaziti iz zimovanja, čini nezaobilaznu i  neophodnu prvu značajniju pašu za njihov razvoj, kada često još nije ni počelo proljeće.

Udruga za očuvanje i promicanje drenjule Dren Rijeka, osmislila je novu manifestaciju pod nazivom “Pozdrav proljeću na Drenovi” u slavu cvjetanja drenjule koja najavljuje buđenje prirode. Ima li ljepšeg prizora od tih, žutim cvjetovima zaogrnutih stabala nakon hladnih zimskih dana?

Suradnja s OŠ “Fran Franković” započela je još 2012. godine kada je kroz volontersku akciju u centru Drenove posađeno 90 stabala i grmova drena. Jedno stablo posađeno je i u dvorištu škole. To je pravo stablo prijateljstva koje je ove godine bilo rascjetanije no ikad.

Učenici PRO mlađe skupine, pod budnim okom učiteljice Ivone Trtanj Šneler i 3.C s kreativnom učiteljicom Radmilom Pešut vrijedno su istraživali, slikali, fotografirali, pisali i izvještavali na temu drena (drijena, drenjule) što je rezultiralo zanimljivom izložbom učeničkih radova koji su “uvezeni” u e-knjigu koju je priredila učiteljica Trtanj Šneler.

Djeca su bila visoko motivirana i zaslužuju sve čestitke, kao i njihove učiteljice kojima zahvaljujemo na suradnji i veselimo se daljnjim druženjima i istraživanjima.

Vesna Lukanović

Pogledajte radove i kratak video zapis sa otvorenja.

Dječji radovi

Ne trebamo goji bobice kad imamo drenjulice
POZDRAV PROLJEĆU NA DRENOVI
A new book
Kategorije
Aktualno

Kako se Rijeka snašla u doba pandemije?

Odlično predavanje i rasprava u Društvenom centru Drenova u četvrtak 29. travnja 2021. pandemijske godine u 18 sati.

Tema je bila Gradovi u doba pandemije s posebnim osvrtom na Rijeku. U raspravi su sudjelovali Bojan Bilić dipl.ing.arh. i Edvin Liverić Bassani, ravnatelj HKD-a, obojica Riječani, te pred.dr.arh. Ivana Knez sa Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. 

Nakon nekoliko slajdova i uvodnog predavanja gospodina Bilića nisu mi se prestajala u glavi nizati mnoga pitanja. U vrijeme pandemije zatvoreni su lokali, većina dućana i škola, a za rekreaciju i druženje ostao nam je jedino otvoreni prostor. U to vrijeme jako puno šetača zateklo se na našoj Rivi i na Molo Longu. Kako ste vi planirali odlazak u šetnju i na zrak u doba pandemije? Vjerojatno kao i ja, na sat i pol do dva dok se može izdržati osnovna fiziološka potreba. Nigdje na vidiku WC, a kada naiđeš na jedan, ispred njega je red do sljedeće ulice.

Snašli smo se sa kavom za van, kolačima za van. A onda se zatekneš na pola puta od 1,7 km dugog Molo Longa noseći čašu i omot sa sobom u vrećici. Ono malo koševa za smeće je puno do vrha. Naša najljepša i najpopularnija šetnica uz more svakako je zaslužila popločavanje. Neki ljudi tek stječu kondiciju i dobro bi bilo imati pokoju klupu za odmor.

Izbjegavamo rupe, konopce i kante sa ribarskih brodica. No tu je i čitav red automobila koji su uzurpirali dobar dio dragocjenog prostora za šetnju. 

Primjećujete li da su gotovo sve autobusne stanice i pješački prijelazi u centru uzurpirani automobilima? Tko je kriv za to?

Sviđaju li vam se doista šatori na našoj lijepoj Rivi koji se postavljaju u vrijeme raznih događanja? Lijepo je imati zimi klizalište na moru ali treba li ga nagurati na prostoru Rive između mora, brodova i kafića? Parkirnog prostora kronično nedostaje u centru pa je dolazak do klizališta prava agonija ako živite na rubnim dijelovima grada i dolazite svojim automobilom.

Idemo lagano iz centra grada preko živahne Rive na istočni dio prema Strossmayerovoj i odjednom se čini da smo došli u drugi grad. Zapuštena pročelja zgrada, poslovni prostori i izlozi zjape prazni, nema ljekarne, dućana, kioska za novine… Bilo bi lijepo da se toj ulici vrati nekadašnji sjaj. Nadam se samo da fasade ovih lijepih, starinskih zgrada neće osvanuti u nekoj ljubičastoj ili kričavo plavoj boji. 

Mislite li i vi kao naši arhitekti i urbanisti da Sušak ima višak zelenih površina? Jedino zelenilo koje vidim je na Trsatu i jedan jedini javni prostor sa stazom za trčanje i igralištem namijenjenim samo građanima, a ne klubovima. Oni koji su bili na toj stazi znaju, a ostali mogu zamisliti kakva je tamo gužva u doba zatvorenih klubova i teretana. 

Mislite li da smo sami krivi za ovakvo stanje u našem gradu? Trebaju li samo gradske službe brinuti o javnoj infrastrukturi i pokazati inicijativu ili bi se i građani trebali više uključiti u planiranje javnih potreba? Treba li biti više javnih rasprava o potrebama javne infrastrukture određenih dijelova grada? Sudjelujete li u radu svojeg Mjesnog odbora? 

Građani trebaju sudjelovati u planiranju i obogaćivanju sadržaja u svojem gradu. Informacije trebaju biti lako dostupne, struka i javna uprava trebaju imati sluha i razumijevanje za želje i potrebe svojih građana. 

Ljudi koji dođu povremeno u Rijeku zbog studiranja ili posla pa čak i turisti kažu da Rijeka ima veliki potencijal. S jedne stane ima more, a u zaleđu planine. Malo gradova ima takav prirodni potencijal gdje sa planinskog zraka dođeš na morski za svega dvadesetak minuta. Što smo spremni učiniti i kako se angažirati kao građani da se taj potencijal u potpunosti ispuni? 

Kristina Babić

Kategorije
Aktualno

Gradovi u doba pandemije

Kako se novo normalno reflektira na upravljanje prostorom

Kriza gradova i prostora, isto kao i njihov procvat uvijek je refleksija društvenog stanja. Nemar prema javnim sadržajima bolno je osviješten u doba pandemije i potresa. Kronični nedostatak kvalitetnog javnog prostora (“običnih” nogostupa i parkova) u gradu posebno je bio vidljiv u doba lockdowna kada nam nisu bile dostupne šetnice u Kostreni ili Opatiji.

Kako doskočiti izvanrednim situacijama planiranjem primjerenih urbanističkih rješenja na nacionalnoj, županijskoj i gradskoj razini?

Kraće uvodno predavanje o ovoj temi održat će nam Bojan Bilić, dipl. ing. arh., nakon čega će mu se pridružiti u raspravi Edvin Liverić Bassani, ravnatelj riječkog HKD-a i pred. dr. art. Ivana Knez sa Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Predavanje i razgovor održat će se u četvrtak 29.4.2021. u 18:00 na našoj online platformi Teams.

Za sudjelovanje putem Teamsa prijavite se na: https://forms.office.com/r/dnzd0VcGSd i poslat ćemo vam link.

Za zagrijavanje i ideje za pitanja pogledajte:

Kategorije
Aktualno

Kvartovske priče – financije i pametni gradovi

Sa dr.sc. Damirom Juričićem iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci razgovarali smo o zanimljivim temama:

  • Da li postoji alternativa današnjem razvoju gradova i da li za to ima sredstava?
  • Što je sa kulturom planiranja i razumijevanjem rizika u investicijama?
  • Zašto je važna financijska odgovornost i planiranje razvoja gradova i lokalnih zajednica?
  • Što nam donose novi financijski modeli razvoja pametnih i održivih gradova?
  • Zašto su građani važni u odgovornom ekonomskom planiranju i održivom razvoju gradova?

Damir nam je dao pregršt ideja i tumačenja ove zanimljive teme – pogledajte:

Sve članke dr.dc. Juričića prikazane na snimci možete pronaći na njegovoj Linked In stranici.

Lenta DCD partneri
Kategorije
Aktualno

Želim živjeti u pametnom gradu

Ako niste stručna osoba i niste poslušali razgovor s Vedranom Kružićem, ravnateljem Prigode – regionalne razvojne agencije PGŽ, vjerojatno ste poput mene, imali krivi dojam što je to pametan grad.

Sada znam da to nije samo tehnologija i digitalizacija usluga ili izgradnja komunalne infrastrukture. Pametan grad je puno više od toga, a potrebno je prije svega pametno i učinkovito planiranje. Svakako, javni sektor i država trebaju biti prethodnica razvoja, ali ključno je i da građani dobiju informaciju što se od tehnologija primjenjuje i razvija u njihovog gradu ili mjestu. Jedino se tako grad može razviti prema potrebama zajednice.

Cilj je da građani upravljaju svojom zajednicom ali isto tako da imaju odgovornost prema njoj. Građani trebaju demokratski odlučiti koji su im prioriteti i dobiti kvalitetno održavanje infrastrukture. U konačnici im ta infrastruktura ne bi bila na teret već financijski isplativa. Vrlo je važno obrazovanje stanovništva za stjecanje kompetencija i vještina za nova zanimanja. Dio financiranja treba usmjeriti na osposobljavanje radnog stanovništva, na poticanje privatnog sektora tj. malih obrta i firmi te obrazovnog sustava. Takav poduzetnički i obrazovni eko sustav nudi bolje uvjete života, bolja radna mjesta i na taj način zadržava svoje talente i tehnologije.

Iz privatne kolekcije K. Babić

Iako je Primorsko goranska županija zahtjevna kao regija napravljen je pomak u uvođenju novih tehnologija, ali još nije uhvatila korak sa europskim gradovima i regijama. Da bi se razvoj poboljšao treba podići razinu informiranosti, naći nove i podržati pametne i održive projekte. Treba napomenuti da 80% svih javnih projekata u RH je financirano iz EU fondova. Najveći dio sredstava trenutno ide na projekte vezane uz klimatske promjene, digitalizaciju, mobilnost i zdravlje.

Potpuno se slažem da stvaranje pametnih gradova i regija budućnosti mora uključivati jasnu viziju, otvorenu suradnju i kompetentno vodstvo.

Pitanje je tko je spremniji – građani ili javne ustanove?

Kristina Babić, voditeljica Društvenog centra Drenova

Kategorije
Aktualno

Kvartovske priče – pametna naselja, san ili java?

Sa Vedranom Kružićem, ravnateljem javne ustanove „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ razgovaramo o cijelom nizu tema povezanih sa promišljanjem novih modela razvoja naše Županije, a posebno pametnih gradova i naselja.

Probali smo rasvijetliti sljedeća pitanja:

  • Kakvo je trenutno stanje u PGŽ – da li su naši gradovi pametni, koji su dobri primjeri?
  • Kakve nam nova poslovne prilike donose naselja koja slijede koncept “gradova magneta”?
  • Koje nove tehnologije i metode pomažu uspostavi pametnijih gradova i naselja?
  • Zašto je važno da građani sudjeluju u procesima razvoja pametnih gradova i naselja?
  • Čemu nas je naučila Covid-19 pandemija, da li trebamo mijenjati pristup planiranju razvoja naših naselja?
  • Da li smo sposobni napraviti iskorak i nešto bitno promijeniti u narednih nekoliko godina?

Da li smo uspjeli, pogledajte sami 🙂


Lenta DCD partneri

Kategorije
Aktualno

Otvorena izložba Pozdrav proljeću

U srijedu 17. 3. 2021. u 18 sati u Društvenom centru Drenova otvorena je izložba Pozdrav proljeću na Drenovi u organizaciji Udruge Dren i polaznika Početnog i naprednog tečaja umjetničke fotografije Sveučilišta za treću dob. Ova je izložba uvod u aktivnosti Udruge Dren u projektu uspostave Društvenog centra Drenova u kojem Udruga Dren sudjeluje kao partner.

Predivne fotografije probudile su sva naša osjetila. Sa sedam ekrana zamirisale su fotografije pupoljaka i procvalog drena. Ljeskanje vode na suncu sa šarenim odrazima obale i brodova, donijelo nam je miris mora, a mislim da nam se učinilo da čujemo i pozdrav galeba u daljini. Kada jedna jedina fotografija ima toliko toga za reći o prošlosti i sadašnjosti našega grada, a ograde balkona koje, iako izrađene od grubog materijala, izgledaju kao najfinija čipka, shvatite kako je ljepota u očima promatrača. Zamislite da obične stolice, povezane konopcem na sredini Korza kroz objektiv fotografa izgledaju kao umjetnička instalacija.

Voditeljica radionice Petra Mrša asistentica fotografije na Akademiji primijenjene umjetnosti bila je jako ponosna na svoje učenike isto kao i predstavnica Sveučilišta za treću dob Jana Ažić. Pohvalile su Vesnu Lukanović, predsjednicu Udruge Dren koja je svojim entuzijazmom motivirala polaznike da obiđu Drenovu i fotografiraju procvali dren. U razgovoru sa polaznicima tečaja mogli smo zaključiti da su puno naučili o fotografiji ali isto tako stekli i neka nova prijateljstva.

Pozivamo vas da pogledate izložbu koja je otvorena do 24. ožujka 2021 od 18 do 20 sati.

Prije posjete potrebno je najaviti se na broj 098 207699.

Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Predstavljanje Društvenog centra Drenova

uspostavljanje Društveng centra Drenova je krenulo. Znate kako bi neki rekli kako „nije u šoldima sve“ ali svakako pomaže  kada želite nešto učiniti više i bolje.   10 godina  volonterskog rada, ljubav prema drenjuli i Drenovi , podrška građana i suradnja s Gradom kroz Riječko lokalno partnerstvo vodile su prema sljedećem koraku – sudjelovanju u prvom europskom projektu.

Za dvije godine trajanja projekta kojeg smo upravo započeli, osigurano je  gotovo 2 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda i to 85% te 15% iz proračuna RH kojeg dodjeljuje Ured za udruge Vlade RH.

Otvorenje projekta

U petak 5. veljače 2021. u 11 sati u Zavičajnom muzeju Drenova održana je tiskovna konferencija na kojoj je uz prisustvo medija, gradonačelnika Vojka Obersnela, zamjenika Marka Filipovića te Pročelnika za kulturu Grada Rijeke Ivana Šarara predstavljen projekt Društvenog centra Drenova.

Aktivnosti projekta predstavile su Davorka Medved iz Udruge Bez granica  te Vesna Lukanović iz Udruge Dren. Uz nas su i naši mentori iz  Udruge za razvoj civilnog društva SMART koji će nam pružati podršku u razvoju suradničkog modela upravljanja Društvenim centrom te volonterskog programa centra.

Na proljeće kreće adaptacija zgrade društvenog centra, zamjena stolarije i krova, popravak dijela fasade te adaptiranje dijela sanitarnog čvora. Zgrada će biti energetski, ekološki i građevinski unaprijeđena što će omogućiti aktivnosti u društvenom centru kroz cijelu godinu.

Uz naše partnere  osmišljeno je više od 60 aktivnosti koje su namijenjene građanima. Družit ćemo se uz Kvartovske priče, filmske i zabavne večeri, probe i koncerte zbora, edukativne radionice, predavanja o super voću drenjuli, a udruga Smart provodit će obrazovne programe za provoditelje projekta i ostale zainteresirane civilne zajednice.

Predstavljanje projekta na Kanalu Ri

Više o značaju projekta pogledajte u emisiji objavljenoj na riječkoj lokalnoj televiziji kanal Ri

S obzirom da je Grad Rijeka omogućio da se objekt spoji na optičku infrastrukturu grada kao dodatnu potporu projektu, Društveni centar Drenova bit će i tehnički osnažen što je posebno važno u doba covid pandemije i socijalnog distanciranja. Družit ćemo se i putem on line radionica i seminara.

Pratite naš rad na www.dcd.bezgranica.hr 

Lenta DCD partneri