27. siječnja 2023. od 18:00 sati Drenovčice i Drenovčani kao i sve ostale Riječanke i Riječani (ali i svi ostali dragi gosti) mogu u Zavičajnom muzeju Drenove već jedanaesti put sudjelovati u manifestaciji Noć muzeja. Ove godine Noć muzeja odvija se pod motom “Muzeji su važni!” I doista, muzeji jesu važni za zajednce u kojima djeluju, kao mjesta koja nam približavaju važne teme. Mi se od naših početaka trudimo objediniti vrijeme, od prošlosti preko sadašnjosti do budućnosti, a da pri tome budemo zanimljivi širokom spektru posjetitelja.
Stoga smo pripremili bogat program za sve vas:
Prezentacija programa AR Stražari – o čemu su prije skoro 100 godina kod naše stražarske kućice razgovarali mladi talijanski carinik sa dvjema mladim mlekaricama, a kako to danas izgleda na istom mjestu pokazat će nam uz pomoć tehnologije pojačane stvarnosti Zoran Krušvar
Korištenje naprednih tehnologija umjetne inteligencije u kreiranju inovativnih sadržaja: Iskustva i primjeri suradnje s Osnovnom školom Fran Franković – naš suradnik Benedikt Perak predstavit će rezultate jesenskog dijela AI radionica u kojima su sudjelovali učenici šestih razreda. Dođite i progledajte – što su to učenici izradili?
Granice – između reda i kaosa. Ivo Mileusnić, viši kustos iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja predstaviti će nam ovu značajnu izložbu koja je temom jako bliska našoj zgradi – nekadašnjoj granici.
I za kraj – domaćin – Damir Medved (Bez granica) – Digitalna tehnologija i kartografija u Zavičajnom muzeju Drenove.
Upravo je dovršen još jedan zanimljiv projekt koji je nasta o suradnji sa Zoranom Krušvarom (prvi su bile originalne drenovske igrice). Projekt ke prepoznat od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske pa smo za realizaciju dobili potporu od 8000 kn. To je bilo taman dovoljno da se napravi lijepa umjetnička instalacija i tehnološki demonstrator za nove tehnologije koji će nam biti inspiracija za nastavak aktivnosti naredne godine. No kako je dođlo do ovoga projekta – pogledajte u nastavku.
Razgovor sa autorom Zoranom Krušvarom
Inspiracija za ovu instalaciju došla je iz stare fotografije na kojoj grupica žena pozira s vojnicima na granici. Politika je politika i vlasti su vlasti, ali Drenova je živjela podijeljena granicom i stanovništvo se priviklo na stalne, svakodnevne prelaske. Graničari su postali dio svakodnevnog života, a među njima je sigurno morao biti i poneki naočit, zanimljiv djevojkama. U instalaciji susrećemo talijanskog vojnika i dvije djevojke, Ivku i Maricu. Marica, na žalost, ne govori talijanski, a vojnik ne govori hrvatski. To je prilično nepraktično, jer su se malko zagledali jedno u drugo. Talijanski, doduše, pomalo govori Ivka, ali čini se kako Ivka ima neke svoje planove s mladim vojnikom, jer njen prijevod nije nužno najtočniji.
O čemu to naši virtalnli likovi razgovaraju 🙂
Vojnik: Buon giorno, signorine! / Dobar dan, gospodične!
Marija: Daj, Neda reci mu nešto, reci… Bilo što, nemoj tu šutjeti kao neka koza, reci nešto!
Neda: A što da mu kažem?
Marija: A ne znam, reci mu dobar dan! Bon đorno!
Neda: Bon giorno, signore! Come stai? / Dobar dan, gospodine. Kako si?
Vojnik: Come sto? Benissimo, quando vedo due ragazze così belle, sto sempre benissimo. Eee… specialmente quando vedo il sorriso di signorina Maria. Io sono un po’ stanco sta mattina, e lei sembra fresca come la neve alpina. / Kako sam? Izvrsno, kad vidim dvije tako lijepe djevojke, uvijek sam izvrsno. Eeee… posebno kad vidim osmijeh gospođice Marije. Ja sam jutros pomalo umoran, a ona se čini svježa kao alpski snijeg.
Marija: Što kaže?
Neda: Kaže da smo mi lijepe, ali da se njemu guzica smrzla kao da je u Alpama.
Marija: A što je o meni rekao?
Neda: A da ti se malo vide podočnjaci, ali da nije strašno.
Marija: Ma lažeš Neda! Nije to rekao!
Neda: Ma je, kad ti kažem! Znaš kakvi su ti vojnici, bezobrazni. Vidi ga kako ti se smije, prasac jedan talijanski.
Marija: Pitaj ti njega, kad je tako hladno, nedostaje li mu njegova zaručnica da ga grije?
Neda: Zaručnica? Kakva crna zaručnica?
Marija: Pa da doznam ima li zaručnicu! No, pitaj ga!
Neda: Bože sveti, kakove su to monade…
Vojnik: E che cosa dice la dolce signorina Maria? / I što kaže slatka gospođica Marija?
Neda: Signorina dice che non ti crede niente. E dice che tu, a casa, hai una moglie e almeno tre bambini. / Gospođica kaže da ti ništa ne vjeruje. I kaže da ti, kod kuće, imaš ženu i barem troje djece.
Vojnik: O, no, no, no! Maria, io non sono un uomo così! Io ho soltanto un cuore, e posso darlo solo a una donna. Non c’è nessuno che mi aspetta a casa. Solo la mia mamma e il mio gatto. / O, ne, ne, ne! Marija, ja nisam takav čovjek! Ja imam samo jedno srce i mogu ga dati samo jednoj ženi. Nitko me ne čeka kod kuće. Samo moja mama i moj mačak.
Marija: Prevedi Neda, boga ti. Vidi kako me gleda, vruće mi je… Što je rekao?
Neda: Rekao je da on voli svoju mamu, a s drugim ženama je k’o mačak. Tebi je rekao da njega baš ne zanimaju zaruke, ne, ne, ne… No, no, no signore, è vero? Ho detto bene? / Ne, ne, ne gospodine, je li tako? Jesam li dobro rekla?
Vojnik: È vero, è vero… no, no, no. / Tako je, tako je… ne, ne, ne.
Marija: Znaš što, vrati se ti lijepo na svoje Alpe! Bon đorno. Idem ja ća.
Vojnik: Ma, che cosa… Maria… perché vai via? Che cosa fai? Signorina Neda, che cosa è successo? Che cosa dice? / Ali što… Marija… zašto odlaziš? Što radiš? Gospođice Neda, što se dogodilo? Što govori?
Neda: Ha detto che puoi ritornare alle tue Alpi. / Rekla je da se možeš vratiti u svoje Alpe.
Vojnik: Alpi? Ma che Alpi, io sono Calabrese! Ma di che cosa parla? / Alpe? Ma kakve Alpe, ja sam iz Kalabrije! Ma o čemu ona priča?
Neda: Eeee caro mio… hai visto? Signorina Maria è un po’ delicata. / Eeeeee dragi moj… jesi li vidio? Gospođa Marija je malko delikatna.
Vojnik: E si… vedo. Delicata e complicata. / E da… vidim. Delikatna i komplicirana.
Ivka: Si, si… è complicata. Veramente, nostra Maria è un po’ difficile. / Da, da… komplicirana je. Zbilja, naša Marija je pomalo teška osoba.
Ivka: E si. E può anche essere che lei ha qualche ragazzo. Con Maria non si sa mai. E comunque, non pensi che ti sarebbe più facile con una ragazza che parla Italiano? / E da. A moglo bi biti i da ima kakvog momka. S Marijom se nikad ne zna. Uostalom, zar ne misliš da bi ti bilo jednostavnije s nekom djevojkom koja govori talijanski?
Vojnik: Che parla… ah, come Lei? / Koja govori… ah, kao Vi?
Nema više našeg Željka. Teško je uopće pronaći riječi i nešto napisati u ovom trenutku velikog gubitka za njegovu obitelj i prijatelje, ali i za našu Drenovu.
Otišao je tiho kakav je uvijek bio u našim drenovskim udrugama. Nekako uvijek otraga – to je onaj sijedi gospodin koji sve organizira, nosi stolice, razvlači kabele, brine se da sve bude kako smo planirali. Čovjek od malo riječi ali puno djela. Uložio je tisuće sati u obnovu naše zgrade Društvenog centra Drenova. Iako već ozbiljno bolestan, svaki je dan išao na gradilište i nadzirao kako se odvijaju radovi. Jer naše udruge i ta zgrada bili su njegov drugi dom, njegova briga i inspiracija. Željko je bio Domar, sa velikim D.
Imali smo brojne planove, prijavili mnoge projekte gdje je trebao imati važnu ulogu. To mjesto ostati će upražnjeno. Ali on će ostati sa nama – dok ima i nas.
Naš Željko se nakon završene Pomorske škole u Bakru i Više pomorske škole u Rijeci, zaposlio u Jugoliniji za koju je plovio i radio u sjedištu sve do početka propasti kompanije, koju nikad nije prežalio. Od 1993. radio je u Jadroliniji, a u mirovinu je otišao kao rukovoditelj dužobalnih i međunarodnih linija 2016. godine.
U sportskom životu Rijeke bio je aktivan od 1983. i Balkanskog prvenstva u plivanju, otkad je predano promicao plivanje. Od sporta se oprostio organizacijom Europskog prvenstva u plivanju na novom bazenskom kompleksu na Kantridi 2008. godine. Ostat će zapamćen kao vješt organizator, omiljeni vođa puta i vrijedan član kolektiva Primorja koje je postizalo vrhunske plivačke rezultate.
Od 2011. aktivan je u razvoju društvenog života na Drenovi, gdje je s malim društvom volontera pomogao da se pokrenu raznolike kulturne aktivnosti. Taj je rad rezultirao uređenjem nekadašnje pogranične zgrade gdje su provodili aktivnosti u sklopu Europske prijestolnice kulture. Vrhunac tih napora svakako je obnova zgrade u kojoj danas djeluje Društveni centar Drenova.
Željkov život obilježili su nesebičan rad za zajednicu i briga o drugima. Iza sebe ostavlja suprugu Vesnu, djecu Marina i Martinu, sestru Vesnu te voljene unuke Paolu, Erika i Antu.
Posljednji ispraćaj Željka Lukanovića bit će na Centralnom gradskom groblju Drenova u srijedu 7. prosinca u 15 sati.
Dragi članovi obitelji i prijatelji,
Nema više našeg Željka. Tužan je ovo trenutak za sve nas, a posebno za obitelj, suprugu Vesnu, djecu Marina i Martinu, sestru Vesnu te njegove najdraže unuke Paolu, Erika i Antu.
Ali i veliki gubitak za sve nas, prijatelje sa kojima je vrijedno radio sve ove godine i mještane naše Drenove kojima je svojom idejama, energijom i trudom osigurao mjesto za rad, zabavu i učenje.
Upoznali smo se kao odrasli, zreli ljudi i moram to reći – odmah smo si „kliknuli“. Željko je bio iznimno vrijedan čovjek, organiziran, predan aktivnostima koje smo zajedno osmišljavali i vodili. Malo sam takvih ljudi upoznao, a još manje je onih koji su spremni sebe nesebično ponuditi i uvijek biti na raspolaganju. Željko je bio pouzdan, od riječi, ali i puno više od toga. Tek kasnije, kad smo se bolje upoznali i kad mi je pričao o svojim iskustvima iz firmi u kojima je radio i udrugama u kojima je djelovao, shvatio sam odakle dolazi ta njegova mirnoća i sigurnost – iz znanja i iskustva koje je stekao godinama radeći na odgovornim zadacima najprije u Jugoliniji, a potom i Jadroliniji.
No, posebno mu je pri srcu bio njegov rad u plivačkom klubu Primorje i rado mi je prenosio njihove zgode i nezgode sa brojnih putovanja koje je godinama vodio. Sa ponosom se prisjećao sjajnih plivačkih rezultata koje je klub tada postizao i ljudi koje je podigao.
To iskustvo prenio je i u naše drenovske udruge, i cijelo vrijeme bio je taj važan stup na koji smo se svi oslanjali. Nije volio reflektore i pozornicu, draže mu je bilo biti pozadi, bio je naše tehničko osoblje, domar, vodoinstalater, stolar, zapisničar, vrtlar, nadzorni na gradilištu, sve ono što se slabo vidi, ali bez čega se ne može.
Volio je Drenovu, a posebno naš Zavičajni muzej i Društveni centar Drenova. Sve, ama baš sve, što se tamo nalazi prošlo je kroz njegove vrijedne ruke. Od plana koji smo zajedno promišljali, projekta i realizacije. Teško je to opisati, tu brigu da li će sve biti ok, nervozu i čekanje na sredstva, natezanje sa izvođačima i to sve dok je već bio ozbiljno bolestan. U pauzi napornih kemoterapija, jednostavno je morao otići do svojeg drugog doma. No bio je i neizmjerno sretan i ponosan kad je sve, baš zahvaljujući njegovom trudu, završilo, korporativnim rječnikom – na vrijeme i u budžetu.
Obitelj je Željku uvijek bila na prvom mjestu, bio je ponosan na svoju suprugu Vesnu, djecu Marina i Martinu koja su izrasla u uspješne zrele ljude, ali njegova ljubav prema unucima Eriku, Paoli i Antu je doista bila iznimna. Za njih je uvijek našao vremena kada bi ga usred posla nazvali, lice bi mu se ozarilo, brk podigao i onda bi sa njima razrješavao krupne dječje probleme.
Željka više nema, ali on ostaje zauvijek sa nama, obitelji i prijateljima, ostaje njegovo djelo na Drenovi, ostaje alat i rokovnik sa nezavršenim zadacima…
Malo je takvih ljudi kao što je on bio, budimo ponosni što smo ga poznavali!
Vrijeme je za rekapitulaciju napravljenog na promociji naše drenovske superbiljke – Dren. Što se radilo pogledajte u našem četvrtom DCD zineu posvećenom djelovanju udruge Dren na promociji primorskih autohtonih biljaka.
U četvrtak, 17. studenog 2022. godine završio je dvogodišnji projekt Društveni centar Drenova. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je, sada nam se čini davno, 17. studenog 2020. godine. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda – 85% tj. 1.690.778,13 kuna i iz Državnog proračuna RH tj. Ureda za udruge RH 15% što iznosi 298,372,61 kn. Nositelj ovoga projekta je udruga Bez granica, a partneri na projektu su Udruga Smart, Udruga Dren i Grad Rijeka.
Projektne cjeline
Projekt Društveni centar Drenova sastoji se od 5 velikih cjelina koje svaka zasebno predstavljaju okvir u kojem su se odvijale planirane aktivnosti i događanja.
Na razvoju i provedbi programa DCD-a u zajednici i programa udruga koje doprinose razvoju zajednice sudjelovale su sve tri udruge. Počeli smo s edukacijama koje su organizirane od strane Nacionalne zaklade, a koja nam je pojasnila naše obveze prema projektu i kako ćemo ih evidentirati. Edukacije su se odvijale on line zbog nastale covid 19 situacije i ograničenja koja su nam uslijed pandemije jako otežala rad. Naši partneri Udruga Smart također je svoje edukacije i mentorstvo započela on line.
Naš partner Grad Rijeka omogućio nam je u to izazovno doba brzu optičku vezu za DCD i taj dodatak nam je zaista olakšao rad dok je trajao lock down.
Sveučilište na svježem zraku
Udruga Bez granica krenula je s Sveučilištem na svježem zraku – programom društven korisnog učenja, a prva aktivnost je bilo predavanje O medijskoj kulturi – istinite laži. Razgovor je vodio Kristian Benić s gostom Andrijom Petrakom.
Riječki jezični Babilon je tema koju nam je predstavio Benedikt Perak s Mirjanom Crnić Novosel, a govorila je o raznim dijalektima na području Drenove.
Gradovi u doba pandemije, tada aktualna tema s kojom nas je upoznao Bojan Bilić s gostima Edvinom Liverićem i Ivanom Knez.
O Socijalnoj uključivosti u praksi govorila nam je Sarah Czerny i njezini gosti Sanja Polič i Tino Vodanović koji su na predavanju sudjelovali on line.
Sva ova predavanja, zbog covid 19 pandemije i ograničenja građani su mogli pratiti on line na Teams platformi i putem facebooka.
Kvartovske priče
Nastavili smo s Kvartovskim pričama koje su se sastojale od individualnih i grupnih rasprava o stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici. Zelena energija i građani bila je tema koju je vodio Darko Jardas, Pametna naselja – san ili java bila je tema koju je vodio Vedran Kružić, o temi Financije pametnih gradova govorio je Damir Juričić.
Razgovori o građanskoj energiji sa Darkom Jardasom iz REA Kvarner
Vedran Kružić i aktualna tema o razvoju pametnih gradova
Tema Pametne kuće i BIM koju je vodio Marin Račić imala je i praktični primjer pametne kuće, a model je bio Društveni centar Drenova.
Pametne zgrade i naselja, razgovor sa Marinom Račićem
Obnova zgrade
U travnju 2021. započela je obnova zgrade Društvenog centra Drenova. Ukupna vrijednost radova iznosila je 467.626,97 kuna, a trajala je do sredine kolovoza 2021. Izvođač radova bila je Zadruga Barić gradnja iz Rijeke, te nekoliko podizvođača za pojedine segmente: fasadu, krov, stolariju i sanitarni čvor.
Zgrada DCD prije rekonstrukcije
Naš kolega Željko Lukanović koji je bio s izvođačima gotovo svaki dan, temeljito je fotografirao radove i brinuo da se svaki dio obnove odvija u zadanom vremenskom okviru. Nakon radova sav inventar i prostorije trebalo je natrag posložiti i spojiti elektroniku. Ekipa DCD-a – Damir, Davorka, Vesna, Željko i Kristina, dva kata zgrade očistili su i uredili za svečano predstavljanje na konferenciji za medije 3. rujna 2021.
Završni radovi na zgradi DCD – montaža info ploče
Svečani završetak radova
Trodnevni program sastojao se od prezentacije obnovljene zgrade i projekta s partnerskim udrugama i predstavnicima Grada Rijeke. Sljedeći dan održan je koncert MPZ Drenova i izložbu slikara naive Tihomira Ivančana. Manifestaciju smo zaokružili koncertom klasične glazbe Stipe Bilića, Anthony Havelke i Dore Draclin.
Svečano otvorenje DCD-a uz nazočnost gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića
Nastup MPZ Drenova na otvorenju
Koncert klasične glazbe u dvorištu DCD-a
Mapiranje potreba zajednice
U međuvremenu, dok se radilo na zgradi i mi smo nastavili raditi te smo uz naše partnere Udrugu Smart odradili Mapiranje potreba zajednice putem on line ankete te anketiranja građana Drenove na terenu. Anketom stanovnici Drenove ispitani su o njihovim interesima i potrebama za provođenjem kvalitetnog slobodnog vremena. Također ispitan je potencijal suradnje s različitim organizacijama s područja Drenove, ali i cijelog područja Rijeke. Dobiveni rezultati ukazali su da DCD predstavlja potencijal za zadovoljavanjem potreba građana Drenove za strukturiranim provođenjem slobodnog vremena – u sadržajnom i prostornom smislu. Organizacije su izrazile snažan interes za budućom suradnjom putem zajedničkih projekata.
Mapiranje potreba – jedna od radionica
Rad sa volonterima
Volonterski program
Posebno smo ponosni na naš volonterski program – Usvoji drenjulu u organizaciji Udruge Dren. Voditeljica ove volonterske aktivnosti bila je Lucija Jančec, simpatična i praktična okupila je 9 volontera koji su u ljetnim mjesecima zalijevali biljke drena na području Cvetkovog trga, sveučilišnih stanova i bibilioteke. Na kraju aktivnosti volonteri su dobili zahvalnice i prigodne darove.
Volonteri u akciji – zalijevamo stabla drena
Podjela priznanja najaktivnijim volonterima
Usko vezan za biljku dren je i Katastar drena koji je u 2022. godini ojačan mladim snagama i novom tehnologijom. Desetogodišnjim mapiranjem stabala i biljki drena naših iskusnih članova koji su posao odradili mjerenjem i hodanjem, ove godine dren smo pokušali mapirati pomoću drona. Nakon prezentacije snimki zaključeno je da ima prostora za poboljšanje rezultata.
Mapiranje stabala drena sa dronom
Drenovski HUB ideja
Drenovski HUB ideja je program organiziranja co-working prostora, a imala je nekoliko aktivnosti – izložbu Tihomira Ivančana, drenovskog slikara, posjet trećih i četvrtih razreda OŠ Fran Franković, večer upoznavanja udruga u DCD-u s prostora PGŽ-a i Istarske županije, a inicijator ovog susreta je bila Udruga Start-up.
Djeca iz O.Š. Fran Franković česti su nam gosti
Kako nastaje slika – Tihomir Ivančan
Izložba Tihomira Ivančana
Vrlo zanimljiva predavanja bila su o Energetskim zajednicama Vjerana Piršića i Damira Juričića. Također imali smo i informativne radionice za osnivanje Energetske zadruge Drenova. Nekoliko solarnih roštilja uz predavanja i zabavni program bile su pun pogodak za ovu važnu temu.
Solarna večer na Drenovi
Kultura u kvartu je program organiziranja slobodnog vremena, a sastojao se od filmskih večeri, glazbenih večeri i aktivnosti Mješovitog pjevačkog zbora Drenova.
Virtualna Drenova
Edukativne aktivnosti usmjerene razvoju lokalne zajednice tzv. Virtualna Drenova sastojale su se od 12 radionica o AR-u, VR-u i NLP-u. Mi smo radionice nazvali AI radionice za osnovnoškolsku djecu. Druga tema je bila Građani novinari i izrada fanzina, a sastojala se od radionica novinarstva i istraživanja svih aspekata nastanka medija. Polaznici su na kraju radionica dobili pohvalnice.
Radi se punom parom na AI radioncama
Dani drenjule
Partner na projektu Udruga Dren provodila je program promicanja zdravlja i prevencije bolesti Primorsko super voće – dren. Tema se odnosila na biljku dren po kojoj je nazvana Drenova, njegova ljekovita svojstva te upotreba u svakodnevnom životu. Biljku smo pratili s aktivnostima od njezinog cvjetanja pa sve do berbe tj. prerade.
Pozdrav proljeću na Drenovi odvijao se u ožujku kada biljka dren cvjeta žutim cvjetovima, a s obzirom na covid 19 situaciju održana je izložba fotografija foto sekcije osoba treće dobi. Nakon njih imali smo izložbu učeničkih radova OŠ Fran Franković Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice. Posjetila nas je sa svojim radovima i Učenička zadruga Drenova OŠ Fran Franković. Uvijek su nam bili najdraži posjeti djece u Društvenom centru Drenova pa smo se jako razveselili i posjeti djece vrtićke skupine Kvarner DV More.
Učenici O.Š. Fran Franković oduševljneo slušaju priče o Drenu
Vrlo dobro posjećena manifestacija Dani drenjule održana je u jesen 2021. na otvorenom u dvorištu društvenog Centra Drenova. U sklopu manifestacije neizostavna su bila predavanja o drenu u suradnji s znanstvenicama sa Sveučilišta u Rijeci: Sandra Pavičić Žeželj, Nikolina Liović, Sandra Kraljević Pavelić i Željka Peršurić. Drugog dana manifestacije kuhao se dren i održan je jam session riječkih glazbenika iz udruge Ri Rock.
Radionice o preradi i uzgoju drena te o orezivanju drena vodio je teoretski i praktično dipl. agronom Dario Jemrić uz izlaganje prerađivača drena iz OPG-a E-Kos iz Kostrene.
Pozdrav proljeću
Pozdrav proljeću na Drenovi 2022. godine obilježen je modnom revijom i proizvodima Učeničke zadruge Zeleno srce OŠ Podmurvice te plesom mlađe plesne skupine Flame. Sjajno popodne u Društvenom centru Drenova uz mladost i modnu reviju za koju smo zaključili da ćemo je svakako ponoviti.
Plesna skupina Flame
Izuzetno dobro posjećena bila je lutkarska predstava i radionica Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Dvorište DCD-a pucalo je po šavovima i tražila se stolica više za lutkarsku predstavu Sretna kućica, a izuzetan interes bio je i za lutkarsko-dramsku radionicu Šareno more. Odlično su se zabavili mali, ali i veliki posjetitelji.
Ljeto na Drenovi 2022.
Ljeto na Drenovi 2022. odvijalo se u srpnju sa dokumentarnim filmovima, koncertom klasične glazbe i nastupom zborova MPZ Drenova i MPLZ Matko Laginja iz Klane. Mješoviti pjevački zbor Drenova nastupio je i na Cvetkovom trgu u sklopu manifestacije Dani Drenove u organizaciji MO Drenova.
Dani drenjule 2022. imali su bogat program od srijede do subote. Predavanja o zaboravljenom voću našega kraja – amuli, murvi i drenu te prehrani po bojama. Sljedećeg dana Dario Jemrić, dipl. agronom održao je zanimljivo predavanje o uzgoju i preradi drena s praktičnim dijelom gdje je na grmu drena pokazao kako se polaganje dren može razmnožiti. U petak je predstavljen Model upravljanja DCD-om i Vijeće DCD-a uz naše partnere Udrugu Dren, Grad Rijeku i Udrugu Smart. Uz govor predstavnika udruga i predstavnika iz Odjela za kulturu Grada Rijeke posjetitelji su mogli uživati i u izložbi autorskih fotografija Borislava Božića i Petra Fabijana.
Camera Obscura Borislava Božića
Zadnji dan manifestacije bio je rezerviran za nastup MPZ Drenova i okrugli stol na temu Primjena zdravih primorskih biljaka u prehrani. Na okruglom stolu sudjelovali su Obitelji Ukić sa Veprinca koji su pričali o veprini (tj. leprini), Ljiljana Kencel, ravnateljica Učeničkog doma Podmurvice s predavanjem o murvi, Vesna Lukanović, predsjednice Udruge Dren o drenu i Željka Egredžija iz OPG-a E-Kos iz Kostrene održala je predavanje o škorici (amuli). Projekt Rijeka jestivi grad predstavila je voditeljica projekta Vesna Lokas. Posjetiteljima su se jako svidjele slastice i proizvodi od spomenutog voća, a na manifestaciji je sudjelovala i Učenička zadruga Zeleno srce OŠ Podmurvice sa svojim proizvodima i umjetničkim radovima.
Kraj projekta u studenom zaokružili smo s kratkometražnim animiranim filmovima za odrasle i djecu. Zahvaljujemo Jeleni Androić iz Liburnia Film Festivala na dvije godine izvrsne suradnje i sjajnim filmovima koje smo sa zadovoljstvom pogledali.
Mješoviti pjevački zbor Drenova
Mješoviti pjevački zbor Drenova bio je najaktivniji s 104 probe i 7 nastupa, a posebno je bio emotivan 17. studenog 2022. zadnji dan projekta kada je zbor odradio probu i koncert za prijatelje i suradnike. Maestra Nedjeljka Srebovt vodila je strpljivo i stručno mješoviti pjevački zbor u gotovo novom sastavu. Trebalo je nove glasove uštimati, naučiti i posložiti. Pandemijska situacija je bila izuzetno teška za zbor, ali sjajni članovi uz svoju omiljenu maestru uspješno su odradili svoj program. Zahvaljujemo Mladenu Žmaku koji je zbor pratio na klavinovi i podignuo atmosferu zadnjeg dana proslave.
Jedan od brojnih nastupa zbora na Drenovi
Bez previše razmišljanja zaključili smo da sve ovo ne bi bilo moguće bez velikog motivatora, entuzijasta i volontera s najviše odrađenih sati, predsjednika udruge Bez granica Damira Medveda. Veliki dio praktičnih priprema oko aktivnosti kao što je košenje trave u dvorištu, izrada sjedalica od paleta, farbanja, izrade dodatnog skladišnog prostora i ostalih dodataka i popravaka odradio je naš domar, a prije svega prijatelj Željko Lukanović. Tri žene koje su vladale prostorom i projektom su Davorka Medved, voditeljica projekta, Vesna Lukanović, predsjednica Udruge Dren i Kristina Babić, voditeljica Društvenog centra Drenova. Naši partneri iz Udruge Smart svojim edukacijama i mentorstvom bili su veliki dio ovog uspješno provedenog projekta. Hvala Igoru, Zvijezdani, Danieli, Tamari i Marti. Hvala i našim volonterima iz programa Usvoji drenjulu, hvala građanima koji su ispunili anketu i svim ostalim suradnicima, predavačima i posjetiteljima.
Društveni centar Drenova nastavlja s radom, projekti se pišu, aktivnosti se dogovaraju. Uskoro se vidimo.
Izašao je i naš drugi fanzin, ovaj put tema je umjetna inteligencija i što su učenici osnovne škole Fran Franković naučili na tečaju umjetne inteligencije koji se održao u našem društvenom centru.
U utorak 15. studenog 2022. u Društvenom centru Drenova gledali smo kratkometražne animirane filmove Igubukine priče.
Film Botuov bubanj govori o dječaku koji je dobio na poklon bubanj kojeg je jako, jako želio. Po cijele dane je vrijedno učio svirati te bio sve bolji i bolji u bubnjanju. Kad je naučio sve što je znao počeo je bubnjati na drugačije načine. Djeci u njegovom plemenu takvo sviranje jako se svidjelo. Ali odrasli nisu bili oduševljeni po cijele dane slušati takvo bubnjanje. Ipak na kraju, postigli su dogovor i sve je sretno završilo.
Priča Crni vuk, bijeli vuk je puna prenesenog značenja. Rekli bi po naslovu i početku filma da se radi o vukovima. Ali zapravo priča je puno zanimljivija. Svatko od nas mogao je ponešto iz priče naučiti.
Ježeva škola je jako simpatičan animirani film. Skoro nam je žao što nismo ježići da malo pušemo i šuškamo i pohađamo školu gdje nas uči sjajan učitelj.
Igubukine priče su šarene, pune dobroćudnih stvorenja i vrlo poučne. Priče su napisali i ilustrirali Bruno Kuman i Ivana Guljašević Kuman. Autorica je poznata po serijalu – televizijskim slikovnicama Danica i prijatelji koji se počeo prikazivati 2005. godine, a do sada je prikazano oko 160 epizoda. Njihovi animirani filmovi prikazivani su na brojnim festivalima i dobili su nekoliko nagrada.
Botuov bubanj je najdraži poklon koji je Botu ikada dobio i često je na njemu bubnjao. Ali uz veliko zadovoljstvo bubanj je donio i neke probleme.
Film Crni vuk, bijeli vuk je priča o vukovima… ili možda nije? Jedva čekamo saznati, zar ne?
I na kraju dođite sa nama u Ježevu školu da vam pojasne zašto ježevi dahću i pušu.
Dječje kino u Društvenom centru Drenovau suradnji s Animafestom i Liburnia Film Festivalom
Baš nam je bilo super u subotu 12. studenog 2022. u 11 sati. Djeca su bila odlična kao i uvijek, komentirala su redom animirane filmove i sve pametno zapažala. Male mudre glavice odabrale su i omiljeni film. Jelena Androić oduševila se dječjim opažanjem i zaključila da su djeca najbolja publika. Potpuno se slažemo s Jelenom!
Gledali smo Koyu i neuhvatljivi papir, a djeca su se pitala kako će Koya uhvatiti papir da bi mogao crtati. Kako ga je uhvatio pitate? Pa napravio je od ljepljivog papira paukovu mrežu.
Gospodin Noć ima slobodan dan je bio nekako za razmišljanje, a Zmaj je dobio puno komentara. Djeca su zapažala od kojeg materijala su napravljeni animirani likovi, što znače oblaci i hoće li dječak i njegov zmaj pronaći djeda. Jako lijepa priča o zmaju, dječaku i njegovom djedu.
Film Kuc-Kuc poveo nas je u morski svijet mašte i njegove stanovnike – životinje. Pogađali smo tko sve od njih kuca na prozor podmornice. Mitch-Match je priča o šibicama i nogometu pa je tijekom filma bilo puno ovacija i navijanja.
Animirani film Oblačno bio je zanimljiv do samog kraja kada je neočekivano divovska planina otpuhala oblak koji je smetao malom gospodinu da se sunča.
A film Princ Ki-Ki-Do dobio je najviše glasova kao najbolji. Možda zato jer svi mi volimo biti junaci i spašavati životinje. A priznat ću vam da je i meni bio najdraži…
Nastavak revije animiranih filmova imamo već ovaj utorak 15. studenog 2022. u 17:30 sati, a na redu su Igubukine priče.
