Kategorije
Arhiva

Projekcija filma Tusta

U petak 23. srpnja 2021. u 21:00 sat u dvorištu Društvenog centra Drenova održat će se projekcija filma Tusta redatelja Andreja Korovljeva.

Pogledajte kratku najavu filma sa Motovun Film Festivala

Projekcija se organizira u suradnji s Liburnija Film Festivalom. Ovo je prva od četiri projekcije koje će se održati u ljetnom kinu DCD-a pod nazivom Liburnija uplovljava u Društveni centar Drenova.


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Usvoji drenjulu

U sklopu aktivnosti projekta Društvenog centra Drenova, udruga Dren organizira volontersku akciju pod nazivom Usvoji drenjulu.

Poznato je da je Drenova dobila ime prema drenu, vrijednoj biljci čiji grmovi i stabla rastu na našem području. U više akcija od 2012. godine zasađeno je više drenjula u blizini Cvetkovog trga, crkve, dječjeg vrtića, škole, knjižnice i POS-ovih stanova. U vrijeme najvećih vrućina, biljke je povremeno potrebno zalijevati. Tako je nastala ideja da volonteri, ljubitelji Drenove i drenjule “usvoje” jedno ili više stabala koje bi povremeno zalijevali i na taj način se brinuli o njima.

Svi zainteresirani mogu se javiti Luciji Jančec na 091 7252 953.

Jučer, 21.srpnja, imali smo nekoliko prvih usvajanja. Vesele drenjule imaju posvojitelj/e/ice koje će im donositi vodu kad su žedne.

Pridružite im se!


Lenta DCD partneri

Kategorije
Arhiva

Slobodna Drenova

Poštovane i poštovani,

pozivamo Vas na sudjelovanje u anketi koju organiziramo u sklopu projekta Društveni centar Drenova. Provodi se aktivnost „Istraživanje i mapiranje potreba i potencijala zajednice“ kako bi se prikupili podaci i informacije od strane građana, a koji će poslužiti u definiranju i snažnijem fokusu programa Društvenog centra Drenova koji vode udruga Bez granica i udruga Dren.

Cilj je ove ankete saznati od građana Drenove koji je njihov pogled na lokalnu zajednicu u kojoj žive, njihovu perspektivu Drenove danas i Drenove sutra. Vjerujući da Vaš doprinos, perspektiva i ideje mogu doprinijeti razvoju Društvenog centra Drenova utemeljenog na potrebama i prilikama u lokalnoj zajednici pozivamo Vas da popunite anketu koju možete otvoriti na slijedećoj poveznici:

Istraživanje se provodi u sklopu projekta Društveni centar Drenova. Projekt je financiran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, ESF – operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali – poziv Prostori sudjelovanja.


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Socijalna inkluzija u praksi – što smo saznali?

Pojam socijalne uključivosti možemo promatrati iz različitih perspektiva, a mi smo ga sagledali iz perspektive osoba s invaliditetom. Predavanje i razgovor održali su se 27. svibnja 2021. godine u 18 sati. Razgovor je vodila doc.dr.sc. Sarah Czerny docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, pročelnica Odsjeka za Kulturalne studije. Njezini gosti bili su Sanja Polić, diplomirana ekonomistica, dobitnica nagrade HASS-a za 2017. godinu u kategoriji pojedinaca sportaša s invaliditetom u ženskoj konkurenciji i Tino Vodanović, student kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Pogledajte ovaj inspirativni razgovor.


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Što moramo znati o socijalnoj uključivosti?

Ima li socijalno uključivo ponašanje uvijek pozitivne rezultate?

U četvrak, 27. svibnja u DCD razgovarali smo o socijalnoj uključivosti u svakodnevnom životu.

Moderatorica, je bila simpatična docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci i pročelnica Odsjeka za kulturalne studije doc.dr.sc. Sarah Czerny. Ispričala nam je kako i zašto se uključila u rad sa studentima s invaliditetom te postala i članica Savjeta Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci. Kada smo upoznali njezine goste Sanju Polić i Tina Vodanovića ubrzo nam je postalo jasno.

Sanja Polić, diplomirana ekonomistica ispričala nam je da se više godina bavi plivanjem, a 2017. godine dobila je godišnju nagradu od HASS-a u kategoriji pojedinca sportaša s invaliditetom. Nije stala samo na plivanju pa se uključila u plesnu skupinu Magija. Koliko smo mogli vidjeti iz snimke plesa koju nam je poslala, grupa u potpunosti zaslužuje ime magija! Govorila nam je o svojim iskustvima i preprekama na koje svakodnevno nailazi, ali Sanja to sve razumije i prihvaća s dozom humora.

Tino Vodanović je uspješan student s invaliditetom, a dvije godine zaredom dobitnik je rektorove nagrade za najboljeg studenta s invaliditetom Sveučilišta. Trenutno je na diplomskom studiju kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i jako voli taj studij. Vrlo jasno i slikovito objasnio nam je što je to mikroagresija sa kojom se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu.

Za mene je ovaj razgovor bio pravo prosvjetljenje i dao mi je odgovor na pitanje iz podnaslova! Iako sam već na vlastitom iskustvu u želji da pomognem osobi s invaliditetom posumnjala u svoj pristup, sada sam svakako i dobila potvrdu da sam u dobroj namjeri postupila pogrešno. Svakako nisam jedina s takvim iskustvom. Sanja i Tino su nam objasnili i pojasnili da prije nego krenemo pomagati osobi s invaliditetom pitamo želi li ta osoba pomoć, kako joj možemo pomoći i na koji način.

Isto tako, vrlo je važno raditi na izjednačavanju prilika u visokom obrazovanju za studente s invaliditetom u Hrvatskoj. U taj program uključena je doc.dr.sc. Sarah Czerny te je pojasnila da studenti s invaliditetom ne traže blaži pristup pri ocjenjivanju i vrednovanju kroz studiranje već prilagođavanje na njihov stupanj invaliditeta na način da im omogući da mogu iskazati svoje znanje i potencijal kao i ostali studenti.

Opće je poznato da su arhitektonske barijere za osobe s invaliditetom mnogobrojne i na njima treba sistematski raditi da bi se uklonile. Da bi savladali pojam socijalne inkluzivnosti trebamo promijeniti način razmišljanja i kulturu. Kako je Tino jednom prilikom rekao: “Najgore su barijere u glavama”. Zaključili smo da svi još uvijek učimo o socijalnoj uključivosti u svakodnevnom životu i da su ovakvi razgovori jako potrebni i edukativni.

Ja sam puno naučila. A vi?


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Kako živjeti inkluzivnost?

Socijalna inkulzivnost u svakodnevnom životu.

Pojam socijalne inkluzivnosti možemo promatrati iz različitih perspektiva, a mi ćemo ga sagledati iz perspektive osoba s invaliditetom. Želimo razmotriti što točno znači pojam socijalna inkluzivnost te kako možemo biti socijalno inkluzivni u svakodnevnom životu. Hoće li inkluzivno ponašanje uvijek imati pozitivne rezultate? Primjer inkluzivnosti može biti i otklanjanje arhitektonskih barijera, a što je tek jedan mali dio ove kompleksne problematike.

Predstaviti će se primjeri dobre prakse iz područja sporta i plesa, razgovarat ćemo o temi inkluzivnosti u obrazovanju te istaknuti važnost razgovora o temi mikroagresije u svakodnevnom životu.

Predavanje i razgovor održat će se 27. svibnja 2021. godine u 18 sati. Razgovor će voditi doc.dr.sc. Sarah Czerny docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, pročelnica Odsjeka za Kulturalne studije. Njezini gosti bit će Sanja Polić, diplomirana ekonomistica, dobitnica nagrade HASS-a za 2017. godinu u kategoriji pojedinaca sportaša s invaliditetom u ženskoj konkurenciji i Tino Vodanović student kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tino je dvije godine zaredom dobitnik nagrade za najboljeg studenta s invaliditetom Sveučilišta.


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice

Pozdrav proljeću na Drenovi

Je li proljeće na Drenovi zelenije, rascvjetanije ili ljepše nego u drugim dijelovima Rijeke?

U čemu je specifičnost proljeća na Drenovi? Kako su učenice i učenici Osnovne škole “Fran Franković” kroz svoje male projekte pridonijeli ljubavi prema drenovskoj drenjuli, mogli smo vidjeti na jučerašnjoj izložbi “Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice”.

Već vrlo rano, u veljači cvatu stabla i grmovi drena kojeg zovu i gorska mimoza na kojoj se mogu vidjeti vrijedne drenovske pčelice. Dren je medonosna biljka, prva zimsko-proljetna biljka koja daje pčelama i nektar i pelud. Drenov cvat, u doba vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta, kada nema nikakve hrane za pčelinje zajednice koje polako počinju izlaziti iz zimovanja, čini nezaobilaznu i  neophodnu prvu značajniju pašu za njihov razvoj, kada često još nije ni počelo proljeće.

Udruga za očuvanje i promicanje drenjule Dren Rijeka, osmislila je novu manifestaciju pod nazivom “Pozdrav proljeću na Drenovi” u slavu cvjetanja drenjule koja najavljuje buđenje prirode. Ima li ljepšeg prizora od tih, žutim cvjetovima zaogrnutih stabala nakon hladnih zimskih dana?

Suradnja s OŠ “Fran Franković” započela je još 2012. godine kada je kroz volontersku akciju u centru Drenove posađeno 90 stabala i grmova drena. Jedno stablo posađeno je i u dvorištu škole. To je pravo stablo prijateljstva koje je ove godine bilo rascjetanije no ikad.

Učenici PRO mlađe skupine, pod budnim okom učiteljice Ivone Trtanj Šneler i 3.C s kreativnom učiteljicom Radmilom Pešut vrijedno su istraživali, slikali, fotografirali, pisali i izvještavali na temu drena (drijena, drenjule) što je rezultiralo zanimljivom izložbom učeničkih radova koji su “uvezeni” u e-knjigu koju je priredila učiteljica Trtanj Šneler.

Djeca su bila visoko motivirana i zaslužuju sve čestitke, kao i njihove učiteljice kojima zahvaljujemo na suradnji i veselimo se daljnjim druženjima i istraživanjima.

Vesna Lukanović

Pogledajte radove i kratak video zapis sa otvorenja.

Dječji radovi

Ne trebamo goji bobice kad imamo drenjulice
POZDRAV PROLJEĆU NA DRENOVI
A new book

Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Kako se Rijeka snašla u doba pandemije?

Odlično predavanje i rasprava u Društvenom centru Drenova u četvrtak 29. travnja 2021. pandemijske godine u 18 sati.

Tema je bila Gradovi u doba pandemije s posebnim osvrtom na Rijeku. U raspravi su sudjelovali Bojan Bilić dipl.ing.arh. i Edvin Liverić Bassani, ravnatelj HKD-a, obojica Riječani, te pred.dr.arh. Ivana Knez sa Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. 

Nakon nekoliko slajdova i uvodnog predavanja gospodina Bilića nisu mi se prestajala u glavi nizati mnoga pitanja. U vrijeme pandemije zatvoreni su lokali, većina dućana i škola, a za rekreaciju i druženje ostao nam je jedino otvoreni prostor. U to vrijeme jako puno šetača zateklo se na našoj Rivi i na Molo Longu. Kako ste vi planirali odlazak u šetnju i na zrak u doba pandemije? Vjerojatno kao i ja, na sat i pol do dva dok se može izdržati osnovna fiziološka potreba. Nigdje na vidiku WC, a kada naiđeš na jedan, ispred njega je red do sljedeće ulice.

Snašli smo se sa kavom za van, kolačima za van. A onda se zatekneš na pola puta od 1,7 km dugog Molo Longa noseći čašu i omot sa sobom u vrećici. Ono malo koševa za smeće je puno do vrha. Naša najljepša i najpopularnija šetnica uz more svakako je zaslužila popločavanje. Neki ljudi tek stječu kondiciju i dobro bi bilo imati pokoju klupu za odmor.

Izbjegavamo rupe, konopce i kante sa ribarskih brodica. No tu je i čitav red automobila koji su uzurpirali dobar dio dragocjenog prostora za šetnju. 

Primjećujete li da su gotovo sve autobusne stanice i pješački prijelazi u centru uzurpirani automobilima? Tko je kriv za to?

Sviđaju li vam se doista šatori na našoj lijepoj Rivi koji se postavljaju u vrijeme raznih događanja? Lijepo je imati zimi klizalište na moru ali treba li ga nagurati na prostoru Rive između mora, brodova i kafića? Parkirnog prostora kronično nedostaje u centru pa je dolazak do klizališta prava agonija ako živite na rubnim dijelovima grada i dolazite svojim automobilom.

Idemo lagano iz centra grada preko živahne Rive na istočni dio prema Strossmayerovoj i odjednom se čini da smo došli u drugi grad. Zapuštena pročelja zgrada, poslovni prostori i izlozi zjape prazni, nema ljekarne, dućana, kioska za novine… Bilo bi lijepo da se toj ulici vrati nekadašnji sjaj. Nadam se samo da fasade ovih lijepih, starinskih zgrada neće osvanuti u nekoj ljubičastoj ili kričavo plavoj boji. 

Mislite li i vi kao naši arhitekti i urbanisti da Sušak ima višak zelenih površina? Jedino zelenilo koje vidim je na Trsatu i jedan jedini javni prostor sa stazom za trčanje i igralištem namijenjenim samo građanima, a ne klubovima. Oni koji su bili na toj stazi znaju, a ostali mogu zamisliti kakva je tamo gužva u doba zatvorenih klubova i teretana. 

Mislite li da smo sami krivi za ovakvo stanje u našem gradu? Trebaju li samo gradske službe brinuti o javnoj infrastrukturi i pokazati inicijativu ili bi se i građani trebali više uključiti u planiranje javnih potreba? Treba li biti više javnih rasprava o potrebama javne infrastrukture određenih dijelova grada? Sudjelujete li u radu svojeg Mjesnog odbora? 

Građani trebaju sudjelovati u planiranju i obogaćivanju sadržaja u svojem gradu. Informacije trebaju biti lako dostupne, struka i javna uprava trebaju imati sluha i razumijevanje za želje i potrebe svojih građana. 

Ljudi koji dođu povremeno u Rijeku zbog studiranja ili posla pa čak i turisti kažu da Rijeka ima veliki potencijal. S jedne stane ima more, a u zaleđu planine. Malo gradova ima takav prirodni potencijal gdje sa planinskog zraka dođeš na morski za svega dvadesetak minuta. Što smo spremni učiniti i kako se angažirati kao građani da se taj potencijal u potpunosti ispuni? 

Kristina Babić


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Gradovi u doba pandemije

Kako se novo normalno reflektira na upravljanje prostorom

Kriza gradova i prostora, isto kao i njihov procvat uvijek je refleksija društvenog stanja. Nemar prema javnim sadržajima bolno je osviješten u doba pandemije i potresa. Kronični nedostatak kvalitetnog javnog prostora (“običnih” nogostupa i parkova) u gradu posebno je bio vidljiv u doba lockdowna kada nam nisu bile dostupne šetnice u Kostreni ili Opatiji.

Kako doskočiti izvanrednim situacijama planiranjem primjerenih urbanističkih rješenja na nacionalnoj, županijskoj i gradskoj razini?

Kraće uvodno predavanje o ovoj temi održat će nam Bojan Bilić, dipl. ing. arh., nakon čega će mu se pridružiti u raspravi Edvin Liverić Bassani, ravnatelj riječkog HKD-a i pred. dr. art. Ivana Knez sa Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Predavanje i razgovor održat će se u četvrtak 29.4.2021. u 18:00 na našoj online platformi Teams.

Za sudjelovanje putem Teamsa prijavite se na: https://forms.office.com/r/dnzd0VcGSd i poslat ćemo vam link.

Za zagrijavanje i ideje za pitanja pogledajte:


Lenta DCD partneri

Kategorije
Arhiva

Riječki jezični Babilon – što smo saznali o riječkim govorima

Drugo predavanje iz ciklusa Sveučilište na svježem zraku

U četvrtak, 15. travnja 2021. godine Društveni centar Drenova pružio je građanima Drenove i Rijeke osvrt na Riječki jezični Babilon. Da nema pandemije, naši bi se prostori orili svim mogućim drenovskim i riječkim jezičnim varijantama i podvarijantama, a veseli bi posjetitelji dupkom ispunili Društveni centar Drenova. Tako je bilo do 2020. godine i tako će biti opet. U međuvremenu Teams, Facebook i YouTube su nam utočišta za gledanje i slušanje sadržaja koje pruža mala, ali vrijedna grupa DCD-ovaca.

U ponedjeljak smo snimili razgovor doc.dr.sc. Benedikta Peraka s Odjela za kulturologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr.sc Mirjane Crnić Novosel s Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Podružnice Rijeka. Saznali smo da Riječani svakodnevno međusobno razgovaraju riječkim urbanim idiomom koji je razgovorni stil standardnoga jezika, ali brojne riječi, naglaske i konstrukcije baštini iz autohtonog čakavskog i fijumanskog govora. Rječina dijeli riječke čakavce na one s desne obale prema zapadu čiji govor je u osnovi ekavski i na čakavce sa sušačke i trsatske strane čiji govor ima također ekavsku osnovu s većim udjelom ikavizama kao i većina govora koji ih okružuju (ikavski čakavci su tek u Dalmaciji, a ovi u našem primorju su: ili ekavski s vise ikavizama ili i-e kao recimo na Grobniku). Uz autohtono stanovništvo Rijeke i brojne doseljene stanovnike nakon Drugog svjetskog rata iz svih krajeva Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, bitan je podatak da u Rijeci postoje i 22 nacionalne manjine. Sve to slaže naš šarolik jezični i kulturni mozaik koji Rijeku čini bogatom.

Iako su nas naši znanstvenici opskrbili brojnim informacijama, mi smo smatrali da mikrofon i kameru Društvenog centra Drenova zaslužuju i Drenovčani koji njeguju svoj dijalekt i govor. Vesna Lukanović okupila je grupu Drenovčanki i Drenovčana kojima smo u utorak pružili mogućnost da nam na svom dijalektu ili govoru kažu što misle o ovoj temi. Prvi je bio Livio Smilović od kojeg smo čuli kako zvuči fijumanski. Nakon njega je Silvana Šuperina govorila (i pjevala) na drenovskoj čakavici. Nataša Klarić je baštinila gerovski govor i s ponosom ga, jako dobro, govori i danas. Christian Grailach koji je rođen u Beču, kao dijete živio u Boki Kotorskoj, a veći dio života živi u Rijeci, tipičan je predstavnik Riječana koji govore riječkim urbanim govorom, a kojeg smo od njega mogli čuti. S njima je razgovarala Iva Črnjar Ivančan, a sve je snimio i kasnije obradio Damir Medved.

U četvrtak smo ove snimke pustili na platformama Društvenog centra Drenova. Nakon snimki, na platformi Teams Mirjana Crnić Novosel i Benedikt Perak odgovarali su na postavljena pitanja. Naše je virtualno druženje potrajalo skoro dva sata, a mnogi od vas pratili su nas u to vrijeme na Facebook stranicama DCD-a što mogu učiniti i ostali zainteresirani, naknadno. Snimka je dostupna i na našem YouTube kanalu . Zahvaljujemo svima na iskazanom interesu.

Jezik bitno određuje naš identitet, a posebno onaj jezik kojeg naučimo u najranijem djetinjstvu. Zato ga zovemo materinskim. Ukoliko na svoja buduća pokoljenja prenesemo taj govor, pomoći ćemo očuvanju dijalekta i jezika. Ukoliko to ne činimo, jezici su nužno osuđeni na propast. Jesu li odgovor na ovaj problem nove tehnologije ili je takav pristup dehumanizacija onog najhumanijeg u nama? Koje su nam opcije? Teška pitanja. Šta da? Ča ne? Ili – šta ne da da?


Želim znati više


Lenta DCD partneri