Kategorije
Aktualno

Socijalna inkluzija u praksi – što smo saznali?

Pojam socijalne uključivosti možemo promatrati iz različitih perspektiva, a mi ćemo ga sagledati iz perspektive osoba s invaliditetom. Predavanje i razgovor održat će se 27. svibnja 2021. godine u 18 sati. Razgovor će voditi doc.dr.sc. Sarah Czerny docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, pročelnica Odsjeka za Kulturalne studije. Njezini gosti bit će Sanja Polić, diplomirana ekonomistica, dobitnica nagrade HASS-a za 2017. godinu u kategoriji pojedinaca sportaša s invaliditetom u ženskoj konkurenciji i Tino Vodanović student kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Sveučilište na svježem zraku – Što su socijalno uključive zajednice?

Ciljevi predavanja o socijalno uključivim zajednicama su:

  • Utvrditi što jednu zajednicu čini socijalno uključivom
  • Predstaviti i objasniti neke od metoda za prevladavanje socijalne isključenosti
  • Utvrditi moguće lokalne partnere na budućim aktivnostima i projektima smanjenja socijalne isključenosti u lokalnoj zajednici

Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice

U čemu je specifičnost proljeća na Drenovi? Kako su učenice i učenici Osnovne škole “Fran Franković” kroz svoje male projekte pridonijeli ljubavi prema drenovskoj drenjuli, moći ćem vidjeti na vidjeti na izložbi “Ča će nan goji bobice kad imamo drenjulice”.

PROCJENA POTREBA U ZAJEDNICI

Neke od tema kojima ćemo se baviti uz pomoć naših mentora iu Smarta – malo „teorije“ i puno razgovora:

  • Što je procjena potreba u (lokalnoj) zajednici?
  • Predstavljanje aktivnosti “Istraživanje i mapiranje potreba i potencijala zajednice” u okviru projekta „Društveni centar Drenova“
  • Koji su ciljevi i na što stavljamo fokus u procjeni potreba?
  • Koga želimo/trebamo/moramo uključiti u procjenu potreba?
  • Kako ćemo provesti procjenu potreba?
  • Plan provedbe procjene potreba u lokalnoj zajednici

Sveučilište na svježem zraku – Gradovi u doba pandemije

S uglednim riječkim urbanistom Bojanom Bilićem i njegovim gostima razgovaramo o životu u gradovima za i (nadamo se) poslije Covid-19 pandemije:

  • Jesmo li u kontekstu upravljanja gradovima nešto naučili iz ove krize u kojoj živimo već drugu godinu
  • Koji su ekološki i zdravstveni aspekti problema koji nastaju iz prevladavajućeg pristupa upravljanju prostorom
  • Što građani misle, što im nedostaje i kakvu sliku o prostoru imaju, koji su im prioriteti
  • Urbani kaos i koje intervencije su nam potrebne
  • Zašto je potrebna promjena pristupa u eksploataciji ugroženog okoliša

Sveučilište na svježem zraku – Priče o jeziku

Ovim predavanjem želimo:

• Upoznati sudionike s trenutnim stanjem ugroženosti jezika i njihovom nestajanju
• Pojasniti moguće metode očuvanja jezika kroz korištenje inovativnih tehnologija (Digitalni Asistenti)
• Predstaviti dostupne alate i metodologije koji su primjenjivi i za čakavski jezik
• Postići elementarnu razinu razumijevanja problematike očuvanja jezika i motivirati ih za sudjelovanje na projektima

Kategorije
Aktualno

Sveučilište na svježem zraku – riječki jezični Babilon

U četvrtak 15. travnja 2021. u 18 sati doc.dr.sc. Benedikt Perak i dr.sc. Mirjana Crnić – Novosel govorit će o temi očuvanja ugroženih dijalekata i jezika te o riječkom i drenovskom jezičnom Babilonu.

Znate li da svaka Riječanka i Riječanin govori tri jezične varijante? Poznato riječko “Šta da?” vuče svoje korijene iz jednog dijalekta. Kojeg? Riječki urbani govor je štokavski, ali se ipak razlikuje od hrvatskog standarda. Koliko često na ulicama našeg grada čujete fijumanski ili čakavski dijalekt? Jeste li nekada čuli Riječanku koja govori gerovski dijalekt? Kako nam može pomoći moderna tehnologija u očuvanju dijalekata i jezika? Sve to i još mnogo drugih zanimljivosti o jeziku našem svakidašnjem saznajte na online predavanju nakon kojeg možete postaviti pitanje i na svom dijalektu.

Prijavite se na: https://forms.office.com/r/akUnawVb9N i kada upišete svoje podatke poslat ćemo vam link za Teams platformu na kojoj možete porazgovarati sa našim gostima.

Emitiranje uživo na Facebooku počinje u 17:30!

Kvartovske priče – Financije i pametni gradovi

Sa dr.sc. Damirom Juričićem iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci razgovaramo o zanimljivim temama:

  • Da li postoji alternativa današnjem razvoju gradova i da li za to ima sredstava?
  • Što je sa kulturom planiranja i razumijevanjem rizika u investicijama?
  • Zašto je važna financijska odgovornost i planiranje razvoja gradova i lokalnih zajednica?
  • Što nam donose novi financijski modeli razvoja pametnih i održivih gradova?
  • Zašto su građani važni u odgovornom ekonomskom planiranju i održivom razvoju gradova?
Kategorije
Aktualno

Želim živjeti u pametnom gradu

Ako niste stručna osoba i niste poslušali razgovor s Vedranom Kružićem, ravnateljem Prigode – regionalne razvojne agencije PGŽ, vjerojatno ste poput mene, imali krivi dojam što je to pametan grad.

Sada znam da to nije samo tehnologija i digitalizacija usluga ili izgradnja komunalne infrastrukture. Pametan grad je puno više od toga, a potrebno je prije svega pametno i učinkovito planiranje. Svakako, javni sektor i država trebaju biti prethodnica razvoja, ali ključno je i da građani dobiju informaciju što se od tehnologija primjenjuje i razvija u njihovog gradu ili mjestu. Jedino se tako grad može razviti prema potrebama zajednice.

Cilj je da građani upravljaju svojom zajednicom ali isto tako da imaju odgovornost prema njoj. Građani trebaju demokratski odlučiti koji su im prioriteti i dobiti kvalitetno održavanje infrastrukture. U konačnici im ta infrastruktura ne bi bila na teret već financijski isplativa. Vrlo je važno obrazovanje stanovništva za stjecanje kompetencija i vještina za nova zanimanja. Dio financiranja treba usmjeriti na osposobljavanje radnog stanovništva, na poticanje privatnog sektora tj. malih obrta i firmi te obrazovnog sustava. Takav poduzetnički i obrazovni eko sustav nudi bolje uvjete života, bolja radna mjesta i na taj način zadržava svoje talente i tehnologije.

Iz privatne kolekcije K. Babić

Iako je Primorsko goranska županija zahtjevna kao regija napravljen je pomak u uvođenju novih tehnologija, ali još nije uhvatila korak sa europskim gradovima i regijama. Da bi se razvoj poboljšao treba podići razinu informiranosti, naći nove i podržati pametne i održive projekte. Treba napomenuti da 80% svih javnih projekata u RH je financirano iz EU fondova. Najveći dio sredstava trenutno ide na projekte vezane uz klimatske promjene, digitalizaciju, mobilnost i zdravlje.

Potpuno se slažem da stvaranje pametnih gradova i regija budućnosti mora uključivati jasnu viziju, otvorenu suradnju i kompetentno vodstvo.

Pitanje je tko je spremniji – građani ili javne ustanove?

Kristina Babić, voditeljica Društvenog centra Drenova

Kategorije
Aktualno

Kvartovske priče – pametna naselja, san ili java?

Sa Vedranom Kružićem, ravnateljem javne ustanove „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ razgovaramo o cijelom nizu tema povezanih sa promišljanjem novih modela razvoja naše Županije, a posebno pametnih gradova i naselja.

Probali smo rasvijetliti sljedeća pitanja:

  • Kakvo je trenutno stanje u PGŽ – da li su naši gradovi pametni, koji su dobri primjeri?
  • Kakve nam nova poslovne prilike donose naselja koja slijede koncept “gradova magneta”?
  • Koje nove tehnologije i metode pomažu uspostavi pametnijih gradova i naselja?
  • Zašto je važno da građani sudjeluju u procesima razvoja pametnih gradova i naselja?
  • Čemu nas je naučila Covid-19 pandemija, da li trebamo mijenjati pristup planiranju razvoja naših naselja?
  • Da li smo sposobni napraviti iskorak i nešto bitno promijeniti u narednih nekoliko godina?

Da li smo uspjeli, pogledajte sami 🙂


Lenta DCD partneri