Kategorije
Aktualno

Virtualna Drenova

Umjetna inteligencija može biti i zabavna. U našem AI laboratoriju istražujemo primjenu umjetne inteligencije u kontekstu muzejskih aplikacija i očuvanja jezika pod motom – Čovjek se uči dok je živ, a počinje u vrtiću! Pripremili smo nekoliko ciklusa edukacije na temu umjetne inteligencije za naše najmlađe u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci – Laboratorijem za istraživanjem kulturne kompleksnosti. Proći ćemo kroz osnove umjetne inteligencije i kroz brojne primjere naučiti osnove ali i praktičnu primjenu u svakodnevnom životu kroz realizaciju originalnog drenovskog chatbota. O čemu će nam pričati i koliko će biti pametan odlučiti će naši učenici!

Raspored predavanja

1. Uvod – što je to umjetna inteligencija, kako je sve počelo i do gdje smo došli. Kroz nekoliko zanimljivih primjera pokazati ćemo kako AI vidi, čuje, piše i slika

2. Platforma i alati za razvoj umjetne inteligencije – od Scatcha do Google Colaba, upoznavanje sa našom AI učionicom i načinom rada, skripte, pokretanje jednostavnih primjera, vježbe i igre

3. Što nam sve treba da napravimo drenovskog chatbota – osnove jezika i konverzacije, o čemu će nam pričati, što od njega očekujemo, priprema konverzacijskog stabla, vježbe i igre

4. Koliko će nam pametan biti naš chatbot – onoliko koliko ga mi napravimo pametnim – u grupama izrađujemo dijelove njegove “pameti”, mora nam biti zanimljiv i duhovit, vježbe i igre

5. Oživljavamo našeg chatbota – povezujemo sve dijelove u cjelinu i provjeravamo koliko smo ga dobro podučili, vježbe i igre

6. Pametan nam je chatbot – vrijeme je da dobije glas i stas – povezati ćemo njegov mozak sa virtualnim likom koji će nam moći i govoriti, i to je kraj ovog tečaja, ali i početak jedne velike avanture za naše učenike…

Predavanja i radionice su osmislili (a i voditi će ih) Benedikt Perak sa FFRI i Damir Medved iz udruge Bez granica.

Počinjemo danas 22.2.2022 u 18:00 u prostorijama Društvenog centra Drenova, dolaze nam djeca iz osnovne škole Fran Franković.


Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Riječki jezični Babilon – što smo saznali o riječkim govorima

Drugo predavanje iz ciklusa Sveučilište na svježem zraku

U četvrtak, 15. travnja 2021. godine Društveni centar Drenova pružio je građanima Drenove i Rijeke osvrt na Riječki jezični Babilon. Da nema pandemije, naši bi se prostori orili svim mogućim drenovskim i riječkim jezičnim varijantama i podvarijantama, a veseli bi posjetitelji dupkom ispunili Društveni centar Drenova. Tako je bilo do 2020. godine i tako će biti opet. U međuvremenu Teams, Facebook i YouTube su nam utočišta za gledanje i slušanje sadržaja koje pruža mala, ali vrijedna grupa DCD-ovaca.

U ponedjeljak smo snimili razgovor doc.dr.sc. Benedikta Peraka s Odjela za kulturologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr.sc Mirjane Crnić Novosel s Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Podružnice Rijeka. Saznali smo da Riječani svakodnevno međusobno razgovaraju riječkim urbanim idiomom koji je razgovorni stil standardnoga jezika, ali brojne riječi, naglaske i konstrukcije baštini iz autohtonog čakavskog i fijumanskog govora. Rječina dijeli riječke čakavce na one s desne obale prema zapadu čiji govor je u osnovi ekavski i na čakavce sa sušačke i trsatske strane čiji govor ima također ekavsku osnovu s većim udjelom ikavizama kao i većina govora koji ih okružuju (ikavski čakavci su tek u Dalmaciji, a ovi u našem primorju su: ili ekavski s vise ikavizama ili i-e kao recimo na Grobniku). Uz autohtono stanovništvo Rijeke i brojne doseljene stanovnike nakon Drugog svjetskog rata iz svih krajeva Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, bitan je podatak da u Rijeci postoje i 22 nacionalne manjine. Sve to slaže naš šarolik jezični i kulturni mozaik koji Rijeku čini bogatom.

Iako su nas naši znanstvenici opskrbili brojnim informacijama, mi smo smatrali da mikrofon i kameru Društvenog centra Drenova zaslužuju i Drenovčani koji njeguju svoj dijalekt i govor. Vesna Lukanović okupila je grupu Drenovčanki i Drenovčana kojima smo u utorak pružili mogućnost da nam na svom dijalektu ili govoru kažu što misle o ovoj temi. Prvi je bio Livio Smilović od kojeg smo čuli kako zvuči fijumanski. Nakon njega je Silvana Šuperina govorila (i pjevala) na drenovskoj čakavici. Nataša Klarić je baštinila gerovski govor i s ponosom ga, jako dobro, govori i danas. Christian Grailach koji je rođen u Beču, kao dijete živio u Boki Kotorskoj, a veći dio života živi u Rijeci, tipičan je predstavnik Riječana koji govore riječkim urbanim govorom, a kojeg smo od njega mogli čuti. S njima je razgovarala Iva Črnjar Ivančan, a sve je snimio i kasnije obradio Damir Medved.

U četvrtak smo ove snimke pustili na platformama Društvenog centra Drenova. Nakon snimki, na platformi Teams Mirjana Crnić Novosel i Benedikt Perak odgovarali su na postavljena pitanja. Naše je virtualno druženje potrajalo skoro dva sata, a mnogi od vas pratili su nas u to vrijeme na Facebook stranicama DCD-a što mogu učiniti i ostali zainteresirani, naknadno. Snimka je dostupna i na našem YouTube kanalu . Zahvaljujemo svima na iskazanom interesu.

Jezik bitno određuje naš identitet, a posebno onaj jezik kojeg naučimo u najranijem djetinjstvu. Zato ga zovemo materinskim. Ukoliko na svoja buduća pokoljenja prenesemo taj govor, pomoći ćemo očuvanju dijalekta i jezika. Ukoliko to ne činimo, jezici su nužno osuđeni na propast. Jesu li odgovor na ovaj problem nove tehnologije ili je takav pristup dehumanizacija onog najhumanijeg u nama? Koje su nam opcije? Teška pitanja. Šta da? Ča ne? Ili – šta ne da da?


Želim znati više


Lenta DCD partneri

Sveučilište na svježem zraku – Priče o jeziku

Ovim predavanjem želimo:

• Upoznati sudionike s trenutnim stanjem ugroženosti jezika i njihovom nestajanju
• Pojasniti moguće metode očuvanja jezika kroz korištenje inovativnih tehnologija (Digitalni Asistenti)
• Predstaviti dostupne alate i metodologije koji su primjenjivi i za čakavski jezik
• Postići elementarnu razinu razumijevanja problematike očuvanja jezika i motivirati ih za sudjelovanje na projektima

Kategorije
Arhiva

Sveučilište na svježem zraku – riječki jezični Babilon

U četvrtak 15. travnja 2021. u 18 sati doc.dr.sc. Benedikt Perak i dr.sc. Mirjana Crnić – Novosel govorit će o temi očuvanja ugroženih dijalekata i jezika te o riječkom i drenovskom jezičnom Babilonu.

Znate li da svaka Riječanka i Riječanin govori tri jezične varijante? Poznato riječko “Šta da?” vuče svoje korijene iz jednog dijalekta. Kojeg? Riječki urbani govor je štokavski, ali se ipak razlikuje od hrvatskog standarda. Koliko često na ulicama našeg grada čujete fijumanski ili čakavski dijalekt? Jeste li nekada čuli Riječanku koja govori gerovski dijalekt? Kako nam može pomoći moderna tehnologija u očuvanju dijalekata i jezika? Sve to i još mnogo drugih zanimljivosti o jeziku našem svakidašnjem saznajte na online predavanju nakon kojeg možete postaviti pitanje i na svom dijalektu.

Prijavite se na: https://forms.office.com/r/akUnawVb9N i kada upišete svoje podatke poslat ćemo vam link za Teams platformu na kojoj možete porazgovarati sa našim gostima.

Emitiranje uživo na Facebooku počinje u 17:30!