Sveučilište na svježem zraku – Što su socijalno uključive zajednice?

Ciljevi predavanja o socijalno uključivim zajednicama su:

  • Utvrditi što jednu zajednicu čini socijalno uključivom
  • Predstaviti i objasniti neke od metoda za prevladavanje socijalne isključenosti
  • Utvrditi moguće lokalne partnere na budućim aktivnostima i projektima smanjenja socijalne isključenosti u lokalnoj zajednici

Sveučilište na svježem zraku – Nova percepcija prostora

Na ovom predavanju želimo:

  • Upoznati sudionike s važnošću kvalitetnog promišljanja okoliša u kojem živimo
  • Upoznati sudionike s ekološkim i zdravstvenim aspektima problema koji nastaju iz prevladavajućeg pristupa upravljanju prostorom
  • Upoznati sudionike s osnovnim metodama urbanističkog pristupa planiranju prostora
  • Predstaviti što donose novi alati u kontekstu razvoja pametnih i održivih gradova
  • Postići elementarnu razinu razumijevanja o važnosti promjene pristupa u eksploataciji ugroženog okoliša
Kategorije
Aktualno

Riječki jezični Babilon – što smo saznali o riječkim govorima

Drugo predavanje iz ciklusa Sveučilište na svježem zraku

U četvrtak, 15. travnja 2021. godine Društveni centar Drenova pružio je građanima Drenove i Rijeke osvrt na Riječki jezični Babilon. Da nema pandemije, naši bi se prostori orili svim mogućim drenovskim i riječkim jezičnim varijantama i podvarijantama, a veseli bi posjetitelji dupkom ispunili Društveni centar Drenova. Tako je bilo do 2020. godine i tako će biti opet. U međuvremenu Teams, Facebook i YouTube su nam utočišta za gledanje i slušanje sadržaja koje pruža mala, ali vrijedna grupa DCD-ovaca.

U ponedjeljak smo snimili razgovor doc.dr.sc. Benedikta Peraka s Odjela za kulturologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr.sc Mirjane Crnić Novosel s Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Podružnice Rijeka. Saznali smo da Riječani svakodnevno međusobno razgovaraju riječkim urbanim idiomom koji je razgovorni stil standardnoga jezika, ali brojne riječi, naglaske i konstrukcije baštini iz autohtonog čakavskog i fijumanskog govora. Rječina dijeli riječke čakavce na one s desne obale prema zapadu čiji govor je u osnovi ekavski i na čakavce sa sušačke i trsatske strane čiji govor ima također ekavsku osnovu s većim udjelom ikavizama kao i većina govora koji ih okružuju (ikavski čakavci su tek u Dalmaciji, a ovi u našem primorju su: ili ekavski s vise ikavizama ili i-e kao recimo na Grobniku). Uz autohtono stanovništvo Rijeke i brojne doseljene stanovnike nakon Drugog svjetskog rata iz svih krajeva Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, bitan je podatak da u Rijeci postoje i 22 nacionalne manjine. Sve to slaže naš šarolik jezični i kulturni mozaik koji Rijeku čini bogatom.

Iako su nas naši znanstvenici opskrbili brojnim informacijama, mi smo smatrali da mikrofon i kameru Društvenog centra Drenova zaslužuju i Drenovčani koji njeguju svoj dijalekt i govor. Vesna Lukanović okupila je grupu Drenovčanki i Drenovčana kojima smo u utorak pružili mogućnost da nam na svom dijalektu ili govoru kažu što misle o ovoj temi. Prvi je bio Livio Smilović od kojeg smo čuli kako zvuči fijumanski. Nakon njega je Silvana Šuperina govorila (i pjevala) na drenovskoj čakavici. Nataša Klarić je baštinila gerovski govor i s ponosom ga, jako dobro, govori i danas. Christian Grailach koji je rođen u Beču, kao dijete živio u Boki Kotorskoj, a veći dio života živi u Rijeci, tipičan je predstavnik Riječana koji govore riječkim urbanim govorom, a kojeg smo od njega mogli čuti. S njima je razgovarala Iva Črnjar Ivančan, a sve je snimio i kasnije obradio Damir Medved.

U četvrtak smo ove snimke pustili na platformama Društvenog centra Drenova. Nakon snimki, na platformi Teams Mirjana Crnić Novosel i Benedikt Perak odgovarali su na postavljena pitanja. Naše je virtualno druženje potrajalo skoro dva sata, a mnogi od vas pratili su nas u to vrijeme na Facebook stranicama DCD-a što mogu učiniti i ostali zainteresirani, naknadno. Snimka je dostupna i na našem YouTube kanalu . Zahvaljujemo svima na iskazanom interesu.

Jezik bitno određuje naš identitet, a posebno onaj jezik kojeg naučimo u najranijem djetinjstvu. Zato ga zovemo materinskim. Ukoliko na svoja buduća pokoljenja prenesemo taj govor, pomoći ćemo očuvanju dijalekta i jezika. Ukoliko to ne činimo, jezici su nužno osuđeni na propast. Jesu li odgovor na ovaj problem nove tehnologije ili je takav pristup dehumanizacija onog najhumanijeg u nama? Koje su nam opcije? Teška pitanja. Šta da? Ča ne? Ili – šta ne da da?


Želim znati više


Lenta DCD partneri

Sveučilište na svježem zraku – Priče o jeziku

Ovim predavanjem želimo:

• Upoznati sudionike s trenutnim stanjem ugroženosti jezika i njihovom nestajanju
• Pojasniti moguće metode očuvanja jezika kroz korištenje inovativnih tehnologija (Digitalni Asistenti)
• Predstaviti dostupne alate i metodologije koji su primjenjivi i za čakavski jezik
• Postići elementarnu razinu razumijevanja problematike očuvanja jezika i motivirati ih za sudjelovanje na projektima

Kategorije
Aktualno

Sveučilište na svježem zraku – riječki jezični Babilon

U četvrtak 15. travnja 2021. u 18 sati doc.dr.sc. Benedikt Perak i dr.sc. Mirjana Crnić – Novosel govorit će o temi očuvanja ugroženih dijalekata i jezika te o riječkom i drenovskom jezičnom Babilonu.

Znate li da svaka Riječanka i Riječanin govori tri jezične varijante? Poznato riječko “Šta da?” vuče svoje korijene iz jednog dijalekta. Kojeg? Riječki urbani govor je štokavski, ali se ipak razlikuje od hrvatskog standarda. Koliko često na ulicama našeg grada čujete fijumanski ili čakavski dijalekt? Jeste li nekada čuli Riječanku koja govori gerovski dijalekt? Kako nam može pomoći moderna tehnologija u očuvanju dijalekata i jezika? Sve to i još mnogo drugih zanimljivosti o jeziku našem svakidašnjem saznajte na online predavanju nakon kojeg možete postaviti pitanje i na svom dijalektu.

Prijavite se na: https://forms.office.com/r/akUnawVb9N i kada upišete svoje podatke poslat ćemo vam link za Teams platformu na kojoj možete porazgovarati sa našim gostima.

Emitiranje uživo na Facebooku počinje u 17:30!

Kvartovske priče – Financije i pametni gradovi

Sa dr.sc. Damirom Juričićem iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci razgovaramo o zanimljivim temama:

  • Da li postoji alternativa današnjem razvoju gradova i da li za to ima sredstava?
  • Što je sa kulturom planiranja i razumijevanjem rizika u investicijama?
  • Zašto je važna financijska odgovornost i planiranje razvoja gradova i lokalnih zajednica?
  • Što nam donose novi financijski modeli razvoja pametnih i održivih gradova?
  • Zašto su građani važni u odgovornom ekonomskom planiranju i održivom razvoju gradova?
Kategorije
Aktualno

Želim živjeti u pametnom gradu

Ako niste stručna osoba i niste poslušali razgovor s Vedranom Kružićem, ravnateljem Prigode – regionalne razvojne agencije PGŽ, vjerojatno ste poput mene, imali krivi dojam što je to pametan grad.

Sada znam da to nije samo tehnologija i digitalizacija usluga ili izgradnja komunalne infrastrukture. Pametan grad je puno više od toga, a potrebno je prije svega pametno i učinkovito planiranje. Svakako, javni sektor i država trebaju biti prethodnica razvoja, ali ključno je i da građani dobiju informaciju što se od tehnologija primjenjuje i razvija u njihovog gradu ili mjestu. Jedino se tako grad može razviti prema potrebama zajednice.

Cilj je da građani upravljaju svojom zajednicom ali isto tako da imaju odgovornost prema njoj. Građani trebaju demokratski odlučiti koji su im prioriteti i dobiti kvalitetno održavanje infrastrukture. U konačnici im ta infrastruktura ne bi bila na teret već financijski isplativa. Vrlo je važno obrazovanje stanovništva za stjecanje kompetencija i vještina za nova zanimanja. Dio financiranja treba usmjeriti na osposobljavanje radnog stanovništva, na poticanje privatnog sektora tj. malih obrta i firmi te obrazovnog sustava. Takav poduzetnički i obrazovni eko sustav nudi bolje uvjete života, bolja radna mjesta i na taj način zadržava svoje talente i tehnologije.

Iz privatne kolekcije K. Babić

Iako je Primorsko goranska županija zahtjevna kao regija napravljen je pomak u uvođenju novih tehnologija, ali još nije uhvatila korak sa europskim gradovima i regijama. Da bi se razvoj poboljšao treba podići razinu informiranosti, naći nove i podržati pametne i održive projekte. Treba napomenuti da 80% svih javnih projekata u RH je financirano iz EU fondova. Najveći dio sredstava trenutno ide na projekte vezane uz klimatske promjene, digitalizaciju, mobilnost i zdravlje.

Potpuno se slažem da stvaranje pametnih gradova i regija budućnosti mora uključivati jasnu viziju, otvorenu suradnju i kompetentno vodstvo.

Pitanje je tko je spremniji – građani ili javne ustanove?

Kristina Babić, voditeljica Društvenog centra Drenova

Kategorije
Aktualno

Kvartovske priče – pametna naselja, san ili java?

Sa Vedranom Kružićem, ravnateljem javne ustanove „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ razgovaramo o cijelom nizu tema povezanih sa promišljanjem novih modela razvoja naše Županije, a posebno pametnih gradova i naselja.

Probali smo rasvijetliti sljedeća pitanja:

  • Kakvo je trenutno stanje u PGŽ – da li su naši gradovi pametni, koji su dobri primjeri?
  • Kakve nam nova poslovne prilike donose naselja koja slijede koncept “gradova magneta”?
  • Koje nove tehnologije i metode pomažu uspostavi pametnijih gradova i naselja?
  • Zašto je važno da građani sudjeluju u procesima razvoja pametnih gradova i naselja?
  • Čemu nas je naučila Covid-19 pandemija, da li trebamo mijenjati pristup planiranju razvoja naših naselja?
  • Da li smo sposobni napraviti iskorak i nešto bitno promijeniti u narednih nekoliko godina?

Da li smo uspjeli, pogledajte sami 🙂


Lenta DCD partneri

Kvartovske priče – pametna naselja, san ili java?

Sa Vedranom Kružićem, ravnateljem javne ustanove „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ razgovaramo o cijelom nizu tema povezanih sa promišljanjem novih modela razvoja naše Županije, a posebno pametnih gradova i naselja. Probati ćemo rasvijetliti sljedeća pitanja:

  • Kakvo je trenutno stanje u PGŽ – da li su naši gradovi pametni, koji su dobri primjeri?
  • Kakve nam nova poslovne prilike donose naselja koja slijede koncept “gradova magneta”?
  • Koje nove tehnologije i metode pomažu uspostavi pametnijih gradova i naselja?
  • Zašto je važno da građani sudjeluju u procesima razvoja pametnih gradova i naselja?
  • Čemu nas je naučila Covid-19 pandemija, da li trebamo mijenjati pristup planiranju razvoja naših naselja?
  • Da li smo sposobni napraviti iskorak i nešto bitno promijeniti u narednih nekoliko godina?

Kvartovske priče – Zelena energija i građani

Sa Darkom Jardasom, ravnateljem Regionalne energetske agencije Primorsko-goranske županije razgovaramo o zelenoj energiji i srodnim temama.

  • Koje je trenutno stanje razvoja zelenih energetskih tehnologija i da li su one dostupne prosječnom građaninu?
  • Zašto treba napustiti fosilna goriva, što kaže EU a što RH?
  • Kako država stimulira prijelaz na nove tehnologije – što nas čeka u narednom razdoblju?
  • Zašto bih ja investirao u solarnu elektranu na mojem krovu – kad će mi se to isplatiti?