Oznaka: dani drenjule

Petak, 21. listopada 2022. godine u Društvenom centru Drenova u 17 sati predstavljen je model upravljanja za razdoblje od 2023.do 2025. godine. Model su predstavili Damir Medved, predsjednik Udruge Bez granica i Igor Bajok iz Udruge Smart. Na projektu Društvenog centra Drenova partner je i Grad Rijeka, a odličnu suradnju imamo s Odjelom za kulturu. Pročelnik Ivan Šarar vrlo pohvalno osvrnuo se na rad ekipe i partnera projekta DCD-a.

Nakon službenog dijela događanja, a u sklopu manifestacije Dani drenjule 2022. predsjednica Udruge Dren, Vesna Lukanović otvorila je izložbu autorskih fotografija pod nazivom DRENOVA i predstavila fotografe.

Petar Fabijan rekao je nekoliko riječi o sebi i svojem fotografskom radu, neiscrpnoj inspiraciji koja ga veže za njegovu Drenovu, a prof. Borislav Božić je osim osvrta na svoj bogati fotografski rad pojasnio što je to camera obscura i kako se takvom tehnikom fotografira.

Bilo je sjajno vidjeti na velikim ekranima, kako je to lijepo rekao prof. Božić, dijalog dva fotografa – jedan u boji, a drugi crno-bijeli.

Posjetitelji su uživali u sjajnim fotografijama, ukusnim zalogajima i odličnoj atmosferi.

U četvrtak, 20. listopada 2022. u Društvenom centru Drenova odličnu radionicu o razmnožavanju drena održao je Dario Jemrić, bacc.ing.agr. hortikulture.

Osim prezentacije predavač je donio grane i materijale koji se koriste za razmnožavanje drena.

Najpopularniji način razmnožavanja drena je polaganjem, a postupak se provodi krajem ljeta.

Vrlo dobar način razmnožavanja iako malo zastupljen je margotiranje – stavljanje supstrata na zasiječenu granu. Jednostavan i siguran način razmnožavanja.

Dren se još može razmnožavati poludrvenastim reznicama koje ubireno do jeseni i drvenastim reznicama koje ubiremo od jeseni, nakon opadanja lišća.

Predavač je pokazao kako treba biljku odrezati i u koje sredstvo umočiti da bi se reznica “prihvatila” tj. zakorijenila.

Nakon teoretskog dijela radionice predavač je u centru Drenove pokazao na grmu drena kako se polaganjem u zemlju može razmnožiti dren.

Najprije je odabrao granu koja je bila nisko uz zemlju, zatim je iskopao “kanal”, a prije nego je granu položio, sredinu je očistio od lišća, zarezao po površini te obilno namazao substrat. Dio grane s lišćem je ostao izvan zemlje, a dio je zatrpao sa zemljom i označio kamenjem.

Video zapis predavanja

U petak, 21. listopada 2022. u 18 sati u Društvenom centru Drenova u organizaciji Udruge Dren otvaramo digitalnu izložbu autorskih fotografija prof. Borislava Božića i Petra Fabijana.

Ulaz na ovu izložbu je slobodan.

Ovako je najavu za ovaj susret opisao Borislav Božić:

DRENOVA U FOTOGRAFSKOJ PRIČI FABIJANA I BOŽIĆA

Udruga Dren pored niza aktivnosti prethodnih godina provela je i nekoliko fotografskih i video natječaja pod nazivom „Drenova pol ure nad Rekun“. Ideja i organizacija tih natječaja  imala je za cilj prikupiti i stvoriti fotografsku arhivu različitih viđenja ovoga prostora i ambijenta. Ove godine organizator se odlučio pozvati samo dvojicu autora koji će, svaki na svoj način, napraviti fotografsku priču o Drenovi. Dakle, riječ je o Petru Fabijanu i Borislavu Božiću, a i jedan i drugi poznati su javnosti sa svojim specifičnim autorskim pristupom fotografiji.

Petar Fabijan

Ovo je i njihov svojevrsni duel ili dijalog. Fabijan, s najsuvremenijim digitalnim aparatom, i Božić, s najobičnijim kartonskim kutijama, tj. camerama obscurama, krenuli su u istraživački pohod Drenovom sa zadatkom da slikom pokažu i odgovore što jest i koliko je Drenova interpretativno interesantna. Neovisno jedan o drugome, vođeni vlastitim stvaralačkim impulsima, obilaze sve kutke i zakutke Drenove „hvatajući“ prizore čas suvremenih zgrada, čas tradicijskih kuća i okućnica, a čas običnih svakodnevnih uličnih scena.

Fabijan stanuje i radi na Drenovi i to mu je prostor koji svakodnevno živi i misli, a time i poznaje, a ja tu  dolazim „po zadatku“ i imam samo opću sliku Drenove kao bilo kojega drugoga riječkoga mjesnog odbora. Doduše, nešto češće se dolazi na Drenovu jer tu ispraćamo prijatelje i znance na posljednji počinak, a mogu reći da sam čak i emocionalno vezan za ime Drenova jer je i moje rodno mjesto istoga naziva. Niz je naselja i mjesta u Hrvatskoj i zemljama okruženja koje imaju to ime. Podrijetlo imena je u drenu, šumskoj voćki, malom crvenom plodu koji ima niz korisnih i ljekovitih svojstava pa iz tih razloga proizlazi i ona česta narodna izreka „Biti zdrav kao dren“.

Drenova kao inspiracija

No, vratimo se fotografiji. Petar Fabijan nam, u tih nekoliko panoramskih pogleda na Drenovu iz različitih pozicija, „objašnjava“ prostorni kontekst zadane teme. S lakoćom nas vodi prostorom i orijentira nas gdje je što na Drenovi. Pored ovih opisnih, široko zahvaćenih snimaka Fabijan se usmjerava i na poetične prizore arhitektonsko-urbane stvarnosti Drenove. Prizori kuća, zgrada, fasada nose čistoću kadra s naglašenom likovnošću geometriziranih ploha. Kompozicija je čista, oslobođena svakoga suviška.

Često u formalnom smislu strukturira kadar odnosom zasjenjenih i rasvijetljenih dijelova što govori o autorovu dobru poznavanju svjetla kao osnovnoga agensa fotografije. Katkada se u kadru zatekne mačka u znatiželjnom pogledu, ili stanar na balkonu, i oni su male dodane vrijednosti snimljenoga prizora. U svoje kadrove „uhvatio je“ i građevinske skele i kojekakve strojeve u akciji gradnje i time poručuje da je Drenova vrlo dinamično naselje koje se podmlađuje i graditeljstvom pa time i mlađim naraštajima stanovnika.Cijeli ciklus fotografija mu je u boji što daje dodatnu vrijednost ovoj slikovnoj priči koju Fabijan gradi o Drenovi. Naime, danas mnogi autori po naravi tehnologije snimaju u boji pa je u obradi fotografije konvertiraju u crno-bijeli status jer ne razumiju boju kao likovnu vrijednost. Fabijan itekako razumije i afirmira boju u punoj njenoj dimenziji na svim ovim fotografijama te mu je boja jedan od osnovnih nositelja ove afirmativne, plemenite priče o Drenovi.

Borislav Božić

Moje su fotografije crno-bijele jer ja radim klasičnu analognu fotografiju s camerom obscurom. A što je camera obscura? To je najobičnija i najčešće kartonska kutija u koju se stavlja fotoosjetljivi papir na koji se propušta svjetlo kroz jednu malu, sićušnu rupicu. Sam pravim svoje camere obscure od običnog kartona. Najprije razradim ideju kakve snimke želim praviti, po toj ideji i radim konstrukciju  pa tako da tih kutija koje fotografiraju imam na desetke, što manjih, što većih. Često koristim i gotove kutije od cipela jer se najlakše i najbrže pretvore u moćan fotoaparat u odnosu na druge ambalažne kutije.

Rad s camerom obscurom je zahtjevan. To je cijeli proces mijenjanja snimaka u kutiji, radi se na licu mjesta u svjetlosno nepropusnoj crnoj vreći pa vas slučajni prolaznici čudno gledaju i „s upitnikom iznad glave“. S tih sam nekoliko kutija otišao u pohode Drenovi i uradio seriju fotografija Cvjetkova trga, dječjeg igrališta, fasada novih zgrada, kapele na groblju itd. Na snimkama na kojima se vidi umnoženost motiva upravo tim multipliciranjem želim naglasiti važnost snimljene scene s jedne strane, a s druge strane propitujem na koji način nešto memoriramo, odnosno pospremamo u svoj mentalnu i emocionalnu arhivu. Koliko je uspješno ovo moje „hvatanje“ Drenove u cameru obscuru prosudit će publika.

I na kraju zahvala organizatorima što su me pozvali i Petru Fabijanu što je pristao na zajedničku priču o njegovoj, o mojoj, o našoj Drenovi.

Borislav Božić

Jučer je u sklopu manifestacije Dani drenjule 2022. u Društvenom centru Drenova održano zanimljivo predavanje znanstvenica s UNIRI i NZJZ PGŽ.

Lišće masline

Prof. dr. Sandra Kraljević Pavelić održala je prezentaciju o lišću masline te svojstvu i primjeni u prehrani. Na grafovima i rezultatu istraživanja jasno smo vidjeli koliko je čaj od lišća masline dobrotvoran za zdravlje. Od što ima andioksidativna svojstva, i široki spektar dobrobiti za naš organizam, vrlo je djelotvoran kao potpora u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa.

Vidjeli smo i dva recepta za pripravak čaja – jedan potpomaže sprečavanju kardiovaskularnih bolesti a drugi kod dijabetesa, a pripremaju se različito. Ako želite saznati recepte pogledajte video u prilogu.

Lišće drena

Dr. sc. Željka Peršurić govorila je o još jednoj super biljci, a to je dren. Lišće drena nije toliko detaljno istraženo kao lišće masline, ali sva istraživanja do sada pokazala su jako veliki potencijal ovog lišća u potpori kod sprečavanja raznih bolesti. Lišće ima veće antioksidativno djelovanje nego plod, djeluje antivirusno i antibakterijski. Istraživanja su pokazala da je potencijalno vrlo dobar konzervans tj. sprečava nastanak bakterija u prehrambenim proizvodima (npr. kobasici). Osim toga, ne mijenja okus tj. svojstva proizvoda. Čaj od lišća drena nije popularan jer je gorkog okusa te se razmišlja o tome da se kombinira sa čajem od plodova drena i time poboljša okus.

Zaboravljena amula

O gotovo zaboravljenom primorskom voću – amuli prezentaciju je održala dr. sc. Nikolina Liović. Amula ima puno naziva, a jedno od poznatijih je divlja šljiva ili kako je u našem kraju zovemo škorica, cibor itd… Ova mala ali moćna biljka odličan je antioksidant pa sprečava nastanak tumora, čuva zdravlje kože, potpomaže zdravlju kostiju, obiluje vlaknima pa pospješuje probavu i pomaže održavanju zdravog metabolizma. Postoje amule žute, crvene i ljubičaste boje. Najsnažnija ljekovita svojstva ima ova zadnja – ljubičasta, a najbolji ljekoviti učinak ima ako se jede sirova tj. neprerađena.

Prehrana po bojama

Izv. prof. dr. Sandra Pavičić Žeželj, dipl. sanit. ing. zaokružila je ovu seriju predavanja s temom – Prehrana po bojama. Osnovica pravilne prehrane je povrće i voće koje ima niz blagotvornih svojstava za naš organizam: povećava imunitet, osvježava zbog sadržaja organskih kiselina, sadrži vitamine, ugljikohidrate, bjelančevine i minerale te pomaže u regulaciji probave. Osim toga, voće i povrće sadrži značajnu količinu biljnih pigmenata – prirodnih boja koje ne predstavljaju samo ukras na našem tanjuru i doživljaj za naše oči, već djeluju blagotvorno na naš organizam i na našu psihu. Stoga je preporuka da naši tanjuri obiluju povrćem i voćem raznih boja.

Na kraju svima se svidio plakat koji jasno prikazuje kakvu bi prehranu trebali prakticirati i koliko tjelesne aktivnosti da bi poboljšali svoje zdravlje.

Zahvaljujemo posjetiteljima na zanimljivim pitanjima i znanstvenicama na stručnom i razumljivom predavanju o super biljkama našeg kraja.

U četvrtak, 20. listopada 2022. od 16:30 do 18 sati u Društvenom centru Drenova, na adresi Drenovski put 138a održat će se predavanje o razmnožavanju sadnica drena, a predavač je Dario Jemrić dipl. agronom.

Prvi dio radionice traje od 16:30 do 17:15 sati gdje će diplomirani agronom Dario Jemrić uz prezentaciju objasniti na koje se sve načine dren može razmnožavati.

Drugi dio radionice traje od 17:30 do 18 sati, a posjetitelji radionice će zajedno s predavačem otići do centra Drenove gdje će vidjeti u praktičnom dijelu jedan od načina razmnožavanja drena.

Proljetna radionica o orezivanju drena bila je vrlo zanimljiva i dobila je odličnu ocjenu od posjetitelja, isto kao i predavač Dario Jemrić dipl. agronom, a vjerujemo da će i ova jesenska radionica biti zanimljiva.

Ulaz je slobodan.

U srijedu 19. listopada 2022. od 16:30 do 18 sati u Društenom centru Drenova, na adresi Drenovski put 138a

profesorice sa UNIRI održat će zanimljiva predavanja o super biljkama našeg kraja:

Lišće drena – njegova svojstva i primjena tema je dr. sc. Željke Peršurić. Saznat ćemo na koji način možemo iskoristiti lišće drena i zašto je tako ljekovito i antioksidativno.

Zaboravljeno primorsko voće – amule zanimljivo je predavanje dr. sc. Nikoline Liović gdje ćemo dobiti uvid u njenu povijest i rasprostranjenost, kemijski sastav i sadržaj pigmentnih tvari, način prerade te zdravstvene dobrobiti za organizam.

Lišće masline te njegova svojstva i primjena tema je prof.dr. Sandre Kraljević Pavelić. To je napitak izuzetno dobrog mirisa i izgleda te odličnog okusa, no u njegovu opisu ipak je najvažnija ljekovitost, a na predavanju ćemo saznati zašto je čaj od maslinova lišća pravo čudo prirode.

Prehrana po bojama te zašto je važno imati šareno na tanjuru predavanje je izv. prof. dr. Sandre Pavičić Žeželj. Povrće i voće sadrži značajnu količinu biljnih pigmenata – prirodnih boja koje ne predstavljaju samo ukras na našem tanjuru i doživljaj za naše oči, već djeluju blagotvorno na naš organizam.

Ulaz na predavanja je slobodan.