Oznaka: Dren

Jučer smo saznali koji je učinkovitiji način razmnožavanja drena

U utorak 29. travnja 2025. u 11 sati u Mrkopaljskoj ulici saznali smo da drenu odgovara način polijeganja grane u zemlju da bi se mogao razmnožiti. Dipl.ing.agr. Dario Jemrić prošle godine uz članicu udruge Bez granica Vesnu Lukanović pripremio je dren za razmnožavanje na dva načina – polijeganjem grane u zemlju i margotiranjem – što znači zarezavanje (ranjavanje) grane, a mjesto zarezivanja se obloži u kalup sa zemljom. Margotiranjem je bila pripremljena i jedna grana zimzelene magnolije.

Svi smo bili znatiželjni da li je pokušaj razmnožavanja uspio i koji je način bio uspješniji. Dario Jemrić je najprije pristupio drenu koji je pripremljen sa polijeganjem grane (položenica, povaljenica i grebenica su izrazi koji se koriste) i razgrnuo dio koji je bio u zemlji. Grana se nije primila, ali je na njoj bilo puno korijena i to na dva mjesta. S obzirom da ovo proljetno vrijeme nije idealno za presađivanje korjenja predložio je da se grana vrati u zemlju te da se presađivanje napravi u kasnu jesen. Granu je malo zakrenuo da ne smeta drugoj vegetaciji, dodao zemlje, zatrpao, a Vesna Lukanović je obilno zalila.

Zatim smo sa znatiželjom pristupili magnoliji koja je pripremljena margotiranjem. Dario Jemrić nam je rekao da je odabrao tu metodu jer je zimzelena magnolija inače žilava i “tvrdoglava” pa se rijetko prima polijeganjem grana. Magnolija se ipak nije primila, a na mjestu zarezivanja je nastao kalus koji je granu zatvorio. Nekoliko je razloga tome – nedovoljno zalijevanje tokom ljetnih mjeseci i labavost kalupa pa uđe zrak u zemlju i tako pogoduje nastanku kalusa. Mjesto kalusiranja je Dario još jednom zarezao (ranio), vratio zemlju u kalup, zatvorio i čvrsto stisnuo žicom uz napomenu da se ostavi kalup još godinu dana uz redovito zalijevanje ljeti.

Na redu je bio dren koji je pripremljen margotiranjem te smo sa iščekivanjem pratili otvaranje kalupa. Nažalost dogodila se ista situacija kao i sa magnolijom. Nastao je na mjestu zarezivanja kalus. Dario Jemrić je ponovio isti postupak ponovnog zarezivanja, stavljanja zemlje u kalup i čvrstog vezivanja da kalup ne pleše te da ne ulazi zrak. Isto je prijedlog da se kalup zadrži na grani još godinu dana.

Zaključili smo da je margotiranje jedan delikatniji način razmnožavanja kojem treba posvetiti dosta pažnje i vremena, ali je za dren svakako jako dobar način razmnožavanja polijeganje grane. Za ponovno margotiranu zimzelenu magnoliju i dren trebamo se strpiti još godinu dana da vidimo rezultate.

Na kraju obilaska i osvrta na rezultate dipl. ing. agr. Dario Jemrić odgovarao je na pitanja o crvenoj šljivi (amuli), o šćirici, pelinu, lozi, kadulji i održavanju biljaka kako u vrtu tako i na balkonu.

Na ovoj radionici asistirale su članice udruge Bez granica Davorka Medved i Kristina Babić, a voditeljica manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi i organizatorica radionice Vesna Lukanović od simpatičnog agronoma Daria Jemrića dobila je mali znak pažnje – biljku za presađivanje.

Radionica o razmnožavanju drena je dio programa manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi u organizaciji udruge Bez granica.

Pratite našu facebook stranicu gdje ćemo objavljivati kratka videa sa radionice u kojima možete čuti kako se margotira i na što treba obratiti pažnju kod takvog načina razmnožavanja, a što je važno kod načina polijeganja.

Pokrovitelj manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi je Primorsko-goranska županija

Na završnici manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi vidjet ćemo rezultate prošlogodišnjeg margotiranja i polijeganja

Završnica manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi u organizaciji udruge Bez granica održat će se u utorak 29.travnja 2025. godine u 11 sati u Mrkopaljskoj ulici na Drenovi.

Naš dugogodišnji suradnik dipl.ing.agronomije Dario Jemrić održat će drugi dio radionice na način da ćemo obići jedan dren kojeg smo pripremili za razmnožavanje polijeganjem, a jedan kojeg smo pripremili za razmnožavanje margotiranjem. Obići ćemo i jednu zimzelenu magnoliju koja se margotirala.

Koja je metoda bila uspješnija i kako su se biljke razvile saznajte na radionici od našeg zanimljivog i stručnog predavača koji će na kraju predavanja rado odgovoriti na sva vaša pitanja.

Kako se margotiralo i polijegalo prošle godine pogledajte na video snimci https://dcd.bezgranica.hr/2024/04/08/margotiranje-drena/

Ako želite više informacija o radionici koja će se održati u utorak 29.04.2025. pošaljite upit na e-mail: kristina.babic@bezgranica.hr

Pokrovitelj manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi je Primorsko-goranska županija

Legenda o Odiseju i čarobnici Kirki u zanimljivoj interpretaciji Vesne Lukanović

Ekipa udruge Bez granica uvijek je vesela i zadovoljna kada surađuje sa OŠ Fran Franković, pa još kada je aktivnost vani na otvorenom, a prognoza vremena savršena. U sklopu manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi, danas 3. travnja u jutarnim satima Vesna Lukanović iz udruge koja vodi aktivnosti vezane uz dren, za djecu je pripremila legendu o Odiseju i čarobnici Kirki.

Učiteljice drugih razreda Brigita Janeš Reš, Anamarija Uremović i Nikolina Karamarko povele su svoje učenike do prostora iza škole gdje su zasađena stabla i grm drena, a Vesna Lukanović je objasnila kako i kada je dren posađen kod njihove škole.

Nakon priče o Odiseju koji je bio zdrav i snažan zahvaljujući drenu kojeg je obilno konzumirao svaku jesen, djeca su imala priliku kušati slatko-kiseli plod drena koji je donijela “teta” Vesna, sasvim domaći, baš sa Drenove.

Ovom lijepom susretu pridružile su se Davorka Medved i Kristina Babić, a sa djecom su se zadržale u razgovoru i pitanjima o dojmovima oko priče i okusa drena. Suradnja sa učiteljicama je zaista hvale vrijedna, a nakon ovakvih susreta uvijek se dogovore neke buduće aktivnosti.

Pozdravljamo svih našom poznatom uzrečicom – budite zdravi kot dren!

Pokrovitelj manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi je Primorsko-goranska županija

Nastavljamo manifestaciju Pozdrav proljeću na Drenovi sa umjetnicom Tanjom Blašković

Radionica Šivko za djecu uzrasta 7+ održat će se u Društvenom centru Drenova, na adresi Drenovski put 138a, u ponedjeljak 14. travnja u 18 sati. Trajanje radionice je oko sat i pol, a djeca će izrađivati mala umjetnička djela od materijala kao što su dugmići, filc, tkanina, plastika i slično. Tema ove radionice je cvijet i plod drena, proljeće i priroda.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, broj djece je ograničen te je potrebna prijava na e-mail: kristina.babic@bezgranica.hr

Predstavljamo vam ukratko umjetnicu:

Tanja Blašković magistrica je likovne pedagogije, umjetnica koja trenutno živi i radi u Rijeci. Svestrana je i znatiželjna umjetnica koja djeluje u raznim područjima – od dizajna i ilustracije, scenografije, kostimografije, street arta do izrade fanzina, primjenjenih umjetnosti te područja neformalne edukacije. 

Vodi edukativne i kreativne radionice za djecu i odrasle, jedna je od urednica fanzina Superkul koji predstavlja mlade neafirmirane umjetnike i umjetnice iz Hrvatske i regije te prvog muzejskog fanzina Beni koji radi u suradnji s MMSU Rijeka. Njezin je rad prepoznatljiv po nježnim jednostavnim ilustracijama čiji su motivi uglavnom žene i ljubav prema prirodi i životinjama. Uz to, koristi recikliranu plastiku za izradu umjetničkih radova i predmeta, a posebno je zanima ekologija, održivost, životinje i priroda te područje „uradi sam„ kulture.

Pokrovitelj manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi je Primorsko-goranska županija

Obilazak stabala drena u šumi u Garićima i predavanje prof.dr. Tomislava Jemrića o ljekovitim svojstvima lišća drena

U subotu 22. ožujka 2025. u 9:45 ljubitelji drena okupili su se ispred Društvenog centra Drenova i unatoč laganoj kiši krenuli prema Garićima u Općini Viškovo.

Osim našeg gosta prof.dr. Tomislava Jemrića s Odjela za voćarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pridružili su nam se neizostavni par iz Kostrene iz OPG-a E-Kos Željka i Pavle Egredžija te još jedan bračni par sa Drenove. U šumi na dogovorenoj lokaciji dočekali su nas vrijedni, samozatajni domaćini. Na tom šumskom terenu prije 8 godina započeli su rasčišćavati gusto raslinje te otkrili brojna visoka stabla drenjule u koja su se odmah zaljubili. Brinu se za 18 stabala za sada, ali kako su rekli tu neće stati već nastavljaju s uklanjanjem šikare kako bi što više sunca dospjelo do drena.

Prof. dr. Tomislav Jemrić izrazio je zadovoljstvo viđenim, pohvalio je entuzijaste i organizatore te strpljivo odgovarao na brojna pitanja koja su se odnosila na uzgoj, razvoj i razmnožavanje drena.

Unatoč kiši sudionici ovog kratkog izleta još su se neko vrijeme družili ispod nadstrešnice drvene šumske kućice gdje su ih domaćini počastili odličnim delicijama od drenjule – domaćim sokom i marmeladama od drenjule, a zvijezda na kraju je bio cheesecake s preljevom od drena.

U nastavku dana okupili smo se u Društvenom centru Drenova gdje je prof. dr. Tomislav Jemrić održao predavanje o lišću drena i njegovim zdravstvenim koristima.

Publika je bila vrlo zainteresirana te je vodila živahan razgovor nakon predavanja. Iznjedrile su neke nove ideje kao prirodan nastavak dosadašnjih aktivnosti u kojima smo uvijek angažirali znanstvenike i pokazali volju da svojim angažmanom i znanstvenim stavom pridonesemo daljnjim istraživanjima i polularizaciji našeg supervoća.

Kao i uvijek nazdravit ćemo uz naš prepoznatljiv pozdrav – Budite zdravi kot dren!

Pokrovitelj manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi je Primorsko-goranska županija

Životopis prof. dr. Tomislav Jemrić

            Prof. dr. dc. Tomislav Jemrić rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, te u zvanje docenta 09. svibnja 2005. godine. Od 2009. godine izabran je u zvanje ivanrednog profesora. Govori i piše engleskim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je dvaju međunarodnih i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je dvaju znanstvenih priručnika.

Prof. dr. sc. nositelj modula Voćarstvo 1, Suvremene tehnologije čuvanja i pakiranja voća i Specifičnosti tehnologije čuvanja i pakiranja voća koji se izvode na Bs i Ms studiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivrednih znanosti na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, nositelj je modula Tretmani voća poslije berbe kojeg je i uveo. Autor je četiriju sveučilišnih monografija i fakultetskih priručnika, a napisao je više od 100 znanstvenih i stručnih radova. Do sada je bio mentor četiriju uspješno obranjenih doktorskih disertacija, a u više doktorskih disertacija je bio član povjerenstva. Vodio je jedan europski i više nacionalnih znanstvenih i stručnih projekata. Glavni je urednik znanstvenog časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus i član uređivačkog odbora triju stranih znanstvenih časopisa.