Kategorije
Arhiva

KUD Idijoti bili su više od benda

U petak 23. srpnja na svježem drenovskom zraku u dvorištu Društvenog centra Drenova gledali smo dokumentarni film “Tusta” redatelja Andreja Korovljeva. Nekoliko puta nagrađivan film ispunio je više od očekivanja. Film nas vodi kroz priču o životu i stvaralaštvu najdugovječnijeg punk rock benda na ovom prostoru.

Gledajući film jasno vam je da KUD Idijoti nisu bili samo bend, a Branko Črnac Tusta nije bio samo frontman. Karizmatičan na sceni, a skroman u privatnom životu, uvijek pun života i nevjerojatne energije. Tusta je volio svoj grad Pulu, a nakon turneja uvijek se rado vraćao svojoj obitelji, terasi gdje je okupljao prijatelje i svojem poslu u Uljaniku.

Kroz godine uspona i padova te usprkos marginaliziranja od medija uspjeli su postati bend na čijim koncertima publika zna i pjeva stihove pjesama iako nisu na njihovom jeziku. Kao npr. u Mađarskoj, Švicarskoj, Njemačkoj ili Sloveniji. I svi se slažu da su njihovi koncerti bili uvijek puni energije i jednostavno nezaboravni.

KUD Idijoti bio je kontroverzan bend, pogotovo 90-tih godina, a često je bio i cenzuriran. Tusta i KUD Idijoti bit će upamćeni po svojem kritičkom razmišljanju i stavu koji se protivio nametanju sile i jednoumlju.

2012. godine ugasio se život Tuste, a ugasio se i bend. I 30 godina njihove vladavine bilo je prekratko. Legendarni bend koji je bio i ostao SVOJ.

“Ja sjećam se…” meni osobno najbolja njihova pjesma. A vama?



Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Projekcija filma Tusta

U petak 23. srpnja 2021. u 21:00 sat u dvorištu Društvenog centra Drenova održat će se projekcija filma Tusta redatelja Andreja Korovljeva.

Pogledajte kratku najavu filma sa Motovun Film Festivala

Projekcija se organizira u suradnji s Liburnija Film Festivalom. Ovo je prva od četiri projekcije koje će se održati u ljetnom kinu DCD-a pod nazivom Liburnija uplovljava u Društveni centar Drenova.


Lenta DCD partneri

Filmske večeri na otvorenom LFF: Rock’n’roll je kriv za sve

Rock’n’roll je kriv za sve

2010. r. Dean Lalić, Sanjin Stanić

Film uvijek aktualnog naslova dokumentarac je o riječkom sastavu Fit, a samo ime filma zapravo je naslov jedne od pjesama s uspješnog albuma te grupe (Zaboravit ću sve, 1989.).

Film pun preokreta, s osvrtom na novi val, Ri-val i tadašnju scenu općenito, priča je o velikoj popularnosti, generacijskoj nesreći, od velike popularnosti do izbjegličkog života u Amsterdamu i sviranju na ulicama, pa sve do ponovnog pokušaja povratka na scenu u 21. stoljeću.

Priča o Fitu nije tek puka glazbena priča. Štoviše, ona pripovijeda o iznenadnom silnom uspjehu četvorice mladića, popularnosti i svemu onome što slava sa sobom nosi, ali i vrtoglavom padu na emocionalno, privatno, poslovno i društveno dno! Bajine, Mirine i Zorkove riječi pričaju o bogatstvu i bijedi, o snovima koji će se, ili neće, dosanjati…

 

Filmske večeri na otvorenom LFF: Tusta

TUSTA 

2019. r. Andrej Korovljev

Dugometražni dokumentarac Tusta približava nas životu Branka Črnca Tuste, frontmana legendarnog punk-rock banda KUD Idijoti iz Pule. Kroz arhivske materijale i intervjue s gitaristom Sašom Milovanovićem Verudom, basistom Nenadom Marjanovićem Fricom, bubnjarem Diegom Bosuscom Pticom, te kolegama i suvremenicima, kao što su izdavač njihovih prvih albuma Boris Furlan, glazbeni kritičari Petar Janjatović i Dragan Kremer, glazbenici Zoran Predin, Damir Urban i Sejo Sexon, prvi dio filma govori o neočekivanom proboju i meteorskom usponu pulskog sastava. Drugi čin ove specifične rock and roll priče posvećen je ograničenom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalističkog ozračja u Hrvatskoj. Nepoljuljanih ideala i beskompromisnog stava, Tusta i KUD Idijoti bili su prvi hrvatski bend koji je nastupio u Srbiji nakon raspada SFRJ, na danas legendarnom koncertu u beogradskoj Hali sportova 2000. godine. Konačno, u finalnom segmentu filma, redatelj Andrej Korovljev fokusira se na posljednje godine i prerani kraj Tustinog života kroz dirljiva svjedočenja članova obitelji i prijatelja, gdje otkrivamo njegovu manje poznatu, intimnu, ljudsku dimenziju bez koje ne bi mogao steći takav društveni značaj.