U utorak 15. studenog 2022. u Društvenom centru Drenova gledali smo kratkometražne animirane filmove Igubukine priče.
Film Botuov bubanj govori o dječaku koji je dobio na poklon bubanj kojeg je jako, jako želio. Po cijele dane je vrijedno učio svirati te bio sve bolji i bolji u bubnjanju. Kad je naučio sve što je znao počeo je bubnjati na drugačije načine. Djeci u njegovom plemenu takvo sviranje jako se svidjelo. Ali odrasli nisu bili oduševljeni po cijele dane slušati takvo bubnjanje. Ipak na kraju, postigli su dogovor i sve je sretno završilo.
Priča Crni vuk, bijeli vuk je puna prenesenog značenja. Rekli bi po naslovu i početku filma da se radi o vukovima. Ali zapravo priča je puno zanimljivija. Svatko od nas mogao je ponešto iz priče naučiti.
Ježeva škola je jako simpatičan animirani film. Skoro nam je žao što nismo ježići da malo pušemo i šuškamo i pohađamo školu gdje nas uči sjajan učitelj.
Igubukine priče su šarene, pune dobroćudnih stvorenja i vrlo poučne. Priče su napisali i ilustrirali Bruno Kuman i Ivana Guljašević Kuman. Autorica je poznata po serijalu – televizijskim slikovnicama Danica i prijatelji koji se počeo prikazivati 2005. godine, a do sada je prikazano oko 160 epizoda. Njihovi animirani filmovi prikazivani su na brojnim festivalima i dobili su nekoliko nagrada.
Botuov bubanj je najdraži poklon koji je Botu ikada dobio i često je na njemu bubnjao. Ali uz veliko zadovoljstvo bubanj je donio i neke probleme.
Film Crni vuk, bijeli vuk je priča o vukovima… ili možda nije? Jedva čekamo saznati, zar ne?
I na kraju dođite sa nama u Ježevu školu da vam pojasne zašto ježevi dahću i pušu.
Dječje kino u Društvenom centru Drenovau suradnji s Animafestom i Liburnia Film Festivalom
Baš nam je bilo super u subotu 12. studenog 2022. u 11 sati. Djeca su bila odlična kao i uvijek, komentirala su redom animirane filmove i sve pametno zapažala. Male mudre glavice odabrale su i omiljeni film. Jelena Androić oduševila se dječjim opažanjem i zaključila da su djeca najbolja publika. Potpuno se slažemo s Jelenom!
Gledali smo Koyu i neuhvatljivi papir, a djeca su se pitala kako će Koya uhvatiti papir da bi mogao crtati. Kako ga je uhvatio pitate? Pa napravio je od ljepljivog papira paukovu mrežu.
Gospodin Noć ima slobodan dan je bio nekako za razmišljanje, a Zmaj je dobio puno komentara. Djeca su zapažala od kojeg materijala su napravljeni animirani likovi, što znače oblaci i hoće li dječak i njegov zmaj pronaći djeda. Jako lijepa priča o zmaju, dječaku i njegovom djedu.
Film Kuc-Kuc poveo nas je u morski svijet mašte i njegove stanovnike – životinje. Pogađali smo tko sve od njih kuca na prozor podmornice. Mitch-Match je priča o šibicama i nogometu pa je tijekom filma bilo puno ovacija i navijanja.
Animirani film Oblačno bio je zanimljiv do samog kraja kada je neočekivano divovska planina otpuhala oblak koji je smetao malom gospodinu da se sunča.
A film Princ Ki-Ki-Do dobio je najviše glasova kao najbolji. Možda zato jer svi mi volimo biti junaci i spašavati životinje. A priznat ću vam da je i meni bio najdraži…
Nastavak revije animiranih filmova imamo već ovaj utorak 15. studenog 2022. u 17:30 sati, a na redu su Igubukine priče.
U utorak, 8. studenog 2022. imali smo priliku pogledati pomalo drugačije filmske uratke, a to su kratki animirani filmovi. Uvod i filmove i opis redatelja kao i uvijek pojasnila nam je Jelena Androić iz Liburnia Film Festivala. Predložila je da redom prikažemo filmove Natka Stipaničeva kako su nastali tako da smo prvo pogledali Dragi Keno iz 2011., pa Finili su Mare bali iz 2013, a onda najnoviji Arka iz 2020. Nekoliko riječi o redatelju.
Jelena Androić – Liburnia Film Festival
Natko Stipaničev
Natko Stipaničev rođen je u Šibeniku 1986. godine, a preddiplomski studij Filma i videa završio je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, te diplomirao na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je nekolicine nagrada, između ostalog nagrade Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za izuzetan uspjeh tijekom studija i diplomski rad, te je dobitnik i tri nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara – Oktavijan za svoje animirane radove. Živi i radi u Zagrebu, gdje se bavi umjetničkim i komercijalnim radom na području filma, animacije i oblikovanja zvuka. Vanjski je suradnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu, odsjeku za Film i video na kolegijima za animirani film, te je predavač za animirani film u filmskoj školi Kino kluba Split.
Filmovi
Film Dragi Keno govori o mladoj djevojci sa sela koja dolazi u grad privređivati za obitelj. Zaposli se u velikoj firmi, radi kao čistačica, a u pismima svojoj obitelji piše kako je zadovoljna, posao joj nije težak te kako je firma u kojoj radi jako velika i moderna. Nakon nekog vremena susreće direktora, ambicioznog starijeg čovjeka koji je onako lijepu, mladu i nevinu primjetio te joj ponudio “bolji” posao. Svojima piše kako je plaća puno bolja, radi većinom noću ali joj nije teško. Nedostaju joj svi kod kuće i svaki dan na njih misli… Vrlo stvarna, kratko i jasno ispričana priča kako ponekad izgleda dobiti “bolje plaćeni posao”.
Film Finili su Mare Bali je priča o dvoje ljudi izoliranih na osamljenom otoku u vrlo patrijahalnoj zajednici. On svaki dan ide na more u svojoj staroj i oronuloj barki i lovi ribu, a ona ostaje kod kuće i tu ribu priprema za ručak. Svaki dan u isto vrijeme On ustaje, puni kanistar s gorivom za stari Tomos i odlazi loviti ribu. I kada je njegova družica preminula nije izostao dugogodišnji ritual. Svijet propada, zagađenje je sve veće i očitije, ali oni imaju svoju svakodnevnu rutinu i na sve su se prilagodili.
Film Arka osvojio je 3 nagrade na domaćim festivalima, a uvršten je i na brojne međunarodne festivale. Na festivalu mediteranskog filma žiri je rekao da “ovaj nikad aktualniji animirani film dolazi kao upozorenje, alegorija ali i kao zastrašujući dokument sadašnjih zbivanja“. Zaista prekrasan brod plovi oceanom pun ljudi koji, reklo bi se, uživaju. Kapetan broda skrene pravac plovidbe na krivu stranu, brod se počne potapati, ali svejedno dobije aplauz od putnika koji misle da je sve to dio predstave. Totalni potop pameti.
Ana Horvat
Ana Horvat je rođena u Zagrebu 1977. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u kiparskoj klasi prof. Mire Vuce. Bavila se likovnom umjetnošću, te je izlagala na mnogim samostalnim i skupnim izložbama, a također i i kostimografijom, scenografijom i dizajnom lutaka za dječje kazališne predstave. Animiranim filmom se počinje baviti 2005, a od 2012. postaje njena glavna preokupacija.
Njezin kratki animirani film Razgovor prikazuje mladu ženu Ettu koja provodi samotnu večer u svom stanu, obavljajući kućanske poslove, kuhajući večeru i gledajući televiziju. Postupno pali razne strojeve, koji stan ispunjavaju mučnom bukom. Ustaljena, pomalo dosadna svakodnevna rutina mlade žene. Tražeći program na TV-u Etta se zaustavi na filmu u kojem Milena živi ugodan suživot sa divom Đurom. Nažalost, on zapadne u depresiju, a svi pokušaju Milene da ga oraspoloži i izvuče iz tog stanja ne uspijevaju. Đuro ostaje apatično ležati na podu njihovog stana. Promjena njegovog stanja nije na vidiku. S vremenom Milena živi život oko njega i više ga gotovo ne primjećuje.
Nakon projekcija posjetitelji su dali zanimljive osvrte na filmove.
U subotu opet će biti veselo u Društvenom centru Drenova. Pripremili smo za najmlađe reviju nagrađivanih kratkih animiranih filmova, Zmaj lutalica i Igubukine priče.
Zmaj lutalica je program tematski i stilski raznolikih animiranih kratkih filmova za najmlađu publiku. Program sadrži suvremene radove iz srednje i istočne Europe. Prikladni su za djecu u dobi od 4 i više godina. Filmove u programu Zmaj lutalica odabrali su Martina Peštaj, medijska psihologinja i urednica Programa za djecu i mlade RTV Slovenije i Igor Prassel, direktor Međunaronog festivala animiranog filma Animateka. Filmovi se prikazuju u suradnji s Animafestom.
Pogledajte kako je Koya savladao neuhvatljivi papir, zašto Gospodin Noć ima slobodan dan, avanture papirnatog Zmaja, tko je sve Kuc-Kuc kucao na prozor podmornice, Mitch-Match – igra šibica koju sigurno niste očekivali, tko je otpuhao oblak da ne bude Oblačno i kako Princ Ki-Ki-Do spašava životinje.
A u utorak 15. studenog nastavit ćemo s revijom filmova u 17:30. Pročitajte što smo pripremili:
Igubukine priče su šarene, pune dobroćudnih stvorenja i vrlo poučne. Priče su napisali i ilustrirali Bruno Kuman i Ivana Guljašević Kuman. Autorica je poznata po serijalu – televizijskim slikovnicama Danica i prijatelji koji se počeo prikazivati 2005. godine, a do sada je prikazano oko 160 epizoda. Njihovi animirani filmovi prikazivani su na brojnim festivalima i dobili su nekoliko nagrada.
Botuov bubanj je najdraži poklon koji je ikada Botu dobio i često je na njemu bubnjao. Ali uz veliko zadovoljstvo bubanj je donio i neke probleme.
Film Crni vuk, bijeli vuk je priča o vukovima… ili možda nije? Jedva čekamo saznati, zar ne?
I na kraju dođite sa nama u Ježevu školu da vam pojasne zašto ježevi dahću i pušu.
Ulaz na projekcije je slobodan. Trajanje programa je cca 50 minuta.
U utorak 8. studenog s početkom u 17:30 sati pozivamo vas u Društveni centar Drenova, na adresi Drenovski put 138a na projekcije kratkometražnih filmova.
U režiji Natka Stipaničeva gledat ćemo 3 kratkometražna filma i jedan Ane Horvat.
“Finili su Mare bali“ je kratkometražni animirani film koji prikazuje dvoje ljudi koji žive sami na izoranom otoku. Kako reagiraju na životne događaje pogledat ćemo u ovom kratkom filmu.
Film je dobio nekoliko nagrada – Oktavijan – za animirani film na Danima hrvatskog filma, 75. UNICA 2013 brončanu medalju, ASIFA Hrvatska – priznanje za najuspješniji studentski animirani film 2014.
“Arka” je također kratkometražni animirani film redatelja Natka Stipaničeva. Opisuje veličanstveni prekooceanski kruzer koji plovi morem. Ovaj film dobio je također brojne nagrade.
Treći film je “Dragi Keno“, također kratkometražni animirani film, a govori o nevinoj djevojci koja dolazi sa sela u Zagreb privređivati za obitelj. Tada upoznaje šarmantnog poduzetnika i njihovi životi se isprepletu. Jedna od nagrada je od Festivala europske studentske animacije FESA – diploma za najbolji animirani film od 5 do 30 min – 2015.
Od redateljice Ane Horvat pogledat ćemo kratkometražni animirani film “Razgovor“. U filmu pratimo Ettu koja provodi samotnu večer u svojem stanu. Na TV-u vidi priču koja će promijeniti njezin pogled na život.
Vrlo dirljiv i nepretenciozan film o umjetnosti, prijateljstvu i mladeži s kraja 90-ih godina
U srijedu, 27. srpnja 2022. s početkom u 21 sat u prostoru Društvenog centra Drenova zaokružili smo prikazivanje dokumentarnih filmova u sklopu manifestacije Ljeto na Drenovi sa dugometražnim dokumentarnim filmom “O jednoj mladosti”, redatelja Ivana Ramljaka. Vrijeme nam nije bilo naklonjeno zbog vjetra pa je ova projekcija (nažalost) realizirana u našoj dvorani.
Na početku projekcije publiku je sa temom filma i redateljem upoznala Jelena Androić iz Liburnia Film Festivala. Već nakon njezinog uvoda mogli smo shvatiti da će ovaj dokumentarni film biti zaista poseban.
Film
Ivan Ramljak napravio je dugometražni dokumentarni film o svojem prerano preminulom prijatelju Marku Čakloviću i njihovom zajedničkom odrastanju. Koristio je većinom crno-bijele fotografije koje je napravio Čaklović uz poneki video klip. U filmu se Marka Čaklovića prisjećaju njegove djevojke Marcela i Vedrana, sestra Nevena i prijatelj Sebastijan. O njemu pričaju staloženo, pristojno izlažu svoja sjećanja u kojima ga ne veličaju ali niti osuđuju, razgovaraju o njemu sasvim objektivno.
Marko Čaklović bio je poseban mladić koji je živio da bi uživao, pomalo izgubljen u emocijama, prilično neuredna života, ali zato daroviti umjetnik i fotograf koji bi od obične svakodnevnice napravio zanimljivu fotografiju. Slike sa mora i ljetovanja koje je provodio s prijateljima bile su, kako je i sam redatelj rekao, najbolje.
Dugo su svi zajedno živjeli neopterećeni svakodnevnim brigama, uživali u druženju i porocima sve dok nisu jednoga dana odrasli i shvatili da moraju promijeniti život. Pomalo su se udaljili i rjeđe sastajali, a neki zajednički planovi nisu se ostvarili.
Pred kraj filma, kada saznamo da je Marko tragično završio svoj mladi život, shvatimo koliko je bio depresivan te je kod svih njegovih prijatelja prisutan osjećaj osobne krivice. Jer prijatelji se uvijek zapitaju jesu li mogli učiniti nešto da pomognu, da promijene, da spriječe…
Odličan dokumentarni film ispunjen sijajnim fotografijama i emocijama.
U srijedu 27. srpnja u 21 sat za kraj ciklusa filmskih projekcija u Društvenom centru Drenova prikazujemo dugometražni dokumentarni film redatelja Ivana Ramljaka
O jednoj mladosti film je o prerano preminulom redateljevom prijatelju Marku Čakloviću i njihovim zajedničkom odrastanju.
Trinaest godina nakon iznenadne smrti, redatelj Ivan Ramljak pokušava rekonstruirati prijateljev život i njihov odnos, koristeći samo fotografije i video materijale koje je Čaklović tada snimao.
Marko Čaklović bio je svestrani umjetnik koji se bavio glazbom, dizajnom zvuka i fotografijom.
Iz dokumentarnog filma O jednoj mladosti
O jednoj mladosti je dokumentarac o izgubljenoj generaciji mladih iz Hrvatske s kraja 90-ih koji pokušavaju pronaći svoj identitet nakon razornog rata. Bez festivala, klubova i koncerata skupina mladih prijatelja mora se sama potruditi i stvarati.
Montažu filma potpisuje Ivor Šonje, a oblikovanje zvuka Borna Buljević. Film je nastao u produkciji Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu producenta Mateja Merlića.
Ne propustite ovaj odličan dokumentarac koji je osvojio brojne nagrade, među kojima je i Oktavijan – nagrada kritičara za najbolji domaći dokumentarni film 2020. godine.
U srijedu 20. srpnja u 21 sat u dvorištu Društvenog centra Drenova publiku je već uobičajeno na početku projekcije pozdravila Jelena Androić iz Liburnia Film Festivala te ukratko ispričala temu dokumentarnog filma. Zaista je ovaj put bila kratka s najavom te poručila da film najprije pogledamo, a onda prodiskutiramo.
Ovaj eksperimentano-igrano-dokumentarni film je šokantan i zastrašujući osvrt na propalu industrijalizaciju i sve popratne ekološke i ljudske katastrofe koje takva situacija donosi.
Film
Ljudi su se takvom okruženju prilagodili neki svjesno ignorirajući posljedice koje takvo zagađenje donosi, pa bez problema puštaju koze da se hrane biljem u okolici tvornice koja je puna azbesta te onda kozje mlijeko prodaju na mjesnoj tržnici, a neki pokušavaju protestiranjem i lijepljenjem plakata s oznakama zagađenja i upozorenjima opasnosti po zdravlje osvijestiti i upozoriti na sve goru ekološku i zdravstvenu situaciju.
Nevjerojatno je vidjeti plastiku i vrećice kako vijore na obližnjim stablima, otvoreni deponij kojeg prelijeću stotine galebova, a neki više ne lete već leže mrtvi i otrovani na tlu. Još bizarnija situacija je vidjeti ljude u zaštitnim odijelima kako s obiteljske kuće skidaju azbestni krov i onda ga odvoze na ledinu malo izvan mjesta i tamo izbace iz kamiona.
U zaljevu se mame, tate, djedovi, bake te mala i velika djeca kupaju između otpadaka koji plutaju, a neki željni malo osame i mira razvukli su svoje suncobrane i ručnike odmah ispod napuštene tvornice jer tamo ima malo kupača…
Pretužna je scena u kojoj stariji čovjek u bolnici čeka rezultate pretrage pluća da bi ubrzo nakon toga bio zaprimljen s teškim kašljem i vjerojatno teškom dijagnozom.
Muzika
Ovaj dokumentarni film ima odličnu kameru i muziku koja se mijenja uz scene i performanse te sjajno dočarava atmosferu apokaliptičnih kadrova. Nakon projekcije ovog dokumentarnog filma prilično je jasno zašto je, između ostalih nagrada, zasluženo dobio i nagradu na Liburnia Film Festivalu 2021. godine za najbolju kameru (Andrea Kaštelan) i najbolji dizajn zvuka (Vjeran Šalamon).
Zaključak je da bi trebalo napraviti, promovirati i pogledati više ovakvih filmova jer kaštelanski zaljev nije jedini koji se bori s ostacima prošlosti i teške (ne) ekološke budućnosti. Bravo za aktivistički i ekološki osviještenog redatelja Bruna Pavića.
Dokumentarni film Nulti krajolik je eksperimentalno-igrano-dokumentarni hibrid redatelja i scenariste Bruna Pavića koji se bavi prostornim i ekološkim posljedicama propale industrijalizacije u kaštelanskom zaljevu.
Mala primorska zona devastirana je prisustvom industrijskih objekata. Četvero protagonista preživljavaju u borbi s opasnim objektima ili pak s njima žive u skladnom suživotu.
Prizori iz njihovih života prepleću se s performansima dočaravajući prilagodbu ljudi i životinja na devastirani okoliš.
Iz filma Nulti krajolik
Aktivistički i ekološki osviješten redatelj snima Nulti krajolik da otvori i zadnje zatvorene oči u vezi posljedica onoga što se dogodilo i što se još događa u Vranjicu (jedan od likova filma ima dijagnosticiran rak pluća). Posljedice industrijskog devastiranja mediteranskog mjesta jasno su vidljive u igrano-filmski insceniranim prizorima kad se lijepe plakati “Azbest u zraku, opasnost od raka pluća” ili se u kadru ukažu natpisi “Smrt nas vreba s dimnjaka”.
Ovaj dokumentarni film dobio je brojne nagrade: Međunarodni festival dokumentarnog filma u Jihlavi 2020., Filmski festival u Trstu 2021., SEEfest – Filmski festival jugoistočne Europe 2021., Liburnia Film Festival 2021. – najbolja kamera (Andrea Kaštelan); najbolji dizajn zvuka (Vjeran Šalamon), Astra Film Festival 2021., Dani hrvatskog filma 2021., Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2021. – Nagrada Ivan Martinac, Pulski filmski festival 2021., Egejski filmski festival 2021., Međunarodni festival Signes de Nuit 2021. – posebno priznanje.
