U Zavičajnom muzeju Drenove po trinaesti put bilo je poučno i veselo u organizaciji udruge Bez granica
U Društvenom centru Drenova gdje se nalazi Zavičajni muzej Drenove održala se 31. siječnja 2025. još jedna zanimljiva i vesela Noć muzeja. Tim udruge Bez granica ove godine pripremio je sadržaj na temu karnevala tj. maškara.
Nešto malo iza 18 sati počeli su pristizati posjetitelji na predavanje umjetnika naive Tihomira Ivančana na temu Mitološka strana karnevala. U svojoj knjizi Putevima Ilirije ima nekoliko fotografija svojih umjetničkih djela i objašnjenja što ga je inspiriralo za slike prilikom istraživanja daleke povijesti i običaja u narodu za vrijeme poklada.
Evo i jednog izvatka iz šume Striborove: Zašao neki momak u šumu Striborovu, a nije znao da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka – svakome po zasluzi. Moraja je pak ta šuma ostati začarana, dokle god u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova nevolja, nego sva sreća ovoga svijeta.
Saznali smo kako su nastale prve maske i zašto je bik kao životinja bila važna u narodu, a maska nalik biku zadržala se i danas kod zvončara.
Nakon zanimljivog putovanja kroz povijest i šumu Striborovu voditeljica projekata u udruzi Bez granica, Davorka Medved napravila je uvod u izložbu Maškare na Drenovi. Pokazala nam je nekoliko zapisa iz arhive o prvim maškarama koje su se pojavile još u siječnju 1910. godine što je vidljivo iz zapisa nekadašnjeg Riječkog novog lista. Tada su grupe maškara obilazile kuće u pratnji glazbe, a dolazile su i grupe sa Kastavštine i Grobinštine.
Još 1970-ih godina grupa entuzijasta pravi alegorijska kola pa maškarani voze i obilaze Drenovu. Grad Rijeka je tek 1982. godine organizirao prvu karnevalsku povorku u kojoj su naravno i ovi entuzijasti sa Drenove sudjelovali. Jedan od posjetitelja na Noći muzeja je bio i Albert Mihich koji je jedan od idejnih začetnika, a i sam je sudjelovao i pravio alegorijska kola. Ispričao nam je kako je dolazio do ideja, tko mu je bila inspiracija, kako su se zabavljali u vrijeme maškara te nas je baš dobro nasmijao svojim pričama.
U prizemlju Zavičajnog muzeja Drenove posjetitelji su mogli pogledati na ekranima opsežnu digitalnu izložbu kroz fotografije i zapise o maškarama na Drenovi. Već se u 19 sati okupio i bend, a organizatori su počeli kuhati vino koje su uz fritule ponudili posjetiteljima.
Projekt band +/-60 koji je isključivo ženski održao je zaista sjajnu atmosferu pa su svi zaplesali i zapjevali poznate domaće i poneke strane hitove. Hvala posjetiteljima i organizatorima još jedne odlične Noći muzeja na Drenovi.
U Zavičajnom muzeju Drenove pričat će se o maškarama 31. siječnja 2025. od 18 do 22 sata
Hrvatsko muzejsko društvo organizira dvadeseti put manifestaciju Noć muzeja sa temom MUZEJI – VIDLJIVI I NEVIDLJIVI, u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim, znanstvenim i obrazovnim institucijama. Noć muzeja se kontinuirano održava od 2005. godine i ova je zapravo jubilarna.
Udruga Bez granica tj. Zavičajni muzej Drenove u ovoj manifestaciji sudjeluje od 2013. godine. Ove godine tema su maškare! Zavičajni muzej Drenove ima zavidnu kolekciju starih fotografija samih početaka maškaranih događanja na Drenovi kao i sudjelovanja u povorkama. Većinu tih fotografija sakupio je naš dragi Christian Grailac, zaljubljenik u povijest i Drenovu.
Noć muzeja savršeno je vrijeme da nas u sljedećem ciklusu priča Tihomir Ivančan upozna svojim slikama i istraživanjem sa Mitološkom stranom karnevala.
Maškare uvijek donose veselje i radost, naravno posebno uz pjesmu i ples. Za zabavni dio Noći muzeja pobrinut će se grupa Projekt Band +/- 60!
Tko želi može doći maskiran, dobro došle su i fritule, a posjetitelji će ocijeniti najbolje.
PROGRAM NOĆI MUZEJA 2025.
U 18 sati počinjemo predavanjem slikara naive Tihomira Ivančana – MITOLOŠKA STRANA KARNEVALA
U 19 sati je izložba – POVIJEST DRENOVSKIH MAŠKARA
Od 20 sati do kraja zabava uz PROJEKT BAND +/- 60
Svi su dobrodošli maskirani ili ne, sa fritulama ili bez, a ulaz je naravno slobodan!
U ponedjeljak 13. siječnja u 18:00 sati održano je u Društvenom centru Drenova zanimljivo predavanje “On the road again – West side story” Rajke Jurdana-Šepić koja nam je prenjela svoje utiske sa putovanja po SAD-u.
Rajka Jurdana-Šepić dekanica je Fakulteta za fiziku riječkog sveučilišta, astrofizičarka, čakavska promotorica i pjesnikinja.
Govorila nam je o svojem osobnom doživljaju zapada Sjedinjenih Američkih Država ležernom šetnjom kroz niz fotografija.
U četvrtak 12. prosinca 2024. godine u Društvenom centru Drenova družili smo se s umjetnikom naive Tihomirom Ivančanom
Tihomir nam je uz kratki uvod kako je i zašto nastalo ovo putovanje kroz narodne običaje još jednom prestavio njegovu knjigu Putevima Ilirije. Neke priče i djela vezana za zimski solsticij i narodne običaje oko proslave Božića možete također pronaći u ovoj knjizi. Ukratko vam donosimo sadržaj sa njegovog predavanja u Društvenom centru Drenova.
Zimske narodne običaje započeo je sa 25.11. ili kako se u narodu naziva Sveta Kata – zatvori vrata tj. snijeg na vrata. Tada završavaju žetveni radovi i počinju pripreme za sljedeće dvije svetice, a to je Sveta Barbara i Sveta Lucija.
4. prosinca je blagdan Svete Barbare kada se počinje saditi božićna pšenica za prizivanje dobre ljetine. Običaj je bio da ljudi ubiru i unose u kuću te stavljaju u vodu granice trešnje i badema te ih drže do Božića.
Blagdan Svete Lucije je 13. prosinca i ako nije do tada sijana božićna pšenica, učinit će se na Sv. Luciju. Lucija ili lux-lucere znači svjetlost pa se ovaj dan povezuje s iščekivanjem svjetlosti. Postoji nekoliko legendi oko ove svetice, a najpoznatija je ona da je zaštitnica vida i očiju.
Inače datum 12.12. ima posebno značenje i najvažniji je dan u godini. Dvanaest je dana do rođenja Božića , a svi su ti dani ispunjeni raznim narodnim običajima. Svaki naredni dan obilježava jedan mjesec u godini i po tome kakvi su naredni dani bili u smislu vremenskih prilika i događaja, tako su ljudi pretpostavljali kakvi će im biti mjeseci u sljedećoj godini.
Dan Svetog Nikole je novijeg doba, prije se nije darovalo na taj dan već na Svetu Luciju. Ona je donosila poklone i bilo je poznato da je svoje bogatstvo razdijelila siromašnima. Isto tako Krampus je priča za sebe i opstao je zahvaljujući crkvi.
Zatim stiže Badnjak koji je ispunjen iščekivanjem i bdijenjem, čašćenjem hrasta koje je u staroslavenskoj tradiciji bilo sveto drvo, unošenjem slame u kuću za dobar urod i unošenjem zimzelenog drva tj. jelke.
Slijedi post i čišćenje duše i tijela, zahvalnost i molitva u krugu obitelji.
Stigao je Božić tj. proslava Saturnalija. Prvi kršćani nisu slavili Božić, a prve proslave datiraju iz 4. stoljeća. Prije se štovalo kao svevišnjeg Sunce, a veliku ulogu u molitvama i običajima je imao i Mjesec.
Slijedi blagdan Sveta Tri Kralja koji simboliza u staro doba ciklus godišnjih doba, a svaki kralj je značajan za jedno godišnje doba i donosi sa sobom darove kao npr. zlato za kralja koje simbolizira ljeto – žito, kruh, sijeno, sunce. Tamjan za Boga – lijek pri balzamiranju je svojstven za zimu, te smirna za čovjeka simbolizira jesen – obred, ritual, mast za rane. Tu je još i obavezan blagoslov vode koja simbolizira vodeno blago Ilirije.
Ovo je bio samo dio priče i putovanja u jako daleko vrijeme i neke paganske davne običaje. Tihomir je rekao da ovo putovanje nije negiranje sadašnje vjere i običaja već rezultat istraživanja povijesti i prezentacije u njegovom umjetničkom izričaju.
Nakon razgovora i razmjenjivanja utisaka jasno je da se u današnje vrijeme na neke običaje i predviđanja ne možemo osloniti zbog velikih promjena klime i razvoja tehnologije koja sa sobom donosi razne prirodne promjene. Ali je lijepo istraživati tko smo i od kuda smo došli i kako smo se promijenili. Svakako je najvažnije da se neki stari običaji održe i ne zaborave.
Nakon kuhanog vina koje je priredila Davorka, spustili smo se u prizemlje i zajedno sa posjetiteljima okitili jelku i upalili lampice. Jako su nas razveselile dvije djevojčice koje su okitile većinu jelke.
Sljedeće putovanje prema proljeću možemo očekivati u veljači kako nam je obećao Tihomir Ivančan.
U četvrtak 5.prosinca 2024. MPZ Drenova pjevao je za korisnike Doma Kantrida
Mješoviti pjevački zbor Drenova održao je koncert u Domu za starije osobe Kantrida, a povodom predstojećeg dana Svetog Nikole. Zbor je na klaviru pratio Mladen Žmak, a sve je sigurnom rukom vodila maestra Nena Srebovt.
MPZ Drenova je u Dom Kantrida došao sa punom košarom voća za koju su se pobrinule članice Sonja i Zora.
Divno je bilo vidjeti korisnike Doma Kantrida kako pjevaju sa zborom i njihova nasmijana lica uz pjesme La Musica di notte, Život je lijep, Lip je bil kanat moj, Bijeli Božić i Božić je judi.
Osim popularnih nota zbor je otpjevao i pjesmu Drenova te Rijeko koja je nova i samo je izvodi MPZ Drenova.
Sve je bilo popraćeno dugim pljeskom pa je zbor otpjevao i na bis.
Nakon koncerta članovi zbora družili su se kratko sa korisnicima te su dobili poziv da dođu opet za Uskrs. Ovaj koncert je svima donio ispunjenje i toplinu oko srca.
Nakon nastupa Dom Kantrida je MPZ Drenova počastio zakuskom.
Započinjemo jednogodišnju priču o starim hrvatskim običajima i proslavama
U četvrtak 12.12.2024. U 18 sati u prostorijama Društvenog centra Drenova, na adresi Drenovski put 138a započinjemo jednogodišnju priču o starim hrvatskim običajima i proslavama u prezentaciji slikara naive Tihomira Ivančana.
Osim slika, Tihomir je napisao i knjigu Putevima Ilirije koju je prezentirao u dvorištu Društvenog centra Drenova. Zaljubljenik u povijest našega naroda odlučio je nastaviti dalje sa istraživanjem starih hrvatskih običaja te je tako nastala suradnja i putovanje sa udrugom Bez granica.
Prva priča i umjetnički radovi odnose se na zimski solsticij i proslavu Božića, a nakon predavanja, priču ćemo upotpuniti ukrašavanjem jelke u prizemlju Društvenog centra Drenova.
Pozivamo Vas da nam se pridružite na ovom lijepom putovanju starih običaja, duboke povijesti i tradicije u zajednici u kojoj živimo. Kuglice i osvježenje uz kolače je osigurano, a ulaz slobodan.
Kako bi popularizirali povijest Drenove, posebno značajne lokacije na Drenovi, započinjemo sa serijalom objava o mjestima koja su bila nekada, a i danas su važna za Drenovu. Na Cvetkovom trgu i u blizini ima ih nekoliko.
Christian Grailach je neumorni istraživač drenovske povijesti. Poslao nam je tekst o zgradi koja je nekada stajala na Cvetkovom trgu, ali i o zgradi koja je danas na njenom mjestu. Pročitajte…
Drenova, nekada jedna od tri riječke podopćine (Drenova, Kozala, Plase) danas je površinom najveći Mjesni odbor grada Rijeke. Bio je to skup manjih zaselaka koji su se, a tako je i danas, zajednički zvali Drenova. Središnji dio današnje Drenove – Donja Drenova, početkom 70ih prošloga stoljeća počeo se naglo izgrađivati tako da je u sljedećih desetak godina sagrađeno veliko naselje, manje-više sličnih ,tipom i izgledom višestambenih zgrada. Zadnja u nizu tih zgrada sagrađena je lijepa peterokatnica koja se i veličinom i izgledom razlikovala od svih zgrada u novosagrađenom naselju i koja je , zahvaljujući toj ljepoti i različitosti, nazvana „Lepa Brena“. Tih je godina, naime, pjevačica Lepa Brena bila naročito popularna na području nekadašnje Jugoslavije.
Na mjestu sadašnje zgrade dugo je stajala zgrada koju su Drenovčani zvali „Linotova butega“. Ta lijepa jednokatnica, jedna od najvećih zgrada u nekadašnjoj Drenovi (slika 1) bila je u vlasništvu Lina Kučića, najbogatijeg i vrlo uglednog Drenovčana. O bogatstvu obitelji govori detalj kojeg su stariji Drenovčani prenosili na naraštaje i u kojem se kaže da je prilikom vjenčanja Lina i njegove supruge Antonije, između njihove kuće i crkve bio položen crveni tepih!
Slika 1. „Linotova butega“ iz vremena 30ih godina prošloga stoljeća
U Župnoj knjizi župe Drenova, župnik Mate Polić na nekoliko mjesta u svojim zapisima spominje Lina Kučića, ponekad i ne baš u najboljem svijetlu. Tako na primjer, nakon što je nabrojao 208 Drenovčana pozvanih u vojnu službu u Prvi svjetski rat, navodi da se Lino Kučić, tada seoski sudac, oslobađa vojničke službe radi velike (?) potrebe radi podopćine. Pri tome zamijetite zlobni župnikov upitnik (?)! (slika 2).
Slika 2.
Lino je rođen 1869. , a umro je 1945. godine od posljedica ranjavanja kada je na prostor pred crkvom pala avionska bomba. Zanimljiv je detalj kojeg mi je ispričao Bertić (Albert Mihich): tom su prilikom, priča mi, u istom trenutku na Drenovu bačene četiri avionske bombe. Dvije su eksplodirale na mjestu današnje pekare „Sokol“, a dvije u vrt iza Kučićeve kuće.Jedan šrapnel pogodio je zvono crkve, i zanimljivo, točno u podne.
Prodavaonu „Linotova butega“ vodila jenjegova supruga Antonija (Tonca, kako su je zvali), a nakon nje nihova kći Lina (1914.-1978.). Vremenom, kako je starila, zanemarila je dućan i održavanje kuće koja je polako propadala.
Na donjoj slici (slika 3) s početka sedamdesetih, desno se vidi kuća za vrijeme prolaska maškarane kolone.
Slika 3.
Otprilike 1980. srušena je i na njenom je mjestu sagrađena „Lepa Brena“ dovršena 1983. godine.
Slika 4. Pogled s gornje strane, s ulice Drenovski put
Slika 5. Pogled s donje, jugozapadne strane
Zanimljivo je da je u prvoj ideji bilo predviđeno da zgrada ima dizalo, No, kako je glavni ulaz u zgradu, odnosno prizemlje, s gornje strane, s razine Drenovskoga puta, jedan kat je ispod te razine, a četiri iznad, Kako je zakon nalagao da se dizalo ugradi u zgrade s 4 kata i više, projektom je odlučeno da se u tom graničnom slučaju ipak odustane od ugradnje dizala.
Obilježavanje175. godišnjice rođenja i 100. godišnjice smrti profesora Frana Frankovića
2024. godina je bila godina dviju obljetnica profesora Frankovića. Osim istraživanja u knjižnicama i arhivima Rijeke, Opatije, Kastva, Zagreba i Kopra, surađivali smo s Osnovnom školom Fran Franković, ali i s drugim institucijama i pojedincima kako bi obljetnice bile dostojno obilježene, ali i kako bi javnost bolje upoznali sa životom i djelovanjem profesora Frankovića.
Škola obilježava svoj dan 27. rujna, a ove je godine to bio poseban dan. U Društvenom centru Drenova učenici su sa svojim nastavnicima od utorka 24. rujna do četvrtka 26. rujna 2024. postavili izložbu i predstavili sve svoje projekte iz prošle školske godine na temu Frankovićeva života. Izložbu su posjetili svi učenici nižih razreda, a sedmaši i osmaši su ih proveli kroz izložbu. Na dan škole, 27. rujna je delegacija Grada Rijeke na čelu s gradonačelnikom položila vijenac na Frankovićev grob, a učenici u pratnji učiteljica su upalili svijeće. Nakon toga održana je priredba u školskom holu umjesto u dvorištu DCD-a kako je bilo planirano, ali vremenske prilike to nisu omogućile. Na priredbi su nastupili učenici, zbor i klapa osnovne škole, kao i MPZ Drenova Udruge Bez Granica. Učenici su izveli scenski nastup u kojem je oživio i sam profesor Franković. Priredbu su pratili, uz cijeli školski kolektiv i ravnatelja Vedrana Kosovca, gradonačelnik Marko Filipović, predsjednik VMO Drenova Valter Štefan, roditelji, mnogi umirovljeni nastavnici škole te prvi ravnatelj škole, gospodin Jakov Curać.
Bilo nam je veliko zadovoljstvo surađivati s nastavnicima i učenicima tijekom 2024. godina. Oni su svoj zadatak odradili kvalitetno i s ljubavlju što je bilo vidljivo i na završnoj priredbi.
Svi prisutni zaželjeli su da se sljedeća velika obljetnica škole obilježi u novoj školskoj zgradi koju Drenova već dugo treba i zaslužuje.
Noć muzeja 2024. godine
Ovoj hrvatskoj manifestaciji smo se po 12. put pridružili svojim programom. Maja Polić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU iz Rijeke i Davorka Medved održale predavanje o Franu Frankoviću i istarskim preporoditeljima. Zrinka Tolić Nikolić iz Državnog arhiva u Rijeci predstavila nam je Drenovsku pučku školu koja je bila prva pučka škola u Rijeci u kojoj se nastava održavala na hrvatskom jeziku, zahvaljujući još jednom drenovskom velikanu – Ivanu Cvetku. Benedikt Perak sa Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavio nam je “Zvanu” – AI asistenta iz ustanove Ivan Matetić Ronjgov. Naša članica Vesna Lukanović govorila je o Drenzinu, fanzinu kojeg su izradila djeca u Gradskoj knjižnici Rijeka – Ogranku Drenova. Naš zbor je uvod, sradinu i kraj ove večeri uljepšao svojim pjesmama.
Nastup Gradskog kazališta lutaka Rijeka u dvorištu DCD-a
Svake godine nastojimo omogućiti našim najmlađim sugrađanima gledanje lutkarske predstave u dvorištu našeg Društvenog centra. Ove godine ponovno je došla na red predstava Palačinka mog života za nove mališane koje je do sada nisu popratili. Puno gledalište djece, roditelja, baka i djedova veselilo se i uživalo uz ovu omiljenu predstavu riječkih lutkara. Glumac i autor David Petrović i cijeli tim majstorski su pripremili i ispekli ovu izvrsnu palačinku. Predstava je dio programa Kultura u prigradu kojeg sufinanciraju Grad Rijeka i PGŽ iz sredstava namijenjenih javnim potrebama u kulturi.
Djelovanje Mješovitog pjevačkog zbora Drenova
Zbor je pod vodstvom maestre Nedeljke Srebovt održavao probe tijekom cijele godine, a imao je i pet nastupa. Prvi nastup održan je tijekom Noći muzeja u Društvenom centru Drenova. Za Dane Drenove održali su koncert pred Crkvom na Cvetkovom trgu. Pjevali su i na 2. Velikom Castrumu – susretu pjevačkih zborova u Kaštelu Grobnik. Također, nastupili su na Dan škole 27. rujna u O.Š. Fran Franković. Na poziv KUD-a Zametski koren nastupili su na Večeri klapa 15. studenog 2024. Probe i nastupi MPZ-a Drenova su također dio programa Kultura u prigradu kojeg sufinanciraju Grad Rijeka i PGŽ.
Sekcija Dren
Od ove godine, nažalost Udruga Dren više ne djeluje. Ali sve aktivnosti vezane uz ovu zdravu i važnu biljku odvijat će se i nadalje kroz Udrugu Bez granica.
Naša vrijedna Vesna Lukanović predstavila je u ožujku mališanima iz drugih razreda u dvorištu osnovne škole drenjulu i ispričala im nekoliko priča o njoj. U travnju je organizirala radionicu Daria Jemrića o metodama razmnožavanja drena polijeganjem i margotiranjem. Krajem listopada organizirala je kuhanje marmelade od drenjule u OŠ Fran Franković u produženom boravku. Također, prilikom svake posjete učenika našem muzeju i Društvenom centru, Vesna ih upozna sa zdravim karakteristikama ove skromne biljke po kojoj Drenova nosi ime.
Predstavljanje knjige Tihomira Ivančana i nastup Yuriya Kartuzova
Sa slikarom Tihomirom Ivančanom ostvarili smo nekoliko suradnji. Ovoga puta Tihomir u Društvenom centru nije predstavljao svoje slike već svoje novo djelo – knjigu Putevima Ilirije. O svojoj knjizi govorio je sam autor, a poeziju nam je nadahnuto čitala autorova supruga Iva Črnjar Ivančan. Mladi pijanist Yuriy Kartuzov je izveo nekoliko djela klasične glazbe i time savršeno upotpunio ovu večer.
Projekt DISCOVER
Tijekom cijele 2024. godine Udruga je provodila projekt DISCOVER koji se financira u iz programa LIFE Europske komisije. Ovaj trogodišnji projekt započeo je u prosincu 2023. godine i trajat će do kraja studenog 2026. godine. Jedan od ciljeva projekta je uspostava Centra za podršku u kojem bi pojedincima i organizacijama koji žele pokrenuti energetsku zajednicu bila pružena znanja o svim potrebnim koracima.
Centar će djelovati u Društvenom centru Drenova.
Energetska zajednica Sjevernog Jadrana
Udruga Bez granica član je Energetske zajednice Sjevernog Jadrana osnovane ujesen 2023. godine. Zajednica broji 24 člana, većinom pojedinaca ali i malih poduzetnika. Zajednica je od HERE 20. kolovoza 2024. dobila dozvolu za obavljanje djelatnosti (drugi u RH!). U suradnji s HEP-om gotovo svi članovi dobili su pametna brojila te se nadamo da će članovi moći uskoro među sobom razmjenjivati viškove energije proizvedene na svojim krovovima.
Na kraju dodajemo da smo u 2024. godini postali članovi Građanskog muzejskog vijeća PPMHP Rijeka. Također, udruga je uključena u aktivnosti projekta CoGreen kroz suradnju s Udrugom Žmergo i Filozofskim fakultetom Rijeka koji su partneri u navedenom projektu.
U petak, 25. listopada u OŠ Fran Franković u produženom boravku nešto je fino zamirisalo. Bile su to drenjule koje su se se kuhale.
Vesna Lukanović i Nataša Klarić iz drenovske Udruge Bez granica te Željka Egredžija iz OPG-a E- kos iz Kostrene stavile su pregače, zasukale rukave i djeci pokazale kako se kuha marmelada od drenjule, a nakon toga i sok od tog vrijednog zdravoga ploda.
Tijekom kuhanja, djeca su crtala plodove drena.
Usput su od Vesne Lukanović i Davorke Medved poslušali sve o zdravom plodu i stablu drena. Ispričali smo im i stare legende u kojima se spominje dren.
Od tri kilograma ploda dobili smo 34 teglice zdrave marmelade
i nekoliko litara finog soka od drenjule.
Skuhane pekmeze preuzet će školska zadruga i koristiti ih za svoje potrebe.
Djeca su dobila priliku (uz pomoć odraslih) promješati, a kasnije i kušati marmeladu od drenjule. Dali su joj visoke ocjene koje su glasile: “Pet!”, “Odlično!” i “Top!”, a sve je popraćeno palčićem prema gore.
Sretni smo da smo imali priliku ponovno surađivati s drenovskim školarcima koji su uvijek zainteresirana publika. Djeca su pokazala interes za svoju prirodnu i kulturnu baštinu. Za taj interes koji imaju djeca zaslužni su svakako roditelji, ali i školski kolektiv. Danas su to bile njihove nastavnice Radmila Pešut i Jasminka Kralj, uz pomoć školskih kuharica Slađane Matanović i Sanje Matanović i naravno uz veliku podršku ravnatelja Vedrana Kosovca.
Udruga Bez granica je tjekom proteklih godina intenzivirala istraživanje života i rada profesora Frana Frankovića. 2024. godina je godina u kojoj se obilježava 175 godina od Frankovićeva rođenja i 100 godina od njegove smrti. Tim povodom smo nastavnicama i ravnatelju Osnovne škole Fran Franković predložili da se kroz školski program sveobuhvatno obradi ova tema.
Kolektiv škole spremno se odazvao i tijekom prošle školske godine učenici i nastavnici vrijedno su radili i odradili više projekata na temu drenovskog velikana po kojem njihova škola nosi ime. Suradnjaudruge i škole te rezultati koji su iz toga proizašli bili su vidljivi i na priredbi povodom dana škole. Dan škole je po 37. put obilježen na rođendan Frana Frankovića, 27. rujna 2024 godine.
Izložba u Društvenom centru Drenova
U DCD-u su od utorka 24. rujna do četvrtka 26. rujna 2024. učenici postavili izložbu i predstavili sve svoje projekte iz prošle školske godine na temu Frankovićeva života. Izložbu su posjetili svi učenici nižih razreda, a sedmaši i osmaši su ih proveli kroz izložbu.
Pogledajte samo neke od izloženih učeničkih likovnih radova i predstavljenih projekata:
Obilazak Frankovićeva groba i priredba za dan škole
Na dan škole, 27. rujna u 9:30 sati je delegacija Grada Rijeke na čelu s Gradonačelnikom Markom Filipovićem položila vijenac na Frankovićev grob, a učenici su upalili svijeće. Nakon toga u 10:00 sati održana je priredba u školskom holu. Priredba je bila planirana u dvorištu Društvenog centra, ali je zbog vremenskih prilika preseljena u školu.
Na priredbi su nastupili učenici, zbor i klapa osnovne škole, kao i MPZ Drenova Udruge Bez Granica.
Učenici su izveli scenski nastup u kojem je oživio i sam profesor Franković. Priredbu su pratili, uz cijeli školski kolektiv i ravnatelja Vedrana Kosovca, gradonačelnik Marko Filipović, predsjednik VMO Drenova Valter Štefan, roditelji, mnogi umirovljeni nastavnici škole te prvi ravnatelj škole, gospodin Jakov Curać.
Bilo je veliko zadovoljstvo pratiti ovaj program, ali i surađivati s nastavnicima i učenicima tijekom 2024. godina. Oni su svoj zadatak odradili kvalitetno i s ljubavlju što je bilo vidljivo i na završnoj priredbi.
Svi prisutni zaželjeli su da se sljedeća velika obljetnica škole obilježi u novoj školskoj zgradi koju Drenova već dugo treba i zaslužuje.
Umjesto zaključka ističemo jednu crticu. U tekstu scenskog prikaza izvedenog na priredbi, učenici su zaključili da svi moraju znati više činjenica o Franu Frankoviću jer kad se sretnu s učenicima iz drugih škola i kažu ime svoje škole, svi ih pitaju: “Tko je Fran Franković? Pa budimo realni, ni mi ne bi znali tko je on bio da ne idemo u ovu školu.”
Zato, bez obzira na okrugle godišnjice i lijepe želje, valja nastaviti istraživati i objavljivati zašto smatramo da je Franković drenovski, riječki i istarski velikan.
Nastup MPZ Drenova dio je programa Kultura u prigradu kojeg sufinanciraju Grad Rijeka i PGŽ.