Kategorije
Aktualno

Riječki jezični Babilon – što smo saznali o riječkim govorima

Drugo predavanje iz ciklusa Sveučilište na svježem zraku

U četvrtak, 15. travnja 2021. godine Društveni centar Drenova pružio je građanima Drenove i Rijeke osvrt na Riječki jezični Babilon. Da nema pandemije, naši bi se prostori orili svim mogućim drenovskim i riječkim jezičnim varijantama i podvarijantama, a veseli bi posjetitelji dupkom ispunili Društveni centar Drenova. Tako je bilo do 2020. godine i tako će biti opet. U međuvremenu Teams, Facebook i YouTube su nam utočišta za gledanje i slušanje sadržaja koje pruža mala, ali vrijedna grupa DCD-ovaca.

U ponedjeljak smo snimili razgovor doc.dr.sc. Benedikta Peraka s Odjela za kulturologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr.sc Mirjane Crnić Novosel s Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Podružnice Rijeka. Saznali smo da Riječani svakodnevno međusobno razgovaraju riječkim urbanim idiomom koji je razgovorni stil standardnoga jezika, ali brojne riječi, naglaske i konstrukcije baštini iz autohtonog čakavskog i fijumanskog govora. Rječina dijeli riječke čakavce na one s desne obale prema zapadu čiji govor je u osnovi ekavski i na čakavce sa sušačke i trsatske strane čiji govor ima također ekavsku osnovu s većim udjelom ikavizama kao i većina govora koji ih okružuju (ikavski čakavci su tek u Dalmaciji, a ovi u našem primorju su: ili ekavski s vise ikavizama ili i-e kao recimo na Grobniku). Uz autohtono stanovništvo Rijeke i brojne doseljene stanovnike nakon Drugog svjetskog rata iz svih krajeva Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, bitan je podatak da u Rijeci postoje i 22 nacionalne manjine. Sve to slaže naš šarolik jezični i kulturni mozaik koji Rijeku čini bogatom.

Iako su nas naši znanstvenici opskrbili brojnim informacijama, mi smo smatrali da mikrofon i kameru Društvenog centra Drenova zaslužuju i Drenovčani koji njeguju svoj dijalekt i govor. Vesna Lukanović okupila je grupu Drenovčanki i Drenovčana kojima smo u utorak pružili mogućnost da nam na svom dijalektu ili govoru kažu što misle o ovoj temi. Prvi je bio Livio Smilović od kojeg smo čuli kako zvuči fijumanski. Nakon njega je Silvana Šuperina govorila (i pjevala) na drenovskoj čakavici. Nataša Klarić je baštinila gerovski govor i s ponosom ga, jako dobro, govori i danas. Christian Grailach koji je rođen u Beču, kao dijete živio u Boki Kotorskoj, a veći dio života živi u Rijeci, tipičan je predstavnik Riječana koji govore riječkim urbanim govorom, a kojeg smo od njega mogli čuti. S njima je razgovarala Iva Črnjar Ivančan, a sve je snimio i kasnije obradio Damir Medved.

U četvrtak smo ove snimke pustili na platformama Društvenog centra Drenova. Nakon snimki, na platformi Teams Mirjana Crnić Novosel i Benedikt Perak odgovarali su na postavljena pitanja. Naše je virtualno druženje potrajalo skoro dva sata, a mnogi od vas pratili su nas u to vrijeme na Facebook stranicama DCD-a što mogu učiniti i ostali zainteresirani, naknadno. Snimka je dostupna i na našem YouTube kanalu . Zahvaljujemo svima na iskazanom interesu.

Jezik bitno određuje naš identitet, a posebno onaj jezik kojeg naučimo u najranijem djetinjstvu. Zato ga zovemo materinskim. Ukoliko na svoja buduća pokoljenja prenesemo taj govor, pomoći ćemo očuvanju dijalekta i jezika. Ukoliko to ne činimo, jezici su nužno osuđeni na propast. Jesu li odgovor na ovaj problem nove tehnologije ili je takav pristup dehumanizacija onog najhumanijeg u nama? Koje su nam opcije? Teška pitanja. Šta da? Ča ne? Ili – šta ne da da?


Želim znati više


Lenta DCD partneri
Kategorije
Aktualno

Sveučilište na svježem zraku – riječki jezični Babilon

U četvrtak 15. travnja 2021. u 18 sati doc.dr.sc. Benedikt Perak i dr.sc. Mirjana Crnić – Novosel govorit će o temi očuvanja ugroženih dijalekata i jezika te o riječkom i drenovskom jezičnom Babilonu.

Znate li da svaka Riječanka i Riječanin govori tri jezične varijante? Poznato riječko “Šta da?” vuče svoje korijene iz jednog dijalekta. Kojeg? Riječki urbani govor je štokavski, ali se ipak razlikuje od hrvatskog standarda. Koliko često na ulicama našeg grada čujete fijumanski ili čakavski dijalekt? Jeste li nekada čuli Riječanku koja govori gerovski dijalekt? Kako nam može pomoći moderna tehnologija u očuvanju dijalekata i jezika? Sve to i još mnogo drugih zanimljivosti o jeziku našem svakidašnjem saznajte na online predavanju nakon kojeg možete postaviti pitanje i na svom dijalektu.

Prijavite se na: https://forms.office.com/r/akUnawVb9N i kada upišete svoje podatke poslat ćemo vam link za Teams platformu na kojoj možete porazgovarati sa našim gostima.

Emitiranje uživo na Facebooku počinje u 17:30!

Kvartovske priče – Financije i pametni gradovi

Sa dr.sc. Damirom Juričićem iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci razgovaramo o zanimljivim temama:

  • Da li postoji alternativa današnjem razvoju gradova i da li za to ima sredstava?
  • Što je sa kulturom planiranja i razumijevanjem rizika u investicijama?
  • Zašto je važna financijska odgovornost i planiranje razvoja gradova i lokalnih zajednica?
  • Što nam donose novi financijski modeli razvoja pametnih i održivih gradova?
  • Zašto su građani važni u odgovornom ekonomskom planiranju i održivom razvoju gradova?
Kategorije
Aktualno

Kvartovske priče – financije i pametni gradovi

Sa dr.sc. Damirom Juričićem iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci razgovarali smo o zanimljivim temama:

  • Da li postoji alternativa današnjem razvoju gradova i da li za to ima sredstava?
  • Što je sa kulturom planiranja i razumijevanjem rizika u investicijama?
  • Zašto je važna financijska odgovornost i planiranje razvoja gradova i lokalnih zajednica?
  • Što nam donose novi financijski modeli razvoja pametnih i održivih gradova?
  • Zašto su građani važni u odgovornom ekonomskom planiranju i održivom razvoju gradova?

Damir nam je dao pregršt ideja i tumačenja ove zanimljive teme – pogledajte:

Sve članke dr.dc. Juričića prikazane na snimci možete pronaći na njegovoj Linked In stranici.

Lenta DCD partneri
Kategorije
Aktualno

Želim živjeti u pametnom gradu

Ako niste stručna osoba i niste poslušali razgovor s Vedranom Kružićem, ravnateljem Prigode – regionalne razvojne agencije PGŽ, vjerojatno ste poput mene, imali krivi dojam što je to pametan grad.

Sada znam da to nije samo tehnologija i digitalizacija usluga ili izgradnja komunalne infrastrukture. Pametan grad je puno više od toga, a potrebno je prije svega pametno i učinkovito planiranje. Svakako, javni sektor i država trebaju biti prethodnica razvoja, ali ključno je i da građani dobiju informaciju što se od tehnologija primjenjuje i razvija u njihovog gradu ili mjestu. Jedino se tako grad može razviti prema potrebama zajednice.

Cilj je da građani upravljaju svojom zajednicom ali isto tako da imaju odgovornost prema njoj. Građani trebaju demokratski odlučiti koji su im prioriteti i dobiti kvalitetno održavanje infrastrukture. U konačnici im ta infrastruktura ne bi bila na teret već financijski isplativa. Vrlo je važno obrazovanje stanovništva za stjecanje kompetencija i vještina za nova zanimanja. Dio financiranja treba usmjeriti na osposobljavanje radnog stanovništva, na poticanje privatnog sektora tj. malih obrta i firmi te obrazovnog sustava. Takav poduzetnički i obrazovni eko sustav nudi bolje uvjete života, bolja radna mjesta i na taj način zadržava svoje talente i tehnologije.

Iz privatne kolekcije K. Babić

Iako je Primorsko goranska županija zahtjevna kao regija napravljen je pomak u uvođenju novih tehnologija, ali još nije uhvatila korak sa europskim gradovima i regijama. Da bi se razvoj poboljšao treba podići razinu informiranosti, naći nove i podržati pametne i održive projekte. Treba napomenuti da 80% svih javnih projekata u RH je financirano iz EU fondova. Najveći dio sredstava trenutno ide na projekte vezane uz klimatske promjene, digitalizaciju, mobilnost i zdravlje.

Potpuno se slažem da stvaranje pametnih gradova i regija budućnosti mora uključivati jasnu viziju, otvorenu suradnju i kompetentno vodstvo.

Pitanje je tko je spremniji – građani ili javne ustanove?

Kristina Babić, voditeljica Društvenog centra Drenova

Kategorije
Aktualno

Kvartovske priče – pametna naselja, san ili java?

Sa Vedranom Kružićem, ravnateljem javne ustanove „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ razgovaramo o cijelom nizu tema povezanih sa promišljanjem novih modela razvoja naše Županije, a posebno pametnih gradova i naselja.

Probali smo rasvijetliti sljedeća pitanja:

  • Kakvo je trenutno stanje u PGŽ – da li su naši gradovi pametni, koji su dobri primjeri?
  • Kakve nam nova poslovne prilike donose naselja koja slijede koncept “gradova magneta”?
  • Koje nove tehnologije i metode pomažu uspostavi pametnijih gradova i naselja?
  • Zašto je važno da građani sudjeluju u procesima razvoja pametnih gradova i naselja?
  • Čemu nas je naučila Covid-19 pandemija, da li trebamo mijenjati pristup planiranju razvoja naših naselja?
  • Da li smo sposobni napraviti iskorak i nešto bitno promijeniti u narednih nekoliko godina?

Da li smo uspjeli, pogledajte sami 🙂


Lenta DCD partneri

Kategorije
Arhiva

Kvartovske priče – zelena energija

I ovaj petak u okviru projekta Društveni centar Drenova – Kvartovske priče organizirali smo razgovor sa zanimljivim sugovornikom. Ovaj put je tema bila zelena energija, a gost je bio Darko Jardas iz REA Kvarner. Pretresali smo da li je danas ekološki proizvedena električna energija dostupna “običnim” građanima:

  • Koje je trenutno stanje razvoja zelenih energetskih tehnologija i da li su one dostupne prosječnom građaninu?
  • Zašto treba napustiti fosilna goriva, što kaže EU a što RH?
  • Kako država stimulira prijelaz na nove tehnologije – što nas čeka u narednom razdoblju?
  • Zašto bih ja investirao u solarnu elektranu na mojem krovu – kad će mi se to isplatiti?

Odgovore potražite u snimci razgovora:

Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Otvorena izložba Pozdrav proljeću

U srijedu 17. 3. 2021. u 18 sati u Društvenom centru Drenova otvorena je izložba Pozdrav proljeću na Drenovi u organizaciji Udruge Dren i polaznika Početnog i naprednog tečaja umjetničke fotografije Sveučilišta za treću dob. Ova je izložba uvod u aktivnosti Udruge Dren u projektu uspostave Društvenog centra Drenova u kojem Udruga Dren sudjeluje kao partner.

Predivne fotografije probudile su sva naša osjetila. Sa sedam ekrana zamirisale su fotografije pupoljaka i procvalog drena. Ljeskanje vode na suncu sa šarenim odrazima obale i brodova, donijelo nam je miris mora, a mislim da nam se učinilo da čujemo i pozdrav galeba u daljini. Kada jedna jedina fotografija ima toliko toga za reći o prošlosti i sadašnjosti našega grada, a ograde balkona koje, iako izrađene od grubog materijala, izgledaju kao najfinija čipka, shvatite kako je ljepota u očima promatrača. Zamislite da obične stolice, povezane konopcem na sredini Korza kroz objektiv fotografa izgledaju kao umjetnička instalacija.

Voditeljica radionice Petra Mrša asistentica fotografije na Akademiji primijenjene umjetnosti bila je jako ponosna na svoje učenike isto kao i predstavnica Sveučilišta za treću dob Jana Ažić. Pohvalile su Vesnu Lukanović, predsjednicu Udruge Dren koja je svojim entuzijazmom motivirala polaznike da obiđu Drenovu i fotografiraju procvali dren. U razgovoru sa polaznicima tečaja mogli smo zaključiti da su puno naučili o fotografiji ali isto tako stekli i neka nova prijateljstva.

Pozivamo vas da pogledate izložbu koja je otvorena do 24. ožujka 2021 od 18 do 20 sati.

Prije posjete potrebno je najaviti se na broj 098 207699.

Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Pozdrav proljeću na Drenovi

Fotografija: Biljana Pantelić Adzaga

Udruga Dren započela je s novom manifestacijom posvećenoj vjesniku proljeća, cvijetu drenjule. Dren je šumska voćka po kojoj je naš lijepi kraj, Drenova, dobila ime.

Dren cvate prekrasnim žutim cvjetićima u rano proljeće pa ju u narodu zovu još i “gorska mimoza”. Mada cvate prvi, dren kasno daje plodove, crvene drenjule za koje sa sigurnošću možemo reći da su super voće.

Manifestaciju Pozdrav proljeću na Drenovi započinjemo izložbom fotografskih radova polaznika “Početnog i naprednog tečaja umjetničke fotografije” Sveučilišta za treću dob nastalih u proljeće 2021.godine na on-line radionici te na terenskom snimanju u centru Drenove gdje raste dren posađen lokalnom volonterskom akcijom pod nazivom “Revitalizacija drena na Drenovi” u sklopu Riječkog lokalnog partnerstva. Voditeljica radionice je Petra Mrša, asistentica na Fotografiji na Akademiji primijenjenih umjetnosti.

Ljiljana_Dorcic
Fotografija: Ljiljana Dorčić

Uvod je to i najava programa „Primorsko super voće – Dren“ koji se provodi u Društvenom centru Drenova kao dio većeg broja predavanja i radionica ove godine, a zaključak će imati na manifestaciji „Dani Drenjule“.

Digitalna izložba će se održati u “Društvenom centru Drenova” (Drenovski put 138) u srijedu 17.3.2021. s početkom u 18 sati. Radovi će biti izloženi na 7 monitora koji su raspoređeni u dvije prostorije.

Izložba ostaje otvorena do 24.3.2021. Posjete su moguće u skladu sa epidemiološkim preporukama stožera PGŽ, uz prethodnu najavu organizatorima telefonom na 098 207 699.

Lenta DCD partneri
Kategorije
Arhiva

Sveučilište na svježem zraku – Istinite laži

Svijet informiranja i medija posljednjih dvadeset godina prolazi posebno dinamične transformacijske procese koje obilježavaju društvene mreže, hiperaktivnost informacija, lažne vijesti, nemogućnost konvencionalnih medija u pronalaženju održivih poslovnih modela. – ukratko pitanje je da li živimo u svijetu istinitih laži?

O svemu tome razgovarali su:

  • Kristian Benić iz Gradske knjižnice Rijeka, voditelj marketinga i projekta Magazin GKR, Brickzine, Rasadnik,
  • Andrej Petrak, novinar i urednik online portala Novog Lista i
  • Damir Medved iz udruge Bez granica

Pogledajte!

Lenta DCD partneri