U petak, 25. listopada u OŠ Fran Franković u produženom boravku nešto je fino zamirisalo. Bile su to drenjule koje su se se kuhale.
Vesna Lukanović i Nataša Klarić iz drenovske Udruge Bez granica te Željka Egredžija iz OPG-a E- kos iz Kostrene stavile su pregače, zasukale rukave i djeci pokazale kako se kuha marmelada od drenjule, a nakon toga i sok od tog vrijednog zdravoga ploda.
Tijekom kuhanja, djeca su crtala plodove drena.
Usput su od Vesne Lukanović i Davorke Medved poslušali sve o zdravom plodu i stablu drena. Ispričali smo im i stare legende u kojima se spominje dren.
Od tri kilograma ploda dobili smo 34 teglice zdrave marmelade
i nekoliko litara finog soka od drenjule.
Skuhane pekmeze preuzet će školska zadruga i koristiti ih za svoje potrebe.
Djeca su dobila priliku (uz pomoć odraslih) promješati, a kasnije i kušati marmeladu od drenjule. Dali su joj visoke ocjene koje su glasile: “Pet!”, “Odlično!” i “Top!”, a sve je popraćeno palčićem prema gore.
Sretni smo da smo imali priliku ponovno surađivati s drenovskim školarcima koji su uvijek zainteresirana publika. Djeca su pokazala interes za svoju prirodnu i kulturnu baštinu. Za taj interes koji imaju djeca zaslužni su svakako roditelji, ali i školski kolektiv. Danas su to bile njihove nastavnice Radmila Pešut i Jasminka Kralj, uz pomoć školskih kuharica Slađane Matanović i Sanje Matanović i naravno uz veliku podršku ravnatelja Vedrana Kosovca.
Udruga Bez granica je tjekom proteklih godina intenzivirala istraživanje života i rada profesora Frana Frankovića. 2024. godina je godina u kojoj se obilježava 175 godina od Frankovićeva rođenja i 100 godina od njegove smrti. Tim povodom smo nastavnicama i ravnatelju Osnovne škole Fran Franković predložili da se kroz školski program sveobuhvatno obradi ova tema.
Kolektiv škole spremno se odazvao i tijekom prošle školske godine učenici i nastavnici vrijedno su radili i odradili više projekata na temu drenovskog velikana po kojem njihova škola nosi ime. Suradnjaudruge i škole te rezultati koji su iz toga proizašli bili su vidljivi i na priredbi povodom dana škole. Dan škole je po 37. put obilježen na rođendan Frana Frankovića, 27. rujna 2024 godine.
Izložba u Društvenom centru Drenova
U DCD-u su od utorka 24. rujna do četvrtka 26. rujna 2024. učenici postavili izložbu i predstavili sve svoje projekte iz prošle školske godine na temu Frankovićeva života. Izložbu su posjetili svi učenici nižih razreda, a sedmaši i osmaši su ih proveli kroz izložbu.
Pogledajte samo neke od izloženih učeničkih likovnih radova i predstavljenih projekata:
Obilazak Frankovićeva groba i priredba za dan škole
Na dan škole, 27. rujna u 9:30 sati je delegacija Grada Rijeke na čelu s Gradonačelnikom Markom Filipovićem položila vijenac na Frankovićev grob, a učenici su upalili svijeće. Nakon toga u 10:00 sati održana je priredba u školskom holu. Priredba je bila planirana u dvorištu Društvenog centra, ali je zbog vremenskih prilika preseljena u školu.
Na priredbi su nastupili učenici, zbor i klapa osnovne škole, kao i MPZ Drenova Udruge Bez Granica.
Učenici su izveli scenski nastup u kojem je oživio i sam profesor Franković. Priredbu su pratili, uz cijeli školski kolektiv i ravnatelja Vedrana Kosovca, gradonačelnik Marko Filipović, predsjednik VMO Drenova Valter Štefan, roditelji, mnogi umirovljeni nastavnici škole te prvi ravnatelj škole, gospodin Jakov Curać.
Bilo je veliko zadovoljstvo pratiti ovaj program, ali i surađivati s nastavnicima i učenicima tijekom 2024. godina. Oni su svoj zadatak odradili kvalitetno i s ljubavlju što je bilo vidljivo i na završnoj priredbi.
Svi prisutni zaželjeli su da se sljedeća velika obljetnica škole obilježi u novoj školskoj zgradi koju Drenova već dugo treba i zaslužuje.
Umjesto zaključka ističemo jednu crticu. U tekstu scenskog prikaza izvedenog na priredbi, učenici su zaključili da svi moraju znati više činjenica o Franu Frankoviću jer kad se sretnu s učenicima iz drugih škola i kažu ime svoje škole, svi ih pitaju: “Tko je Fran Franković? Pa budimo realni, ni mi ne bi znali tko je on bio da ne idemo u ovu školu.”
Zato, bez obzira na okrugle godišnjice i lijepe želje, valja nastaviti istraživati i objavljivati zašto smatramo da je Franković drenovski, riječki i istarski velikan.
Nastup MPZ Drenova dio je programa Kultura u prigradu kojeg sufinanciraju Grad Rijeka i PGŽ.
Prvi posjet prvašića malom Zavičajnom muzeju Drenova
Prošli tjedan u Društvenom centru Drenova bilo je veselo i zanimljivo sa prvim razredima OŠ Fran Franković. Ove godine obilježava se velika obljetnica, a to je 100 godina od smrti ovog velikana. Davorka Medved i Kristina Babić iz udruge Bez granica djeci su pripremile priču o životu i radu Frana Frankovića, ČAI i igrice koje su nastale iz projekta Nonićeva tiramola.
Davorka se sjetila originalnog mikrofona u obliku cvijeta maka, kojeg joj je poklonio dječak iz prve grupe, da se jasno zna tko prvi priča i tko redom postavlja pitanja. Davorka je pokazala zavidno znanje o Franu Frankoviću pa je bilo i puno pitanja i opažanja od strane djece. Pokazala je djeci prvu čitanku koju je Fran Franković napisao, a isto tako i stol za kojim je radio i na koji su svi se redom naslanjali. To je bila dobra prilika da djeci pojasnimo kako se treba vladati u muzeju i kako se treba odnositi prema izloženim eksponatima.
Zanimljiva je bila i slika ČAI koja se nalazi u prizemlju zgrade i projekt iz kojeg je nastala pa je i za ovu temu bilo pitanja. Na kraju djeca su s nestrpljenjem dočekala kraj priče o projektu Nonićeva tiramola i kako su nastale 3 igrice te mogućnost da ih sami isprobaju. Uopće se nismo iznenadile da su ih već u prvom pokušaju savladali i uspješno odigrali! Bilo je puno pričanja i pitanja pa nam je mikrofon uvenuo.
Na kraju smo svi zajedno ponovili sve što smo naučili o Franu Frankoviću te odmah dogovorili i sljedeće druženje na jesen.
U srijedu, 24. travnja posjetili su nas učenici sedmih razreda OŠ Fran Franković u pratnji nastavnica Vanje Kukuljan (knjižničarka) i Snježane Araminiac-Šerić. Tema o kojoj smo razgovarali bila je Prijatelji, poznanici i uzori Frana Frankovića.
Predavanje u DCD-u (Izvor FB stranica OŠ Fran Franković)
O temi smo pripremili kratku prezentaciju u kojoj smo se osvrnuli na do sada manje istraživane i proučavane odnose profesora Frankovića i značajnih ličnosti njegova razdoblja. Poznato je da su sva tri pripadnika kastavskog trolista (Spinčić, Laginja i Mandić) bili od rane mladosti Frankovićevi prijatelji. To se posebno odnosi na Spinčića s kojim se Franković dopisivao. Pisma je Spinčić sačuvao i dostupna su u Hrvatskom državnom arhivu.
Također je poznato da je Viktor Car Emin bio Frankovićev učenik, te da mu je profesor u ranoj mladosti u Kopru bio i prijatelj i uzor. Kasnije je Frankoviću posvetio svoju prvu objavljenu pripovjetku, a u Carevom romanu Danuncijada, jedan od glavnih likova (Ravnatelj) je inspiriran Franom Frankovićem.
Stoga su za ovu priliku učenicima predstavljene neke druge, manje poznate veze iz Frankovićeve života koje se odnose na značajne osobe njegova doba.
Učenici su s interesom pratili izlaganje, nakon čega su u školi sa svojim nastavnicama nastavili rad.
Rad u školi (Izvor FB stanica OŠ Fran Franković)
U objavi na FB stranici Osnovne škole Fran Franković stoji:
“24. travnja 2024. učenici (predstavnici 7.a, b i c razreda) u pratnji učiteljica Vanje Kukuljan i Snježane Araminac-Šerić posjetili su Zavičajni muzej Drenove -Društveni centar Drenova. Poslušali su zanimljivo predavanje gospođe Davorke Medved na temu Profesor Fran Franković i njegovi prijatelji, poznanici i uzori tijekom života u sklopu školskog projekta Obilježavanje 100. obljetnice smrti Frana Frankovića. Svi učenici 7. razreda nastavili su na satovima Hrvatskoga jezika istraživanje o ovoj temi razvijajući pritom suradničko učenje i samostalno odrađivanje dogovorenog zadatka. Knjižničarka Vanja Kukuljan održala im je predavanje Vrednovanje informacija na internetu, što su onda učenici primijenili u projektnom zadatku.”
Veseli nas da su učenici dublje istraživali temu i na taj način bolje naučili o onome na čemu su radili. Jako je bitno i to što je povodom ove teme obrađena i značajna tema o kvaliteti i vjerodostojnosti informacija koje učenici svakog dana pronalaze i koriste na internetu. Na taj način je povijesna tema poslužila kao poveznica sa značajnom temom iz sadašnjosti. Pohvale učenicima i nastavnicima!
13. veljače 2024. godine maškarani drenovski osnovci su dupkom ispunili Cvetkv trg i staru školu. Krasan prizor, sunčan zimski dan pogodovao je pjesmi, plesu i veselju učenika prvih do četvrtih razreda Osnovne škole Fran Franković. Pozdravio ih je i Meštar riječkog karnevala Sandi, ali i organizatori, članovi Vijeća MO Drenova s predsjednikom Valterom Štefanom kao i njihov ravnatelj Vedran Kosovac koji je za ovu priliku postao “pravi” liječnik. Za uspjeh ovog događaja treba uz organizatore iz mjesnog odbora pohvaliti i učenike ali i njihove vrijedne nastavnike.
Na Drenovi se na Lokvi svake godine objesi i zapali Pust koji je kriv za sve nedaće koje su nas snašle u prethodnoj godini. Poznato je da Drenova ima karnevalsku udrugu Stare gedore, ali sigurno je i da se brojni drugi Drenovčani maskiraju i sudjeluju u Riječkom karnevalu i Međunarodnoj karnevalskoj povorci.
Povijest drenovskih maškara
Istražujući povijest Drenove, brojni nas izvori upućuju na živu društvenu aktivnost koja se odvijala na našem području. Osnivanjem Pučke čitaonice na Drenovi, 1908. godine, pokrenut je niz zabava na koje su dolazili mnogi i iz susjednih naselja ali i iz same Rijeke. Osim silvestarskih, prvomajskih, ljetnih, bilo je tu i mesopusnih zabava.
Pedesetih godina prošlog stoljeća nastavljena je tradicija maškaranja koja se održala do danas.
Za Dane Drenove 2006. godine održana je izložba “Drenovske maškare”. Bilo je izloženo oko 150 fotografija, dokumenata i novinskih članaka vezanih za povijest običaja maškaranja na Drenovi, još od vremena prije drugog svjetskog rata pa do najnovijih dana.
Vilim Štefan u knjizi “Drenova – školstvo i povijesni razvoj”, o karnevalskim danima na Drenovi kaže:
Na Drenovi je za vrijeme mesopusta bilo živo i veselo, mnogo više nego danas. Onih par tjedana koliko su trajali karnevalski dani, a pogotovo zadnji tjedan, grupe maškara obilazile su mjesto, pjevali, veselili se i plesali, uvijek uz pratnju glazbe, barem harmonike i bubnja. Vrhunac veselja bila je zadnja nedjelja kada su se održavali maskirani plesovi do kasno u noć i pusni utorak kada se palio pust. Grupe maškara dolazile bi iz Kastavštine i Grobinštine, a dolazili bi i kastavski zvončari.”
Treba dodati da su ti plesovi naročito bili popularni nakon što je 1929. godine sagrađen Narodni dom na Lokvi.
Poslije Drugoga svjetskog rata tadašnja je vlast karnevalske običaje nastojala prikazati kao povijesne ostatke koje je tadašnja ideologija prevladala. No, Drenovčani nisu samo tako zaboravljali stare običaje. U ovom tekstu osvrnut ću se na dva događaja koji su ostali zapamćeni i obilježili drenovsku, a može se reći i poslijeratnu riječku karnevalsku tradiciju. Usprkos tadašnjoj ideologiji pa čak i zabranama, Drenovčani mesopust obilježavaju na način kako su to činili i njihovi stari. Već početkom pedesetih počinju se maskirati, i to najprije u uniformu kauboja koja je bila tradicionalna drenovska maska idućih desetak godina.
1951. godine
Početak 50ih
Početak 50ih
Prvi od dva spomenuta događaja zbio se za mesopusnih dana 1954. godine. Grupa drenovskih mladića, maskiranih u, sada već puno ljepše, tradicionalne kaubojske „uniforme“, najprije je u kultnom Foto „Belvederu“ napravila fotografije za sjećanje, a nakon toga spustila se i prošetala riječkim Korzom. Po pričanju jednog od kauboja, Dušana Štefana, izazvali su veliku pozornost, čuđenje, a i odobravanje Riječana , a pogotovo Riječanki zateklih na Korzu. No, tadašnji tisak, čitaj vlast, sutradan je u tadašnjem „Riječkom listu“ (kasnije „Novi list“) donio članak pod naslovom „Gdje im je ponos?“
Na gornjim slikama Dušan Štefan prepoznao je većinu, a nije ni čudo što se nekima nije mogao sjetiti imena, ipak je prošlo 67 godina.
Gornja slika, čuče: Mario Črnjar, Mario Benčan, nepoznat, Makso Pilepić. Stoje: Pepić Pilepić, Milutin Frlan, Livio Benčan, nepoznati.
Donja slika, čuče: Dušan Štefan, Livio Benčan. Stoje: Milutin Frlan, Mario Mihić, Mario Francetić i Zdenko Blečić.
Početkom sedamdesetih, Drenovčani su počeli u maškarane kolone uvoditi automobile s alegorijskim figurama i satiričnim porukama. Takva motorizirana kolona prolazila je Kastavštinom, Grobinštinom, provezla bi se Bakrom, Šmrikom, otišla i do Lovrana. O takvom jednom pohodu riječki “La voce di popolo” od 14. veljače 1971. objavio je članak uz mnoštvo slika fotografa F. Morića uz popratni tekst L. Superine.
Riječka ekipa zaustavila se na Zametu…
…i kao prva u povijesti Riječkog karnevala kao maškarana kolona prošla Rijekom.
Sutradan, 15. veljače 1971. , u istim novinama L.Superina objavio je članak kojeg ću prevesti s talijanskog:
Kao što smo jučer izvijestili u našem foto servisu, alegorijska karavana koju su organizirali Drenovčani postigla je veliki uspjeh širom naše regije i ostat će zabilježena (iako ne u službenom obliku) u analima lokalnih karnevalskih manifestacija. Sama karavana uslijedila je nakon intenzivnih priprema koje su trajale praktički dva mjeseca. Grupa mladih entuzijastičnih ljudi radila je popodne (poslije sati rada u radionici ili u uredu) i noću u karakterističnim podrumima Drenove.
Bez ikakve pomoći, samo vlastitim financijskim sredstvima i uz veliku volju, Alberto Mihich, Vincenzo Segnan, Livio Benzan, Rino Stefan i drugi radili su kao arhitekti, slikari, modelisti, električari itd. Konobe i podrumi pretvoreni su za tu prigodu u prave zanatske radionice (kao u Viaregigio u Fanu (doduše u manjoj mjeri). Tako su nastale najrazličitije, alegorijske figure i lutke koje su izazvale toliko urnebesa. Alberto Mihich, mehaničar u „R. Benčiću ” – glavni organizator grupe – rekao nam je: “Ne nedostaje nam entuzijazma i svojevoljno smo žrtvovali sve slobodne sate u posljednja dva mjeseca. Imam jedan prijedlog. Za dovršetak svih ovih događaja bilo bi preporučljivo u budućnosti organizirati opću paradu na Korzu, to jest svih maskiranih skupina i alegorijskih povorki u regiji, s nagradama za najbolje. ” Odličan prijedlog. Nadamo se da će ga netko i provesti.
Eto tako su Drenovčani ili, bolje rečeno Bertić, predvidjeli nešto što je započelo punih 11 godina kasnije, 1982. godine kada su po prvi puta, u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka, tri karnevalske grupe – Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari prošle po Korzu i pokrenule znameniti Riječki karneval.
Svake godine učenici i učiteljice trećih razreda Osnovne škole Fran Franković posjete naš Zavičejni muzej i saznaju za Udruge Bez granica i Dren. Tako je bilo i u srijedu 22. ožujka 2023. godine.
Male glavice slušaju, razmišljaju i postavljaju pitanja, a mi im pričamo o povijesti i o drenu. Neke od ovih pametnih glavica susreli smo prošle godine kada su u DCD-u sudjelovali na otvorenju izložbe o mikroplastici. Već tada su nas osvojili znanjem i pitanjima koja su postavljali, a posebno prezentacijom o navedenoj temi.
Smatramo da naši maleni često o određenoj temi saznaju i nauče više i od svojih roditelja. Zahvaliti treba vrijednim učiteljicama koje ih uče o mnogočemu pa i više od zadanog plana i programa.
Ovaj posjet dio je i manifestacije Pozdrav proljeću na Drenovi koja se svake godina odvija u vrijeme cvata drenjule.
Kušali su sok i marmeladu od drenjule. Svidjelo im se. Sretni smo zbog toga.
Obećali su da će doći opet ili s učiteljicama ili s roditeljima.
Nastavili su šetnju od DCD-a put Cvetkovog trga ulicom Drenovski put, Vrhak i Brca. Tamo su obišli grmove i stabla drenjule koji su prije više od 10 godina posađeni u volonterskim akcijama. Možda netko od njih zajedno s roditeljima “usvoji” bar jedan grm ili stablo drena i za vrijeme ljetnih suša obiđe ga i zalije i pomogne drenjuli da što bolje rodi ujesen.
Valter Štefan iz MO Drenova i Jozo Pavičić, novi član našeg zbora regulirali su promet dok su djeca hodala uz rub iznimno opasnog dijela ulice Drenovski put koja je na ovom dijelu vrlo uska i nema nogostupa.
Podjela pohvalnica i potvrda o sudjelovanju u Društvenom centru Drenova
U četvrtak, 9. lipnja 2022. u 18 sati u Društvenom centru Drenova obilježit ćemo završetak proljetnog dijela tečajeva Virtualna Drenova – Primjena umjetne inteligencije u obradi jezika te Alternativno izdavaštvo i građansko novinarstvo.
Vrijednim učenicama i učenicima OŠ Fran Franković koji su pohađali tečajeve predat ćemo pohvalnice i priznanja. Ovoj dodjeli, osim učenika nazočit će i roditelji te ravnatelj OŠ Fran Franković.
Srijeda 6. travnja bio je odličan dan za posjetu Društvenom centru Drenova i Zavičajnom muzeju Drenove koji se nalazi u prizemlju zgrade.
Voditeljica Društvenog centra Drenova Kristina Babić sa zadovoljstvom je provela gotovo dva sata u razgovoru i priči o povijesti zgrade granice i životu 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća na Gornjoj i Dolnjoj Drenovi, kada je Drenova bila podijeljena na dvije države, Italiju i Jugoslaviju. Pričalo se o projektu Nonićeva tiramola i krijumčarenju u to doba, zašto je bilo takvo nešto nužno za stanovnike Drenove te kako su na taj način poboljšali teške uvjete života. Na karti koja se nalazi na podu Zavičajnog muzeja Drenova nalaze se QR kodovi koji prilikom skeniranja s mobilnim uređajem vode videa sa pričama koje su nam kazivali ljudi koji su živjeli u to doba ili su čuli priče iz života od svojih roditelja. Što je najvažnije, priče su kazivane i zabilježene na domaćem čakavskom jeziku.
Zatim je slijedio razgovor o poznatim i zaslužnim Drenovčanima kao što je Fran Franković, Ivan Cvetko i Ivo Grohovac Riječanin, a koji su se pobrinuli da se na Drenovi sagradi škola, čitaonica i crkva te da se govori i njeguje materinji jezik.
Saznali smo koje su bile prve maškare na Drenovi, kako su nastala prva alegorijska kola, kako su izgledale tamburice na kojima je svirao prvi tamburaški sastav Drenove.
Neke ulice na Drenovi nazvane su po mladim Drenovčanima koji su poginuli u II svjetskom ratu, a o tome smo se prisjetili i saznali nešto više kroz izložbu Zaslužni Drenovčani u II svjetskom ratu.
Za kraj razgovaralo se o fotografiji Va njivah koja je izložena na velikom panou u Zavičajnom muzeju Drenove. Uz priču tko je na toj fotografiji, koje značenje ima i što predstavljaju oznake postotaka na predmetima i ljudima, došli smo i do projekta budućnosti, a to je ČAI – projekt umjetne inteligencije te važnosti digitalizacije kulturne baštine, posebno jezika koji polako izumiru.
Djeca i njihovi učitelji dobili su i nekoliko ideja za buduće projekte i aktivnosti u sklopu Zavičajnog muzeja Drenove i DCD-a pa je nastavak suradnje zagarantiran. Djeca su kao i uvijek bila sjajna i baš se veselimo sljedećem susretu.
Umjetna inteligencija može biti i zabavna. U našem AI laboratoriju istražujemo primjenu umjetne inteligencije u kontekstu muzejskih aplikacija i očuvanja jezika pod motom – Čovjek se uči dok je živ, a počinje u vrtiću! Pripremili smo nekoliko ciklusa edukacije na temu umjetne inteligencije za naše najmlađe u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci – Laboratorijem za istraživanjem kulturne kompleksnosti. Proći ćemo kroz osnove umjetne inteligencije i kroz brojne primjere naučiti osnove ali i praktičnu primjenu u svakodnevnom životu kroz realizaciju originalnog drenovskog chatbota. O čemu će nam pričati i koliko će biti pametan odlučiti će naši učenici!
Raspored predavanja
1. Uvod – što je to umjetna inteligencija, kako je sve počelo i do gdje smo došli. Kroz nekoliko zanimljivih primjera pokazati ćemo kako AI vidi, čuje, piše i slika
2. Platforma i alati za razvoj umjetne inteligencije – od Scatcha do Google Colaba, upoznavanje sa našom AI učionicom i načinom rada, skripte, pokretanje jednostavnih primjera, vježbe i igre
3. Što nam sve treba da napravimo drenovskog chatbota – osnove jezika i konverzacije, o čemu će nam pričati, što od njega očekujemo, priprema konverzacijskog stabla, vježbe i igre
4. Koliko će nam pametan biti naš chatbot – onoliko koliko ga mi napravimo pametnim – u grupama izrađujemo dijelove njegove “pameti”, mora nam biti zanimljiv i duhovit, vježbe i igre
5. Oživljavamo našeg chatbota – povezujemo sve dijelove u cjelinu i provjeravamo koliko smo ga dobro podučili, vježbe i igre
6. Pametan nam je chatbot – vrijeme je da dobije glas i stas – povezati ćemo njegov mozak sa virtualnim likom koji će nam moći i govoriti, i to je kraj ovog tečaja, ali i početak jedne velike avanture za naše učenike…
Predavanja i radionice su osmislili (a i voditi će ih) Benedikt Perak sa FFRI i Damir Medved iz udruge Bez granica.
Počinjemo danas 22.2.2022 u 18:00 u prostorijama Društvenog centra Drenova, dolaze nam djeca iz osnovne škole Fran Franković.
Na današnji dan 1849. godine rodio se hrvatski profesor, pedagog i autor prve hrvatske početnice Fran Franković. Bio je predsjednik Narodne čitaonice u Rijeci, idejni je začetnik i jedan od osnivača Pučke čitaonice Drenova.
Danas je dan osnovne škole Fran Franković pa su učenici trećih i četvrtih razreda sa svojim učiteljicama obišli Zavičajni muzej Drenove koji djeluje u sklopu Društvenog centra Drenova.
Od voditeljice projekta Davorke Medved naučili su najvažnija postignuća ne samo Frana Frankovića već i ostalih zaslužnih drenovčana kao što su Ivo Grohovac i Ivan Cvetko. Slušali su priče o povijesti zgrade na granici i ukratko kako je izgledao život 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća.
Predsjednica udruge Dren, Vesna Lukanović pričala im je o drenu i drenovskom čakavskom govoru. Isto tako na upit učenika pročitala im je priču o drenu iz slikovnice i bojanke koju su uz pomoć učiteljica osmislile, napisale i oslikale nekadašnje učenice škole.
Nakon obilaska Zavičajnog muzeja, u dvorištu DCD-a, voditeljica centra Kristina Babić učenike je počastila sokom od drena kojeg je napravio za tu prigodu umjetnik i zaljubljenik u prirodu slikar Tihomir Ivančan. Vrlo strpljivo i zanimljivo objasnio je i pokazao učenicima kako se slika na staklu. Svi učenici koji su bili zainteresirani mogli su i sami crtati na staklu uz budno oko i savjete našeg umjetnika.
Vrijeme druženja brzo je proletjelo kako učenicima i učiteljicama tako i nama u Društvenom centru Drenova.
