Oznaka: 2025

Kategorije
Aktualno

Edukativna šetnja do Stare škole na Cvetkovom trgu

Edukativna šetnja Stara škola na Drenovi

U srijedu 12. studenog 2025. učenici trećih razreda OŠ Fran Franković i njihove učiteljice sudjelovali su u edukativnoj šetnji do Stare škole na Cvetkovom trgu čiju je povijest, prilagođenu djeci mlađih razreda, ispričala članice Udruge Bez granica, Kristina Babić.

Nakon pozdrava učenicima i učiteljicama edukacija je započela s kratkim uvodom u povijest Cvetkovog trga koji je u prošlom stoljeću bio jezgra Drenove, mjesto gdje se okupljala zajednica što se još uvijek nije promijenilo.

Drenova ima zanimljivu povijest školstva, a pogotovo je zanimljiva činjenica da su se na Drenovi nalazile 3 škole na 4 lokacije. Prva, najstarija škola koja je tema ove edukacije nalazi se na Cvetkovom trgu, druga je počela sa radom nakon razgraničenja 1924. godine u rodnoj kući Frana Frankovića da bi se 1930. godine sagradila nova škola na Gornjoj Drenovi na predjelu Tunić gdje su se učenici preselili i nastavili školovanje sve do 1943. godine kada je škola zapaljena od strane Nijemaca. Treća škola je sadašnja Fran Franković, škola sa najljepšim pogledom u gradu.

Prva, kako je stanovnici Drenove još uvijek nazivaju “Stara škola” izgradila se uz crkvu BDM Karmelske na današnjem Cvetkovom trgu 1852. godine, a službeno se nazivala Prva pučka učiona na Drenovi. Ova škola mijenjala je naziv još tri puta. Zvala se još i Civica scuola popolare di 3 classi, pa R. Franchetti i na kraju Državna narodna osnovna škola u Drenovi.

1852. godine je sagrađen sjeverozapadni dio katnice sa jednom učionicom i jednim stanom za učitelja koji je sadržavao dvije sobe, sobicu, kuhinju i potkrovlje. Škola je bila trogodišnja, a prvi upravitelj je bio Ivan Cvetko čijom je zaslugom i zalaganjem kod tadašnjih vlasti škola i sagrađena. Prvi učitelj bio je Franjo Kukuljan koji je u školi proveo 22 godine podučavajući djecu.

Prvi razred imao je 42 učenika – 29 dječaka i 13 djevojčica u dobi od 5 do 13 godina. Imenik se sastojao osim imena i prezimena učenika sa sljedećim podacima: vjeroispovijest, godište, ime i zanimanje roditelja, kada je počeo pohađati školu, izostanci i uzroci izostajanja iz škole gdje su najčešći bili bolest, ružno vrijeme, domaći poslovi i glavobolja.

Tada nije bilo nikakvog prijevoza i sve se obavljalo pješke. Djeca su išla pješke u školu po suncu, kiši, buri i snijegu u vrlo lošoj obući i po tlu koje nije bilo asfaltirano. Mnogi su u toplije vrijeme dolazili i bosi u školu. Dobili su i objašnjenje kakav je bio život tadašnjih ljudi, zašto su se u ranu zoru ustajali, što su sve radili preko dana i zašto nije bilo previše vremena za odmor.

Na upit djeci što su njihovi najčešći razlozi izostanaka iz škole odgovorili su, kao i njihove učiteljice, jednoglasno – glavobolja! Također im je upućeno pitanje koliko predmeta imaju u školi – a odgovor je bio devet, isto kao što su imala i djeca u Staroj školi 1852. godine. Predmeti su bili: vjeronauk, poznavanje slova i slovkanje, čitanje, pisanje, glavnoračunstvo, cifroračunstvo, naričanje, slovnica hervatska i pismovnik. Ocjenjivalo se i ponašanje kao jako dobro i dobro. Ocjene su glasile: jako dobro, dobro, srednje, podobro i slabo. Isto kao i u današnje vrijeme pet opisnih ocjena što smo zajedno sa djecom utvrdili.

1858. godine tj. 6 godina kasnije u prvom razredu učilo se: temelji nauka vjere, ilirski jezik – počeci čitanja i vježbanje pameti, temelji računanja i početni temelji pisanja. U drugom i trećem razredu učio se: nauk vjere, ilirski jezik – čitanje slovnica, pravopis, vježbanje pameti II, usmeni i pismeni izrazi misli III, talijanski jezik, računstvo i lijepopis. Učilo se i pisalo na hrvatskom jeziku jer je Rijeka tada bila u sastavu Banovine Hrvatske.

1868. godine (10 godina kasnije) učitelj Franjo Kukuljan mijenja naziv ilirski u hrvatski pa se te godine u prvom razredu uči još i stvarna obuka, a u II i III razredu zemljopis i povijest, prirodopis i prirodoslovlje.

1872. godine Drenova je tada bila podopćina Rijeke, a 20 godina nakon izgradnje škole i učenja na hrvatskom jeziku, polako se uvodi promjena u vladavini Ugarske tj. Mađarske. Sve administrativne knjige pa i matična knjiga vode se na talijanskom jeziku, a škola mijenja naziv u Civica scuola popolare di 3 classi. Nastava se i dalje održava na hrvatskom jeziku što je sve teže održavati.

1889. godine što je 15 godina kasnije broj učenika je sa učestalih 40 do 50 porastao na 129 pa škola postaje petorazredna, a 1899. godine školu pohađa 146 učenika i škola postaje šestorazredna.

1900. godine ukinut je hrvatski kao nastavni jezik te se uvodi talijanski. Učitelj Franjo Kukuljan odlazi u mirovinu, a dolazi Giovanni Mahla rodom Nijemac, ali je podržavao i zalagao se za Talijane. Nastava počinje na talijanskom jeziku, hrvatski ostaje kao predmet, a jedino se vjeronauk i Biblija uče na hrvatskom jeziku.

Kristina Babić je pitala djecu kako bi se osjećali da im učiteljice jedno jutro dođu na nastavu i počnu predavati gradivo na njima nepoznatom jeziku i neka pokušaju zamisliti kako je bilo tadašnjoj djeci pohađati nastavu. Djeca su zaista nekoliko trenutaka razmišljala, a odgovora je bilo raznih: teško, ne znam, joj, neki nisu rekli ništa, malo je bilo i slijeganja ramenima.

1911. godine dolazi župnik Mate Polić i zalaže se za dogradnju škole koja sada ima 170 učenika. Dogradnja istočnog dijela škole započela je u veljači 1913. godine, a skroz je završena u listopadu tako da su djeca počela nastavu 1. rujna u još nedovršenoj školi. Župnik traži od mjesnih vlasti da se hrvatski jezik vrati u školu, traži pomoć da se osnuju razredna odjeljenja sa nastavom na hrvatskom jeziku, a s obzirom da je stanovništvo vrlo siromašno predlaže da se djeci daju besplatno knjige, moli da se nabave ploče i školske klupe za učionicu, da se nabavi grijanje za stan učiteljice.

Djecu iz OŠ F. Franković se pitalo što misle kako su se učenici grijali u školi? Na čemu su pisali i čime? Iz čega su učili i kako su izgledala učenička pomagala? Bilo je raznih odgovora, neki su bili vrlo blizu povijesnoj činjenici, a neki su nas i nasmijali.

U Rijeku 1919. godine dolazi na vlast D’Annunzio, talijanski pjesnik i veteran koji je na prepad osvojio grad i odmah je počeo sa protjerivanjem sve koji su se opirali talijanskoj vlasti pa je župnik Mate Polić morao pobjeći jer mu se zamjeralo što je održavao mise na hrvatskom jeziku i blagoslov škole (1913. godine) koji je također obavio na hrvatskom jeziku. Te 1919. godine u školi radi učitelj Fran Segnan, talijanaš rodom s Drenove, a djeca se u školi bune jer ih na svečanostima kite sa talijanskim zastavama što im se nije svidjelo, iako su ih stalno podmićivali kolačima i bombonima. Djeca iz OŠ F. Franković poslušala su priču o djevojčici Mariji Francetić koja je ljutito strgnula talijansku zastavu sa svoje košuljice, a za taj hrabri čin joj je pjesnik Viktor Car Emin napisao pjesmu zahvale.

Od 1921. do 1923. godine nastava se održava isključivo na talijanskom jeziku, hrvatski je samo predmet, jedino se na hrvatskom uči vjeronauk i Biblija što znači da generacije djece već 23 godine slušaju nastavu na talijanskom jeziku.

1924. godine Drenova je podijeljena na Gornju Drenovu koja je pripala tadašnjoj Jugoslaviji te na Donju Drenovu koja je pripala Italiji. Škola je petogodišnja i još jednom mijenja naziv u Scuola elementare Italiana R. Franchetti di Drenova.

1943. godine Italija je kapitulirala i povukla se iz naših krajeva, a u školu se uselila Njemačka vojska te je rad onemogućen.

1945. godine nakon oslobođenja, djeca s Gornje i Donje Drenove krenula su 26. lipnja zajedno na nastavu u ovoj Staroj školi koja 1947. godine više nije nosila talijansko ime već se zvala Državna narodna osnovna škola u Drenovi. Škola je četverorazredna, a pohađa je 83 djece.

Škola se polako razvija, uređuje se zgrada, popravljen je krov i postavljeni su dvostruki prozori, uveden je vodovod i uređene sanitarije, učenici pošumljavaju okolicu škole, sade cvijeće i čiste okoliš škole. Ovdje smo zaključili da je to zajedničko sa aktivnostima učenika današnje škole Fran Franković.

U školu 1950. godine dolazi učiteljica Dragica Filipović koja ostaje u toj školi sve do mirovine, a kasnije joj se pridružuje i učitelj Božo Črnjar koji se jako trude i zalažu za poboljšanje škole i uvjeta učenja. Razvijanjem Drenove i izgradnjom naselja i škola stalno raste po broju učenika, čak je dograđena dvorana za tjelesni koja se na kraju preuredila u učionice.

1985. godine školu pohađa 526 učenika od 1 do 4 razreda, a starije djece s Drenove koja pohađaju nastavu u OŠ Kozala ima 398 što je značajan broj za obje škole. Zaključak je da je škola premala za toliko djece i da je na Drenovi potrebno sagraditi novu školu. U listopadu 1986. godine započinje gradnja škole koja je dovršena 1987. godine i dobila ime Fran Franković.

Na Drenovi se povijest ponavlja jer koliko znamo OŠ Fran Franković je jedina škola u Rijeci koja ima nastavu u dvije smjene, što znači da je i ova sadašnja škola premala za sve učenike.

Na kraju ove povijesne edukacije Kristina je zapitala djecu iz OŠ Fran Franković što misle kakav je to bio predmet “vježbanje pameti”? Bilo je opet raznih odgovora, a neki su nas zaista od srca nasmijali. Zatim ih je zapitala što im se najviše svidjelo u priči o Staroj školi? Odgovori su bili najčešće predmeti koje su učili, priča o djevojčici Mariji Francetić, a posebno je bio sjajan odgovor – SVE!

Kristina Babić, suradnica na projektima iz Udruge Bez granica zahvaljuje djeci trećih razreda OŠ Fran Franković i njihovim učiteljicama Nikolini Karamarko, Brigitti Janeš Reš i Anamariji Uremović na suradnji i strpljenju. Djeca su gotovo 40 minuta slušala priču i aktivno sudjelovala u razgovoru i odgovaranju na pitanja.

Vidimo se uskoro na sljedećoj edukativnoj šetnji kod škole Fran Franković.

Edukativne tematske šetnje dio su programa Kultura u prigradu 25 koji sufinancira Grad Rijeka

Kategorije
Aktualno

Čitateljski klub Drenova na druženju u Zavičajnom muzeju Drenove

Zavičajni muzej Drenove - Čitateljski klub Drenova - Igor Beleš

U Mjesecu hrvatske knjige, točno na Dan hrvatskih knjižnica, Čitateljski klub Drenova proslavio je dvadesetu obljetnicu

U utorak 11. studenog u 18 sati na Dan hrvatskih knjižnica Čitateljski klub Drenova odlučio je proslaviti svoju dvadesetu obljetnicu kluba uz sjajnog gosta Igora Beleša, autora romana Listanje kupusa u Zavičajnom muzeju Drenove.

Članovi čitateljskog kluba Drenova rado kažu da već 20 godina rastu kroz knjige, a iako su se članovi promijenili, kao i predsjednica kluba, ona nit vodilja – čitam i postojim je ostala i za buduće generacije. Čitateljski klub se sastaje drugog utorka u mjesecu u GKR – ogranak Drenova. Ovo je najudaljenija knjižnica od centra grada, na najvećoj nadmorskoj visini i u najzelenijem mjesnom odboru koji se naziva i “pluća grada”. Svježi zrak i udaljenost od gradske vreve djeluje terapeutski kao bijeg od užurbane svakodnevnice. Možda su zato članice tako inspirirane, vesele i simpatične. Ili je jednostavno takva ekipa gore na Drenovi. Vjerojatno sve pomalo. Članice napominju da se osim razgovora o knjigama znaju uputiti u kazalište i kino pogledati adaptaciju neke knjige, koji put odu i na izlet, a ljeti se vole sastajati kod svoje članice Božane.

Na ovom susretu razgovaralo se o počecima i ljudima koji su se prvi okupljali na čitateljskim večerima. Kroz priče i sjećanja moglo se zaključiti da je jedna mala ideja prerasla u tradiciju koja traje već dvadeset godina na što su svi zajedno jako ponosni.

Gost na proslavi ove hvalevrijedne obljetnice bio je Igor Beleš, koji je odrastao u Borovu naselju, za vrijeme rata živio je neko vrijeme u Švicarskoj, zatim se doselio u Crikvenicu, a trenutno živi i radi u Rijeci. Pažnju kritike i čitateljstva privukao je romanom Listanje kupusa za kojeg je dobio nagradu “Fran Galović” za najbolje objavljeno književno djelo hrvatskih pisaca na temu zavičaja i/ili identiteta te priznanje “Krunoslav Sukić” za knjigu godine 2022./2023. koje se dodjeljuje za osobit doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka te dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra.

Listanje kupusa je zaista sjajan roman o pet prijatelja tj. o četiri dječaka i jednoj djevojčici koji na početku rata u Borovom naselju traže nestale prijatelje iz školskih klupa. Djeca kreću u detektivsku potragu nesvjesna situacije oko sebe, svojeg nacionalnog identiteta i ne razumiju zašto njihovi školski prijatelji nestaju preko noći, a u učionici ostaju samo prazne stolice. Ovaj roman priča je autora koji je i sam odrastao u Borovom naselju u to vrijeme, a čije djetinjstvo prekida rat 1991. godine.

Članice Čitateljskog kluba Drenova zamolile su autora da im pojasni glavne likove iz romana i koliko su stvarni, situaciju kakva je bila sa barikadama na kojima su se za prolazak morali legitimirati i kako je to on sve to kao dječak doživio. Isto je jedno od pitanja bilo i da li je ikada uspio popuniti stolice sa osobama koje su “nestale”.

Igor Beleš je na svoj iskreni, pomalo dječački način ispričao sve o glavnim likovima, o svojoj prvoj i drugoj simpatiji, o osjećaju koji ga je obuzeo kada je prvi put čuo pucnjeve i trenutak kada je u Švicarskoj shvatio da je njegovo djetinjstvo zauvijek prekinuto i da više ništa neće biti kao prije. Članice i gosti su sa osmjehom i olakšanjem poslušali kako je proteklo ponovno okupljanje i “popunjavanje” stolica sa gotovo svima koji su tada “nestali”, čak im se na tom susretu pridružio i razrednik.

Članice su sa autorom i publikom podijelile svoje viđenje romana uz napomenu da je u jednom trenutku bilo jako teško nabaviti knjigu. Svaka članica je imala svoj dio romana koji ih je dotaknuo i pokrenuo osjećaje te probudio neka sjećanja iz prošlosti sa sličnom tematikom.

Na kraju razgovora Igor Beleš pokazao je prisutnima vrlo simpatičnu demonstraciju svojeg ručnog rada – “strip rekordera” kojega je napravio od bijele Borovo kutije s prorezom na sredini i plavim flomasterom nacrtanim upravljačkim tipkama te natpisom VHS. Način izrade strip rekordera je iz knjige čitala predsjednica Čitateljskog kluba Drenova, Danijela Brusić.

Zatim je uslijedilo i darivanje simpatičnog autora s bijelom Borovo kutijom u kojoj su se nalazili stripovi i naravno pismo zahvale Čitateljskog kluba Drenova. Igor Beleš je s osmijehom zahvalio na poklonu i posveti te još jednom čestitao veliku 20-tu obljetnicu. Zadovoljstvo ovom proslavom i susretom s književnikom bilo je obostrano uz zaključak da je ovaj prostor Društvenog centra Drenova u sklopu kojeg se nalazi Zavičajni muzej Drenove pravo mjesto za ovakve susrete.

Nakon službenog dijela u ugodnoj atmosferi Zavičajnog muzeja Drenove domaćini i gosti nastavili su se družili uz razgovor i fine zalogaje koje su pripremile članice Čitateljskog kluba Drenova.

Kategorije
Aktualno

O drenu se uči od malih nogu

Dječji vrtić Maestral - Dani drenjule 2025

Dani drenjule 2025. Udruga Bez granica zaokružila je posjetom Dječjem vrtiću Maestral

U srijedu 15. listopada članice Udruge Bez granica, sekcije Dren imale su priliku posjetiti vrtić Maestral – mješovita vrtić 1 – grupa Ježići.

Dječji vrtić Maestral dio je projekta “Mali čuvari velikih gradova”, cjelogodišnji ekološki projekt umrežavanja vrtića u Hrvatskoj. Organizator je Dječji vrtić “Leptir” iz Sesveta (Grad Zagreb). Važnost projekta je u tome što se djecu upoznaje s njihovim mjestima, gradovima, tradicijom i poviješću, daje se važnost procesu očuvanja materijalne i nematerijalne baštine te ih se senzibilizira za daljnje prenošenje raznolikih “vrijednosti” koje predstavljaju kraj u kojem djeca žive i odrastaju. Djeci treba pokušati približiti tradiciju, običaje i kulturu vezanu uz zavičaj-grad u kojem žive. Integriranje takvih aktivnosti u dječji vrtić ima ključnu ulogu u oblikovanju budućih generacija i čuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa. Djeca to vole i prepoznaju kao nešto što je prisutno u njihovoj obitelji i okolini, a ujedno predstavlja i njihov identitet – poruka je ovog projekta.

Udruga Bez granica koja u svom radu povezuje brigu o očuvanju kulturno-povijesne baštine odazvala se pozivu da vrtićkoj djeci predstavi Drenovu i biljku po kojoj je ovo naselje dobilo ime. Vesna Lukanović zadužena za sekciju Dren i voditeljica manifestacije Dani drenjule 2025. pripremila je materijale primjerene za djecu vrtićke dobi.

Djeca dobi od 3 do 6 godina veselo su pozdravila tete iz Udruge Bez granica koje su im došle u posjet. Teta Vesna i teta Kristina koju su kasnije djeca zvala Kiki sa zanimanjem su pratili što su im tete donijele i što će im ispričati. Kao poklon donijele su marmeladu i sirup od drenjula, fanzin drenjule i jednu slikovnicu sa pričom.

Nakon upoznavanja teta Vesna je pitala koliko imaju godina, a zatim ih je pitala što misle koliko ona ima godina? Bila je ugodno iznenađena njihovim brojkama kao što su 19, 20 i 29 godina.

Djeca su sjela u krug, a teta Vesna na malu stolicu pa im je najprije ispričala kako je Drenova dobila ime i kakva je to biljka dren. Pokazala je nekoliko slika sa plakata da djeca dobiju dojam kako izgleda biljka kada cvjeta i kako izgleda kada daje plodove.

Zatim je pročitala Priču jednog drena koju je napisala tadašnja učenica OŠ Fran Franković, Lucija Žužić. U priči su glavni likovi djevojčica Marija i staro stablo drena, a slikovnica je ilustrirana crno-bijelim crtežima koje djeca mogu sama obojati. Na stranicama je priča tiskana na književnom jeziku kao i na čakavskom. Nakon zanimljive priče koju je teta Vesna malo prilagodila djeci mlađeg uzrasta došlo je vrijeme za kušanje marmelade od drenjula.

Djeca su od svoje vrtićke tete Ivane dobila štapiće, a teta Kiki je staklenku držala i pitala za dojmove. Nekome je bila kisela, nekome slatka, neki nisu rekli ništa, a neki su se vraćali i više puta kušati. Naravno, uvijek sa novim štapićem. Da doživljaj bude još bolji teta Vesna i teta Kiki donijele su i sirup od drenjula od kojeg je teta Ivana napravila sok koji je dobro došao kao osvježenje nakon pažljivog slušanja o drenu i Drenovi.

Uz priču i okuse drevne biljke dren po kojoj je Drenova dobila ime došao je kraj ovom veselom druženju.

Djeca su tetama iz Udruge Bez granica sekcije Dren poklonila veliku zahvalnicu koju su uz pomoć tete Ivane nacrtali i zalijepili, a kao bonus dobile su od jedne djevojčice posebnu zahvalnicu. Teta Ivana i djeca ispratili su članice Udruge Bez granica veselim pozdravima, osmjesima i zagrljajima uz želje da dođu opet. Pa tko bi odolio takvom pozivu, naravno da ćemo doći sa nekim novim pričama i slasticama, poručile su.

Kategorije
Aktualno

Dan marmelada na Drenovi

Dani drenjule 2025

Na središnjem događanju Dana drenjule 2025. fokus je bio na marmeladama od jesenskih plodova

U subotu 11. listopada održan je središnji dio već tradicionalne manifestacije Dani drenjule. Organizatori ovog događanja, Udruga Bez granica, napravila je smotru marmelada tj. natjecanje za najbolju marmeladu. Prijave natjecatelja s marmeladama bile su na dan manifestacije između 13 i 14 sati, a pojedini natjecatelji donijeli su više od jedne tako da nije bilo lako odabrati koja će ući u natjecanje.

Voditeljica manifestacije Vesna Lukanović započela je događanje točno u podne s kuhanjem marmelade od drenjula. Posjetitelji su uživo mogli vidjeti postupak – od omekšavanja smrznutih drenjula do usitnjavanja štapnim mikserom, cijeđenja i pasiranja, te šećerenja i ukuhavanja. Publika je rado sudjelovala u miješanju i kušanju, a tražio se i sok od drenjula. Vesna Lukanović iskoristila dio ploda oko koštica i same koštice za kuhanje sirupa od kojeg se kasnije pravio sok.

Posjetiteljica pomaže u kuhanju

U 13 sati Alenka Brletić održala je zanimljivu radionicu izrade beskvasnog kruha. Puno pitanja se postavljalo oko startera za kruh koji služi umjesto kvasca, način na koji se izrađuje, u kojoj količini se koristi i kako ga treba čuvati. Alenka Brletić je strpljivo i detaljno pojasnila kako se pravi starter, kako se mijesi kruh, koje posude ili košarice trebaju za dizanje tijesta, kako se pohranjuje te kako i na kojoj temperaturi se kruh peče.

Alenka Brletić – radionica izrade beskvasnog kruha

Donijela je nekoliko primjera već pečenog kruha od različitih vrsta brašna i dodataka kao što je npr. kruh sa brašnom, medom i mlijekom. Nakon predavanja posjetitelji su kušali sve vrste kruha koje je pripremila i svi su ubrzo nestali sa stola što nam govori da je kruh bio zanimljiv i ukusan.

Kruh od različitih sastojaka – bez kvasca

U 14 sati Radmila Rakas prof. sa svojom Vrtlarskom sekcijom 60+ Gradskog društva Crvenog križa Opatija donijela je autohtono sjemenje i sobno bilje koje je poslije predavanja podijelila zainteresiranima kao i svoje znanje.

Radmila Rakas prof. u razgovoru sa posjetiteljima

Zanimljivo, a prije svega poučno predavanje naziva Sakupljanje sjemena kao alat promjene potaklo je mnoga pitanja o budućnosti uzgoja hrane. Posjetitelji su zaključili da bi ovakvih predavanja trebalo biti više radi osvještavanja ljudi i promoviranja potrebe za očuvanjem originalnog, autohtonog sjemena.

Štand Vrtlarske sekcije 60+ Gradske organizacije Crvenog križa Opatija

U 15 sati organizatori su prijavljene marmelade postavili na centralni stol, a žiri je sve prijavljene marmelade kušao, zapisivao dojmove i ocjenjivao od. Jednoglasno je najboljom proglašena marmelada gđe Martine Ćubelić od kupina i jagoda, drugo mjesto je osvojila marmelada od dunje gđe Jasne Domić Stanić, a treće mjesto marmelada od cibura maestre Nene Srebovt. Nakon stručnog žirija marmelade su kušali i posjetitelji, a pobijedila je marmelada od hokaido tikve gđe Tamare Turić.

Pobjednička marmelada i nagrada

Hvala svima koji su donijeli marmelade za natjecanje i one koje su se dodijelile kao nagrade.

Na manifestaciji proizvode od drenjule za prodaju izložili su Pavle i Željka Egredžija iz OPG-a E-KOS iz Kostrene koji se već dugo godina bave ovim poslom, a ujedno su bili i dio žirija.

OPG E-KOS iz Kostrene

Za glazbeni dio događanja pobrinuo se duo Boris i Nataša koji su svirali i pjevali domaće pjesme i poznate evergrine. Posjetitelji su pjevali, kušali marmelade i beskvasni kruh, probali sok od drenjule, a neki su se prihvatili i gitare.

Duo Boris i Nataša – gitara i klavijature i raspjevana publika

Uz odlične vibracije, zanimljive radionice i predavanja te majstorske marmelade posjetitelji su uživali u programu i u zaista predivnom vremenu. Vidimo se i sljedeće godine, poručili su.

Manifestaciju sufinancira Primorsko-goranska županija

Kategorije
Aktualno

Kuhanje je zabavno na Danima drenjule

Dani drenjule 2025 u OŠ Fran Franković

Kako se pravi marmelada od drenjule i zašto se kaže “budi zdrav kao dren”

U petak, 10. listopada u sklopu Dana drenjule 2025. koje organizira Udruga Bez granica, prvašići OŠ Fran Franković učili su o stablu i plodu drena te kako se priprema marmelada i sirup od drenjule.

Vesna Lukanović voditeljica manifestacije u suradnji sa učiteljicama prvih razreda pokazala je uživo kako se priprema i kuha marmelada od drenjule. Ispričala je kako i gdje je drenjule ubrala, kako ih je spremila i kako pripremila za kuhanje. Istaknula je da su drenjule vrlo zdrave, pune vitamina, pogotovo uz dodatak i nekog drugog voća kao što su šljive ili jabuke.

Kuhala je u učionici ispred djece koja su sa zanimanjem slušala i postavljala pitanja, a neka djeca su podijelili svoje znanje o marmeladama koje su pripremale njihove none i roditelji.

Vesna Lukanović donijela je zdjelicu plodova drenjule da djeca probaju i pomirišu kako izgleda plod kada je zreo i spreman za konzumiranje ili pripremanje marmelada, sirupa, čajeva i likera.

Drenjule je sačuvala nakon branja tako što ih je zamrznula u zamrzivaču, a prije kuhanja ih je malo pustila na sobnoj temperaturi da omekšaju. Zatim ih je stavila u lonac u koji je dodala vode toliko da pokrije drenjule te ih je neko vrijeme kuhala dok nisu omekšale za sljedeći korak.

Zanimljivo je bilo gledati kako se sa štapnim mikserom pulpa usitnjava što je također priprema da se marmelada prije zgusne i da dobije glatku teksturu.

Kako se nakon usitnjavanja ploda malo podrobi i koštica treba smjesu procijediti da ostane samo pulpa koja se može još malo propasirati.

Teta Vesna objasnila je koliko se šećera stavlja u usitnjenu i propasiranu drenjulu, a za miješanje marmelade donijela je kuhaču napravljenu od stabla drena koje je vrlo snažno i izdržljivo. Ispričala je djeci da su nekada u prošlosti ljudi od stabla drena pravili drške za ratarske alate kojima su obrađivali njive.

Osim toga donijela je malo ukuhanih šljiva i jabuka koje je dodala u drenjule da se ubrza proces kuhanja i zgušnjavanja.

Dok se marmelada kuhala i lijepo mirisala učiteljice su djeci dale zadatak da izrežu sličice sa drenjulama, pobroje ih i zalijepe na zadane brojeve, a ako su sve točno uradili dobili su sliku dječaka i djevojčice kako beru drenjule koju je trebalo još i obojati.

Za drugi zadatak djeca su dobila naputak da mogu sami osmisliti i nacrtati motiv naljepnice koje će druge godine zalijepiti na staklenke marmelade od drenjule.

Dok se marmelada lagano kuhala djeca su dobila priliku da svatko od njih uz tetu Vesnu malo promiješa marmeladu i tako doprinese zajedničkom kuhanju.

Kad je marmelada postigla željenu gustoću teta Kristina je već pripremljene staklenke napunila finom i mirišljavom marmeladom od drenjula i dobro ih zatvorila.

Posebno veselje za djecu, učiteljice te članice Udruge Bez granica tetu Vesnu i tetu Kristinu bilo je kušanje marmelade sa grabilice (kutlače, šeflje, kaciole) i zadovoljno mljackanje ovih simpatičnih prvašića.

Rekli su da je marmelada: odlična, jako dobra, super, za 5, mogu probati još, evo mene opet jer mi je jako fina marmelada i sl.

Na kraju je učiteljica pozvala dobrovoljce da počiste učionicu, a vidjelo se da djeca to redovito rade jer su brzo donijeli metle i vrlo dobro pomeli papiriće sa poda. Bravo!

Teta Vesna i teta Kristina iz Udruge Bez granica izrazile su zadovoljstvo što su mogle kuhati prvašićima i što su djeca bila zaista sjajna. Učiteljicama i školskim kuharicama zahvalile su na pomoći i suradnji kao i ravnatelju koji je kratko navratio da svih pozdravi i pogleda kako napreduje kuhanje.

Svima je bilo zabavno i poučno druženje, a zaključak je da se marmelada kuha i sljedeće godine. Do tada budite zdravi kao dren!

Kategorije
Aktualno

Dani drenjule 2025

najava manifestacije Dani drenjule 2025

Središnja manifestacija Dana drenjule ove godine održat će se 11. listopada od 12 do 18 sati u Zavičajnom muzeju Drenove

Već tradicionalno voditeljica manifestacije Vesna Lukanović u suradnji s OŠ Fran Franković u petak 10. listopada u prostoru škole održat će za učenike prvih razreda sat pripreme i kuhanja marmelade od drenjula. Svake godine članice Udruge Bez granica raduje posjet školi i druženje sa djecom koja na ovaj zanimljivi način upoznaju ovu autohtonu biljku. Uz kuhanje i naravno kušanje marmelade i slastica djeca će saznati o zdravim svojstvima ove biljke koju mnogi imaju u svojim vrtovima na Drenovi.

U subotu 11. listopada u Zavičajnom muzeju Drenove u prostoru Društvenog centra Drenova na adresi Drenovski put 138a, održat će se smotra marmelade tj. natjecanje za najbolju drenovsku domaću marmeladu.

Fotografija iz arhive Udruge Bez granica

Ove godine organizirat će se mala smotra domaćih marmelada. Ovim putem Udruga Bez granica poziva da se uključe svi entuzijasti koji vole kuhati marmelade, a koji će imati priliku donijeti svoje teglice na ocjenjivanje stručnog žirija. Žiri će biti sastavljen isključivo od nona i nonića sa dugogodišnjim iskustvom kuhanja marmelada.

Pravila natjecanje su: marmelada mora biti domaća, bez aditiva (umjetnih sastojaka), izrađena od jesenskih plodova (drenjule, šljiva, šipka, jabuke, dunje itd… ili mješavine nekoliko plodova), a treba biti prezentirana u staklenci. Za sve ostale materijale pobrinut će se organizatori. Prijave su na dan manifestacije 11. listopada od 13 do 14 sati.

Glavna nagrada za natjecatelje u kategoriji Majstor ili Majstorica marmelade je organizirani odlazak na Advent u Zagreb za jednu osobu s agencijom Fiume Tours iz Rijeke koja je sponzor ove nagrade.

Već u 12 sati započinju pripreme za kuhanje marmelade od drenjula. Vesna Lukanović napravit će radionicu kako treba pripremiti drenjule i kako ih treba skuhati da se dobije fina marmelada.

Fotografija iz arhive Udruge Bez granica

U 13 sati Alenka Brletić održat će radionicu izrade beskvasnog kruha pa posjetitelji mogu saznati sve korake, od odabira tijesta, miješanja te savjeta oko pečenja takvog kruha.

pixabay photo

U 14 sati poslušajte predavanje Radmile Rakas prof. na temu “Sakupljanje sjemena kao alat promjene”. Vrtlarska sekcija Kluba 60+ Gradskog društva Crvenog križa Opatija dijelit će autohtono sjemenje i sobno bilje.

Fotografija iz arhive Udruge Bez granica

U 15 sati žiri će kušati marmelade, ocijeniti ih i dodijeliti nagrade.

Na manifestaciji svoje proizvode od drenjule za prodaju izložit će OPG E-KOS iz Kostrene, vlasnika Željke i Pavla Egredžije.

Fotografija iz arhive Udruge Bez granica

Za glazbeni dio programa pobrinut će se duo Nataša i Boris na klavijaturama i gitari. Ovaj duo ima raznolik repertoar pa dobra zabava neće izostati sve do 18 sati kada će završiti službeni dio programa.

Na sve radionice i natjecanje u marmeladama ulaz je slobodan!

Sponzor glavne nagrade je agencija Fiume Tours iz Rijeke.

Manifestaciju sufinancira Primorsko-goranska županija.

Kategorije
Aktualno

Pjesma i druženje na Svečanoj sjednici MO Drenova

Svečana sjednica mo Drenova

Ove godine Svečana sjednica MO Drenova bila je zaista posebna jer su se proslavile dvije velike obljetnice

U utorak 15. srpnja 2025. u 19:30 sati otvorena je Svečana sjednica MO Drenova, a nakon službenog dijela otvorene su dvije izložbe. Za Mješoviti pjevački zbor Drenova nastup na ovoj sjednici bio je od posebnog značenja jer je zbor ove godine, točnije 14. travnja obilježio 20 godina kontinuiranog rada. DVD Drenova proslavio je 40 godina rada i zalaganja u zajednici, a zbor je nekada bio usko povezan sa DVD-om.

Predsjednik MO Drenova Valter Štefan vodio je program Svečane sjednice, najavio goste i dobitnike zahvalnica za ovu godinu, najavio izložbu i pozvao MPZ Drenova da započne službeni dio prigodnom pjesmom Drenova, koja je autorsko djelo dugogodišnjeg pjevača zbora i koja je s godinama postala svojevrsna himna Drenove. Publika je pjesmu i izvedbu nagradila srdačnim aplauzom.

Predsjednik MO-a osvrnuo se na proteklu godinu i nabrojao aktivnosti kojih nije bilo malo, ali posebno zadovoljstvo za mještane Drenove je otvorenje Šumskog Dvora koje je vrlo brzo postalo omiljeno okupljalište obitelji sa Drenove, ali i ostalog dijela Rijeke.

Za 20 godina glazbenog rada i očuvanja kulturne i glazbene baštine MPZ Drenova dobio je Zahvalnicu koju dodjeljuje Vijeće MO Drenova za poseban doprinos zajednici. Zahvalnicu je u ime MPZ Drenova preuzela maestra Nedjeljka Srebovt, a prigodan poklon dodijelio je zamjenik gradonačelnice gospodin Vedran Vivoda.

Maestra je zahvalila na ovom lijepom priznanju, napomenula da je ponosna na svoj zbor i da će sa njima ostati još dugo godina. Aktualna predsjednica MPZ Drenova Kristina Babić obratila se prisutnima s kratkim osvrtom na prošlost, sadašnjost i budućnost zbora:

Danas obilježavamo 20 godina kontinuiranog rada Mješovitog pjevačkog zbora Drenova – glazbene priče koja je duboko utkana u identitet našeg kraja. No da bismo razumjeli današnji trenutak, moramo se vratiti unatrag – sve do 1914. godine kada se na Drenovi prvi put spominje pjevački zbor, pod okriljem Pučke čitaonice.

Zbor je kroz desetljeća prolazio kroz razna razdoblja – od ratnih prekida, zlatnih godina 70-ih i 80-ih, pa sve do raspada početkom Domovinskog rata. No pravi preporod dogodio se 2005. godine, točnije 14. travnja i to zahvaljujući potpori Dobrovoljnog vatrogasnog društva Drenova, na čelu s tadašnjim predsjednikom Ivom Oreškovićem. Tada je osnovan Pjevački zbor DVD Drenova, koji je već iste godine nastupio na Danima Drenove i održao prvi božićni koncert. Večeras su sa nama neki od članova tadašnjeg zbora i hvala im što su svojim prisustvom uveličali ovu prigodu.

Vodstvo maestra Vinka, a zatim i Zorana Badjuka, bilo je ključno u razvoju zbora, a posebnu živost donijela je i klapa Drenova. U prvih deset godina ostvareno je dvjestotinjak nastupa – od lokalnih manifestacija do gostovanja u Poreču i Grobniku. Zbor je tada zasluženo primio i priznanje Mjesnog odbora Drenova za izniman doprinos zajednici.

Godine 2017. zbor mijenja ime u Mješoviti pjevački zbor Drenova i prelazi pod okrilje udruge Bez granica koja mu daje novi vjetar u leđa, nastavljajući bogatu tradiciju pod vodstvom maestre Nedeljke Srebovt. Suradnje sa zborovima iz Klane, Veprinca, Viškova i Rijeke donijele su nova prijateljstva i zajedničke koncerte. Unatoč izazovima pandemije, zbor je ostao aktivan i predan radu zahvaljujući velikom strpljenju i zalaganju članova i članica zbora kao i maestre.

Danas, 2025. godine, zbor okuplja 25 stalnih članica i članova, ima vlastitu himnu Drenova i novu pjesmu Rijeko, brojne nastupe, više od 200 održanih proba te snažnu potporu Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, MO Drenova, i Župe BDM Karmelske.

Zbor nije samo skupina ljudi koja pjeva. Naša srca kucaju u ritmu nota, prijateljstva i zajedništva. Hvala svim članovima, voditeljima, ljubiteljima zbora i publici koji su svih ovih godina disali zajedno sa zborom. Neka i sljedećih 20 godina budu jednako zvonke, iskrene i dostojanstvene kao i ove koje danas slavimo.

DVD-u Drenova ovom prilikom čestitamo 40 godina predanog rada za dobrobit zajednice.

Mješoviti pjevački zbor imao je posebno zadovoljstvo predstaviti svojeg dugogodišnjeg člana zbora i autora dvije originalne pjesme koje je nesebično darovao svojem zboru, a to je Christian Grailach. Vijeće MO Drenova dodijelilo mu je Zahvalnicu za njegov doprinos zboru kroz autorski rad za pjesme Drenova i Rijeko koje će trajno ostati dio drenovskog glazbenog identiteta.

Ispred Mješovitog pjevačkog zbora predsjednica je s ponosom predstavila omiljenog, dugogodišnjeg člana zbora:

Poštovani,
Danas odajemo priznanje jednom posebnom čovjeku, dugogodišnjem članu Mješovitog pjevačkog zbora Drenova — čovjeku čija je ljubav prema glazbi, Drenovi i njezinoj povijesti ostavila dubok i trajan trag.
Naš dragi Kiko nije samo pjevač. On je istraživač, čuvar lokalne baštine i autor koji je pretočio svoju strast u riječi i glazbu koje su nas povezale i nadahnule.
Pjesmom „Drenova“, čiji je tekst sam napisao, a koju je uglazbio zajedno sa Spartakom Črnjarićem, darovao nam je skladbu koja je prerasla u svojevrsnu himnu našeg kraja.

Prošle godine, stvorio je i pjesmu „Rijeko“, čiji je tekst uz pomoć naše maestre također dobio glazbeni život — i time je naš zbor dobio još jednu originalnu, autorsku pjesmu.
Njegovo članstvo seže još u 2005. godinu, u vrijeme kada smo djelovali pod imenom Pjevački zbor DVD Drenova, a s istim je entuzijazmom sudjelovao i u radu klape Drenova, gdje se također istaknuo.
Danas možemo s ponosom reći da su njegove pjesme postale neizbrisiv dio našeg glazbenog identiteta.

Ponosni smo što je naš član, ponosni smo na njegova autorska djela i neizmjerno mu zahvalni.

Christian Grailach je vidljivo dirnut zahvalio svima na pažnji koju je dobio i Zahvalnici te prigodnom poklonu koji mu je u ime Grada Rijeke predao zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda. Skromni Kiko imao je potrebu napomenuti da je još jedan čovjek zaslužio zahvalnicu, osoba koja ga je uvijek podržavala i motivirala, a to je Damir Medved, predsjednik udruge Bez granica. Dugim aplauzom publika je podržala ovu lijepu podjelu zahvalnica.

MPZ Drenova otpjevao je drugu autorsku pjesmu Christiana Grailacha, a to je Rijeko koja se publici posebno svidjela te je dobila aplauz već nakon prvog refrena.

Predsjednik MO Drenova Valter Štefan program Svečane sjednice nastavio je predstavljanjem rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva Drenova kojima je predao zahvalnicu za 40 godina rada. Zahvalnicu je preuzeo zapovjednik DVD-a Davor Bolić koji je dobio i plaketu kao zaslužni građanin. Zapovjednik se zahvalio na priznanjima, osvrnuo na rad proteklih godina, na poteškoće sa kojima se svakodnevno susreću ali i zadovoljstvo služenja zajednici.

Kratak govor održao je i zamjenik gradonačelnice gospodin Vedran Vivoda te pozvao Drenovčice i Drenovčane na daljnju suradnju s Gradom čija su vrata širom otvorena za inicijative na dobrobit građana.

Upravo vi ste dokaz onoga što mjesni odbori mogu i trebaju biti. Vi najbolje znate što se događa u vašem kvartu i zato želimo da zajedno s nama određujete smjer njegova razvoja!

Prisutnima se obratila i ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu Dragica Fadljević koja je napomenula da je na toj funkciji već dugo godina i da je MO Drenova jedan od najboljih u Rijeci. Također je zahvalila Christianu Grailachu na mnoštu brojeva Drenovskog lista koje je uređivao i napisao, zahvalila je na odličnoj suradnji svih predsjednika MO Drenova te poželjela i dalje uspješan rad.

Aktualni predsjednik MO-a napomenuo je da je Drenova imala sreće jer je imala dobre predsjednike spremne na rad za dobrobit zajednice. Zahvalio je svima na lijepim riječima, a građanima na dolasku čime su uveličali ovu Svečanu sjednicu.

MPZ Drenova je za kraj nastupio sa pjesmom Život je lijep i time zaokružio službeni dio večeri.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda proglasio je otvorenje izložbe Likovnog društva Kvarner i učenika OŠ Fran Franković.

Uz zakusku posjetitelji su se još neko vrijeme družili u dobrom raspoloženju uz pjesmu, smijeh i razgovor.

Kategorije
Aktualno

Blagdan Gospe Karmelske

Župa BDM Karmelske

Svake godine ovaj blagdan svečano se obilježava u Župi Blažene Djevice Marije Karmelske na Drenovi

Dana 16. srpnja Katolička Crkva slavi blagdan Gospe Karmelske, duboko ukorijenjen u kršćansku tradiciju i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji. Ovaj blagdan posebno je posvećen Mariji kao zaštitnici karmelskoga reda koji je svoje duhovne temelje postavio na brdu Karmel u Palestini, mjestu koje se u Svetom pismu spominje kao simbol Božje prisutnosti, plodnosti i milosti.
Na brdu Karmelu prorok Ilija snažno je zastupao vjeru u jedinoga Boga. U srednjem vijeku, duhovni nasljednici tih proroka – pustinjaci i redovnici – osnovali su Red Blažene Djevice Marije od Gore Karmela, poznat kao karmelićani. Njihova duhovnost temelji se na kontemplaciji, molitvi i potpunom predanju Bogu, slijedeći Marijin primjer poslušnosti i čistoće.

Fotografija preuzeta sa Laudato TV

Jedan od najsnažnijih simbola ovog reda je karmelski škapular – znak Marijine zaštite i ljubavi prema onima koji joj se s pouzdanjem utječu. Prema predaji, Blažena Djevica Marija ukazala se sv. Šimunu Stocku, jednom od poglavara karmelskog reda, predala mu škapular uz obećanje spasenja svima koji ga budu nosili s vjerom i pobožnošću. Ova pobožnost proširila se među pukom diljem svijeta i kroz stoljeća ostala živa sve do danas.

Kao i mnoge druge župe posvećene Gospi Karmelskoj i Župa Blažene Djevice Marije od Karmela na Drenovi osobito svečano slavi ovaj blagdan. Povijest ove župe seže u 1628. godinu, kada je obitelj Petrarolo podigla prvu kapelicu posvećenu Gospi Karmelskoj. Kasnije, zbog trošnosti te građevine, zalaganjem tadašnjeg župnika Ivana Cvetka kod civilnih i crkvenih vlasti odobrena je gradnja nove crkve, čiji je kamen temeljac blagoslovljen 10. svibnja 1847., a crkva je posvećena 24. rujna 1863. godine od strane senjsko-modruškog biskupa dr. Vjenceslava Šoića. Župa je kroz povijest rasla, a crkveni kompleks obnavljan i dograđivan. Godine 2006. završen je pastoralni centar, čime je zajednica dobila funkcionalan prostor za vjerske, kulturne i društvene aktivnosti.

Svake godine na blagdan 16. srpnja, u župnoj crkvi Gospe Karmelske na Drenovi održavaju se svečane svete mise, a slavlje se često produži kroz tjedan za Dane Drenove, manifestaciju koju organizira Mjesni odbor Drenova u suradnji s udrugama i župnom zajednicom.

Dani Drenove uključuju raznovrsne sadržaje: kreativne radionice, sportske igre, koncerte, izložbe i programe za djecu i odrasle, koji slave zajedništvo, kulturnu baštinu i lokalni identitet Drenove.
Tako se oko blagdana Gospe Karmelske povezuju duhovna dimenzija vjere i život žive zajednice – u znaku Marijine prisutnosti, molitve, pjesme i susreta.

Kategorije
Aktualno

Otvoren Centar za potporu energetskim projektima građana

Otvorenje centra za potporu energetskim projektima građana

One Stop Shop u Društvenom centru Drenova – Prvi iz projekta DISCOVER

U utorak 15. srpnja 2025. u 14:00 sati otvoren je Centar za potporu energetskim projektima građana (One Stop Shop – OSS) u Rijeci, na adresi Drenovski put 138A, adresi Društvenog centra Drenova. Prvi je to od planirana 4 OSS-a iz projekta DISCOVER. Također, to je prvi takav centar u Republici Hrvatskoj.

Ovom svečanom događanju prisustvovali su gotovo svi dionici hrvatskog dijela projekta DISCOVER kojeg u RH provodi Udruga Bez granica. Svoj interes iskazali su: Gradonačelnik Grada Delnica Igor Pleše, predstavnici Grada Kastva Krešimir Vidović i Renato Stanković, predstavnice Grada Opatije Astra Gasparini i Francesca Gržinić Kuljanac, predstavnica Hrvatske energetske regulatorne agencije Snježana Blagajac, predstavnici agencija PGŽ – PRIGODA i REA Kvarner Vedran Kružić i Sanjin Vraković, članovi Foruma energetskih zajednica, predstavnici akademske zajednice riječkog i zagrebačkog sveučilišta, predstavnici udruga, poduzetnici i građani.

Ploču na ulazu u Centar otkrili su Zamjenik Gradonačelnice Grada Rijeke gospodin Vedran Vivoda i predstavnik Primorsko-goranske županije gospodin Ljudevit Krpan.

Misija ovoga projekta je diljem Europe, poticati osnivanja energetskih projekata u zajednicama osnažiti građane i druge dionike te mobilizirati znatna ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Ciljevi su pružanje smjernica i smanjenje prepreka, pojednostavljenje procesa donošenja odluka, međusobno povezivanje dionika uz aktivnosti kao što su prepoznavanje izazova i razvoj usluga podrške, izrada vodiča prilagođenog svakoj pilot regiji, suradnja s regionalnim partnerima, razvoj potpornih usluga dostupnih putem interneta te uspostava četiri lokalna Centra za potporu (One Stop Shop – OSS).

Uz ove aktivnosti očekuje se pokrenuti više od 20 novih energetskih projekata u zajednici, proizvesti 3GWh godišnje obnovljive energije, privući više od 7.7 milijuna Eura investicija u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, obučiti više od 400 dionika u zajednicama, dosegnuti više od 20 tisuća građana.

Centar za potporu energetskim projektima građana (OSS) u Društvenom centru Drenova otvoren je za stručnu i administrativnu pomoć građanima u realizaciji njihovih energetskih projekata, kojih je svaki dan sve više. Ekološki i energetski koncept građanske energije – energije koja nastaje, dijeli se i koristi lokalno, u ovom će Centru dobiti potrebnu potporu i smjernice za pokretanje. Energetski projekti zajednice često zapinju u ranoj fazi zbog nedostatka znanja, mreže ili pristupa financijskim uslugama. Projekt Life Discover ima cilj olakšati pokretanje novih energetskih zajednica.

Sudionici okruglog stola predstavili su svoja profesionalna viđenja sadašnjeg trenutka i budućeg razvoja građanske energije u Republici Hrvatskoj i u Primorsko-goranskoj županiji. Zaključak je da nema tehničkih ni ekonomskih prepreka za razvoj građanskih energetskih projekata. Problemi su u zakonodavnom okviru koji se donosi i mijenja bez sudjelovanja svih dionika te u nedovoljnoj informiranosti kako građana, ali još važnije državnih i lokalnih struktura koje su uključene u procese formiranja i rada energetskih zajednica. Izuzetno je važno ukloniti administrativne prepreke i pružiti podršku građanima kako bi se maksimalno iskoristio potencijal građanske energije.

Pozitivnu i značajnu ulogu u tome mogu odigrati upravo ovakvi centri koji su mjesta znanja i iskustva.

Više o OSS-u i projektu Discover možete saznati na stranicama energija.bezgranica.hr

Kategorije
Aktualno

Interpretacija zavičajne baštine studenata FFRI – Odsjeka za povijest

Izložba Povijest školstva na Drenovi studenata FFRI - Odsjeka za povijest

Ovom izložbom nastavili smo suradnju započetu prije dvije godine te se nadamo da će u budućnosti biti još ovakvih i sličnih radova

U ponedjeljak 14. srpnja 2025. u 14 sati Zavičajni muzej Drenove koji se nalazi u sklopu Društvenog centra Drenova bio je mjesto zanimljive interpretacije povijesti školstva na Drenovi.

Studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci – Odsjeka za povijest napravili su izložbu Povijest školstva na Drenovi koja je nastala kroz kolegij Interpretacija zavičajne baštine.

Studenti su ove godine građu o drenovskoj školi podijelili u pet kronoloških cjelina koje se poklapaju sa značajnim povijesnim razdobljima te su interpretirali sva ta razdoblja počevši od 1852. godine kad je župnik Cvetko otvorio trivijalnu pučku školu na Drenovi. U toj školi su djeca učila prva slova, riječi i brojeve na materinjem hrvatskom jeziku. Uz Drenovsku, postojala je još samo jedna škola na cijelom riječkom području koja je nastavu izvodila na hrvatskom, a to je bila trivijalna pučka škola Plase.

Tek 1862. godine otvorena je u centru grada na današnjem Koblerovom trgu Glavna hrvatska četverorazredna učiona. Od navedenih škola jedino je sačuvana građa drenovske škole koja je danas pohranjena u Državnom arhivu u Rijeci. To nam govori o tome da su i kroz povijest drenovčani čuvali svoju građu brinuli o njoj i kroz najteža razdoblja.

Voditeljica projekata udruge Bez granica Davorka Medved izrazila je zadovoljstvo što je doc. Andrea Roknić Bežanić upravo neformalni Zavičajni muzej Drenove i Digitalnu arhivu udruge Bez granica prepoznala kao mjesto i materijal iz kojeg mogu nastati vrijedni studentski radovi. Ovakve suradnje korisne su za obje strane: studenti stječu znanja na živim primjerima u praksi, a Digitalna arhiva širi krug korisnika, a novi studentski radovi obogaćuju njezin fundus.

Ove godine udruga Bez granica započela je projekt kojim će se dokumente koji su sačuvani skeniranjem, obraditi, razvrstati te opisati svu građu za koju budemo imali podatke. Na taj će način buduće generacije studenata imati olakšan rad.

Docentica dr. sc. Andrei Roknić Bežanić pozdravila također je zahvalila na suradnji sa udrugom Bez granica i napomenula da je spomenuta arhiva i tema bila dobar primjer u praksi za studente kojima će istraživanje povijesti jednoga dana biti i profesija. Napomenula je da su podaci iz arhive te interpretacija lokalne baštine ovu virtualnu izložbu pretvorili u živi arhiv kolektivnog pamćenja.

Troje studenata prezentirali su ne samo svoje radove nego i radove kolega sa kojima su radili na izložbi Povijest školstva na Drenovi. Krenuli su od samih početaka školstva na Drenovi još od prvog opismenjavanja djece u Pučkoj učioni koju je pokrenuo župnik Ivan Cvetko. Pučka učiona bila je vrlo limitirana u zgradi sa jednom učionicom i stanom za učitelja. Zanimljivo je bilo vidjeti koliko je učenika pohađalo školu od 1852. godine do 1870., kakvi su uvjeti bili, kojim su jezikom pisani dokumenti, knjige i slično.

Period od 1870. do 1918. nazvan je Škola pod pritiskom jezika i politike, a vidljivo je iz dokumenata da su riječke autonomaške vlasti intenzivno radile na odnarođivanju stanovništva njegujući talijansku kulturu, a vjernost usmjeravale prema Ugarskoj. Većina dokumenata je bila na talijanskom jeziku, imena i prezimena stanovnika su talijanizirana pa je npr. Ivo Grohovac u školskom imeniku upisan kao Grohovach Giovanni.

Početkom 20. stoljeća škola počinje brojati sve više učenika pa se uvodi dvosmjenska nastava. Nastao je i projekt za proširivanje škole, osnovana je prva Pučka čitaonica na Drenovi čiji je utemeljitelj Fran Franković. Novinski članci ukazuju na loše materijalno stanje škole te veliku udaljenost, a posebno je kritična prema odnarođivanju omladine koja se školuje na talijanskom jeziku.

Dio prezentacije koja se odnosi na 1918. do 1945. godinu nazvana je Između granica i govori o Drenovi koja je tada Rimskim sporazumom podijeljena. Na Donjoj Drenovi su ostali svi važniji objekti, između ostalog škola koja nosi talijansko ime, ima većinom talijanske učitelje. Na Gornjoj Drenovi osniva se škola na hrvatskom jeziku i djeluje sve do 1943. kada su je nacistički vojnici spalili. Škola je bila prostrana, ali sa skromnim školskim pomagalima, vrlo važna za tadašnje stanovništvo.

Zadnji period je novije doba sadašnje škole Fran Franković koja je 1987. godine započela sa radom, a brojala je tada 950 učenika. Kroz godine škola se sve više razvijala, njezina knjižnica ima preko 7 tisuća svezaka, razvijaju se kulturne i javne djelatnosti škole, razni projekti kao što je Inovativna škola, razmjena učenika, razvoj raznih programa za učenike s poteškoćama u razvoju, a učenici redovito sudjeluju u raznim natjecanjima i ostvaruju zapažene rezultate.

Nakon prezentacije, na katu Društvenog centra Drenova, studenti i posjetitelji nastavili su uz osvježenje zanimljivu diskusiju o umjetnoj inteligenciji i njezinoj dobroj i lošoj strani kao nastavnom i istraživačkom pomagalu.